Na današnji dan: 21. lipnja

Isplovila Ruska polarna ekspedicija iz Sankt- Peterburga
Na današnji dan 1900. godine isplovila je znamenita Ruska polarna ekspedicija iz tadašnjeg carskog glavnog grada Sankt-Peterburga. Riječ je bila o brodu imena Zarja (što na ruskom znači Zora), opremljenom za polarne uvjete. Zarja je imala kombinirani pogon – jedra i parni stroj – a na njoj je bilo smješteno 20 članova ekspedicije. Vođa im je bio barun Eduard Toll, podrijetlom baltički Nijemac, ali u ruskoj službi (što je bila prilično česta pojava u to vrijeme). Zapovjednik broda bio je mornarički časnik Nikolaj Kolomejcev, a vrlo je zanimljivo da je jedan od časnika na brodu bio i mladi Aleksandar Kolčak (budući admiral i „vrhovni zapovjednik Rusije“ u građanskom ratu protiv boljševika). Brod Zarja oplovio je oko Skandinavije i nastavio sjeverno prema Arktiku. Glavni cilj ekspedicije bio je pronaći legendarni otok zvan „Sannikova zemlja“. Taj tzv. fantomski otok navodno se trebao nalaziti sjevernije od bilo kojeg do tada poznatog kopna i trebao je biti prilično velik. Prema glasinama, na njemu je trebalo obitavati jedno sibirsko pleme koje je inače izumrlo. Dapače, na tom je otoku trebalo po nekim znanstveno-fantastičnim pričama biti i neandertalaca i mamuta. Barun Toll na dalekom je sjeveru, gdje je Zarja stala u ledu, izašao s broda i uputio se još dalje pomoću kajaka i saonica, povevši sa sobom još tri člana posade. Nitko od njih više nikada nije viđen. Ispostavilo se da je „Sannikova zemlja“ zapravo mit.

Pripadnici Ku-Klux-Klana ubili troje boraca za građanska prava
Na današnji dan 1964. godine dogodio se zločin iz mržnje koji je zaprepastio američku javnost. U američkoj južnjačkoj državi Mississippi već su nekoliko mjeseci trajali sukobi Ku-Klux-Klana i aktivista za prava crnaca koji su pokušavali upisati crne glasače u glasačke liste. U travnju te godine pripadnici KKK zapalili su križeve na 61 lokaciji u Mississippiju, a u lipnju su spalili do temelja zgradu crkve Mt. Zion, jer je podržavala crnce. Na današnji dan troje aktivista za prava crnaca dovezlo se u Mississippi da vide zgarište crkve. Bila su to dva bijelca (Andrew Goodman i Michael Schwerner) i jedan crnac (James Chaney). Zamjenik šerifa, koji je bio pripadnik KKK, zaustavio ih je na lokalnoj cesti pod optužbom da su vozili 35 milja na sat tamo gdje je dozvoljeno 30. Odveo ih je u zatvor, a u 10 sati navečer u dogovoru s Klanom pustio ih je. Kad su se odvezli, na lokalnoj cesti dočekala su ih dva kamiona pripadnika Klana. Ubili su ih, s time da su crnca Jamesa Chaneya prethodno i mučili. Tijela su im zakopali, tako da nisu pronađena sljedećih 40 dana. Zbog nestanka aktivista uzbunio se FBI i organizirao veliku istragu. U Mississippi je došao i sam direktor FBI-a, slavni J. Edgar Hoover. Ispitano je oko 1000 ljudi, od čega oko 500 pripadnika KKK. Optuženo je 18 ljudi, među njima zamjenik šerifa i carski čarobnjak Ku-Klux-Klana Sam Bowers (carski čarobnjak tj. Imperial Wizard je titula vođe KKK). Nitko nije odslužio više od 6 godina zatvora za počinjeni zločin.

Japanci napali granatama kopno SAD-a
Na današnji dan 1942. godine odigrao se jedinstveni događaj u Drugom svjetskom ratu. Naime, prvi i jedini put tijekom rata napadnuta je jedna američka vojna baza unutar samog kontinentalnog SAD-a (48 država na sjevernoameričkom kopnu). Tog su dana, naime, Japanci svojom podmornicom I-25 napali američku bazu Fort Stevens u saveznoj državi Oregon (sjeverni susjed Kalifornije). Podmornica je izronila kod ušća rijeke Columbia i napala obalnu bazu ispalivši 17 granata iz 140 milimetarskog topa na vrhu podmornice. Jedan američki zrakoplov ugledao je podmornicu i pozvao teški bombarder tipa B-17 Flying Fortress (Leteća tvrđava) da je uništi. Bombarder je doletio i ispustio bombe, ali je podmornica u međuvremenu zaronila i bez ikakvih oštećenja napustila to područje. Posljedice japanskog napada nisu bile teške. Većina granata završila je na bejzbolskom igralištu baze, a jedino teže oštećenje bilo je na telefonskim kablovima. Nitko nije poginuo. Ipak, napad je izazvao strah kod Amerikanaca da bi Japanci mogli izvršiti invaziju Zapadne obale SAD-a. Zanimljivo je da su Amerikanci naredili zatvaranje i preseljenje oko 110,000 američkih državljana japanskog porijekla sa Zapadne obale, bojeći se da bio mogli pomoći japanskim napadačima.

U Pragu smaknuto 27 čeških plemića i građana
Na današnji dan 1621. godine zbilo se u Pragu krvavo smaknuće 27 čeških plemića i građana, kao kazna za ustanak koji su poveli protiv habsburške vlasti u tim krajevima. Taj je događaj vrlo dobro poznat u češkoj povijesti. Dapače, na mjestu smaknuća – praškom trgu Staroměstské náměstí – danas se nalazi 27 križeva kao uspomena na te smrti. Zašto su smaknuti ti češki plemići i građani? Naime, još 1618. godine u Češkoj je izbio velik ustanak protiv vlasti dinastije Habsburg. Početak ustanka obilježila je tzv. „Praška defenestracija“ tj. izbacivanje kroz prozor habsburških službenika od strane nezadovoljnih Čeha. Bio je to ujedno i početak tzv. „Tridesetogodišnjeg rata“ – iznimno krvavog sukoba koji je tijekom dugog niza godina jako opustošio češke i njemačke zemlje. Habsburgovci su 1620. godine uspjeli zadati silovit udarac češkim pobunjenicima pobijedivši ih u znamenitoj Bitki kod Bijele gore (Bílá hora). To je bila prekretna bitka, nakon koje su habsburške snage mogle izvršiti snažnu represiju nad lokalnim češkim plemstvom. Velik dio zemlje prešao je iz vlasti domaćeg plemstva pod vlast stranih obitelji.
Jedan od oblika odmazde bilo je i današnje smaknuće u Pragu. Od čeških aristokrata na trgu su smaknuti:
– Jáchym Ondřej Šlik (poznat na njemačkom jeziku kao Joachim Andreas von Schlick, grof od Passauna i Weißkirchena)
– Václav Budovec z Budova (poznat na njemačkom jeziku kao Wenzel Wilhelm barun Budowecz od Budowe)
– Kryštof Harant z Polžic a Bezdružic (poznat na njemačkom jeziku kao barun Christoph Harant od Polschitza i Weseritza)
Smaknuto je još sedam nižih plemića, te čak 17 pripadnika češkog građanstva.

Preminuo Mihovil Pavlek- Miškina
1942. godine preminuo je Mihovil Pavlek-Miškina, hrvatski književnik. Mihovil Pavlek – Miškina rodio se u Đelekovcu kod Koprivnice 1887. godine. U rodnom selu završio je 5 razreda osnovne škole, ali svojom bistrinom izrastao u predstavnika narodne inteligencije svoga vremena i borca za socijalnu pravdu. Začetnik je književne misli i predvodnik grupe seljaka-pisaca u Hrvatskoj. Pisati je počeo kao zreo čovjek. Pisao pjesme, crtice, pripovijetke, članke, brošure. Objavljivao u raznim dnevnicima, tjednicima, časopisima, kalendarima: “Božićnica” (kalendar), “Dom”, “Evolucija”, “Hrvatska revija”, “Hrvatsko selo”, “Napredak”, “Napretkova božićna/uskrsna knjiga”, “Narodno kolo”, “Razgovor”, “Republika”, “Savremenik”, “Seljačka prosvjeta”, “Seljačka sloga”, “Slobodni dom”, “Varaždinske novosti”… U svojim prozama sa seoskom tematikom izražava protest protiv društvene nepravde. Njegove pjesme pretežno su retorične i prigodne, bez snažnog realizma, ali sa socijalnim mislima. Šime Vučetić ističe da su Pavlekove kajkavske pjesme (prvi put kao ciklus zajedno objavljene u 115. knjizi edicije “Pet stoljeća hrvatske književnosti”) najbolji dio njegovog pisanja i pjevanja. Svoj život u mladosti i početak književnog stvaranja opisao ukratko u “Zborniku hrvatskih seljaka”.

Galileo Galilei spasio se lomače
Na današnji je dan davne 1633. godine legendarni Galileo Galilei bio prisiljen od strane Inkvizicije da prokle, prezre i da se odrekne svojih kopernikansko heliocentričnih stavova, sve kako bi izbjegao lomaču kao Giordano Bruno tridesetak godina ranije. Navodno je Galileo u trenutku smrti promrmljao “Eppur si muove” (Ipak se kreće), iako se odrekao svih tvrdnji o heliocentričnom sustavu.

Osnovan Crveni križ
Nekoliko stoljeća kasnije, točnije 1917. godine na Havajima se osniva Crveni križ, međunarodna humanitarna organizacija koja sjedište ima u Ženevi i koju je izvorno osnovao Henri Dunant. Sredinom 20. stoljeća Tirat Zevi u Izraelu zabilježio je nevjerojatnih 54 stupnja Celzijeva što je tada bio azijski rekord. Par godina kasnije pokrenut je prvi ugrađeni računalni program ikad i to na stroju Manchester Mark 1 (nadimak Baby), prvom elektroničkom računalu s ugrađenim programom inače proizvedenom na Sveučilištu Manchester.

Proizvedena prva longplejka
Te iste 1948. godine producentska kuća Columbia Records proizvela je prvu uspješnu longplay ploču od vinil plastike. U sveopćem nogometnom ludilu koje vlada i na terenima i van njih dok je trajalo Svjetsko nogometno prvenstvo, godine 1970. najbolje se snašao Brazil čija je reprezentacija u finalu svladala Italiju i postala trostruki prvak svijeta.

U Mađarskoj ponovno otvorena burza
Trideset godina kasnije u Mađarskoj je službeno ponovo otvorena burza, koju su komunističke vlasti zatvorile 42 godine ranije. Te iste godine sjever Irana zavijen je u crno nakon što je u potresu stradalo 50,000 ljudi.
“SpaceShipOne” postao prva privatno financirana svemirska letjelica
U novije doba sve je popularniji trend turističkih putovanja u svemir koje si mogu priuštiti samo milijarderi. Tako je 2004. ‘SpaceShipOne’ postao prva privatno financirana svemirska letjelica koja je došla do granica s beskrajnim prostranstvom. Prvijenac tvrtke Virgin vlasnika milijardera Richarda Bransona ‘SpaceShipOne’, prva je, dakle, privatno financirana svemirska letjelica s jednim pilotom koja je uspješno izvela suborbitalni svemirski let, osvojivši nagradu Ansari X, vrijednu 10 milijuna dolara. Kod suborbitalnog svemirskog leta, letjelica dosegne visinu od 100 kilometara nadmorske visine, bez preleta pune orbite oko Zemlje. Projekt ‘SpaceShipOne’, u koji je uloženo više od 100 milijuna dolara, vodio je veteran dizajna svemirskih letjelica Burt Rutan, zajedno sa svojim timom u tvrki Scaled Composites, a financirao ga je suosnivač Microsofta Paul Allen.
Dvije godine nakon toga, opet u kontekstu svemira, imenovana su dva novootkrivena mjeseca Plutona – Nix i Hydra.

Giovanni Batista Montini postao papom
1963. godine kardinal Giovanni Batista Montini postao papa Pavao VI., nakon smrti pape Ivana XXIII.

Brazil postao prvim trostrukim osvajačem trofeja na svjetskom prvenstvu u nogometu
1970. godine u finalu svjetskog prvenstva u nogometu Brazil pobijedio Italiju i postao prvi trostruki osvajač trofeja

(www.icv.hr)