Na današnji dan: 28. lipnja

Okrunjena britanska kraljica Viktorija
Na današnji dan 1838. okrunjena je u Westminsterskoj opatiji britanska kraljica Viktorija. Ujedinjenim Kraljevstvom je vladala 63 godine i sedam mjeseci, a doba njene vladavine poznato je kao “viktorijansko doba” koje je obilježeno značajnim ekonomskim i tehnološkim napretkom. Kraljicom je postala u dobi od 18 godina nakon smrti Vilima IV., bila je vrlo dobro obrazovana i govorila je čak šest jezika – njemački, engleski, talijanski, grčki, kineski i francuski. Potaknula je seriju zakonskih reformi koje su donji dom parlamenta učinili utjecajnijim, a uloga monaha postala je više simboličnom nego političkom. Kraljicu Viktoriju naslijedio je njen sin Edvard VII.

Njemačka potpisala Versajski ugovor
1919. godine Njemačka potpisuje Versajski ugovor kojim je morala priznati krivicu za izbijanje Prvog svjetskog rata, izgubila sve kolonije, te prema kojem je morala plaćati golemu ratnu odštetu

Donijet Vidovdanski Ustav
1921. godine krnja beogradska Skupština Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca donijela Vidovdanski ustav.

Crna Gora postala 192. članicom UN-a
2006. godine Crna Gora postala 192. članica UN-a nakon što je Opća skupština UN-a jednoglasno odobrila rezoluciju kojom se odobrava primanje Crne Gore u članstvo UN-a.

Prvi sin Diane i princa Charlesa službeno nazvan William
Princeza Diana i princ Charles na današnji dan 1982. godine su službeno odlučili svom prvom sinu, koji je rođen osam dana ranije, dati ime William. Puno ime mu je William Arthur Philip Louis Mountbatten-Windsor, a jednom kad stupi na tron mogao bi uzeti ime William V.

Izdan sngl “Fame” Davida Bowiea
David Bowie je 1975. izdao singl “Fame” kojeg su napisali John Lennon i Carlos Alomar. Fame, koji je izašao na albumu Young Americans, zauzeo je prvo mjesto na glazbenim ljestvicama i označio početak velike karijere Davida Bowiea.

Rođen Henry VIII
1491. godine rođen je engleski kralj Henry VIII. Svojim prvim potezima Henrik je kao novi vladar htio ukazati da će se njegova vladavina razlikovati od vladavine njegova oca. Prvo je uklonio vodeće ličnosti iz vlasti Henrika VII, a nakon toga je na vanjskom planu počeo voditi drugačiju politiku od miroljubive politike svoga oca. Henrik je sebe smatrao ratničkim kraljem. U svojim mlađim godinama veći dio energije posvetio je nadmetanju s drugim državama tog razdoblja, upadljivom razmetanju i razvoju dinastičkog ponosa, a manje nacionalnim interesima. Njegov život i vladavinu opisao je William Shakespeare u svojoj povijesnoj drami Henrik VIII.

Rođen Jean Jacques Rousseau
1712. godine rođen je Jean Jacques Rousseau slavni francuski književnik i filozof. Zanimljiva su njegova filozofska stajališta pa je tako čovjek, po Rousseau, od prirode dobar i nije počinio nikakav istočni grijeh već ga je pokvarila civilizacija i kultura. Po njemu sav napredak znanosti, umjetnosti, tehnike i privrede znači gubitak izvorne ljudskosti, zdrave prirodne sreće i harmonije. “Čovjek je rođen slobodan, a ipak svugdje je u okovima”! – u toj je početnoj rečenici u djelu Društveni ugovor sadržan i Rousseauov politički kredo: stvaranje suverene i slobodne građanske države u kojoj opća volja (volonté généralé – koja, međutim nije identična s voljom svih – volonté de tous) mora postati izvorom i temeljem svakog prava.

Rođen Peter Paul Rubens
1577. godine rođen je Peter Paul Rubens, flamanski slikar. Peter Paul Rubens je bio značajna osoba baroknog slikarstva 17. stoljeća i pokretač novog slikarstva pokreta, boja i senzualnosti. Najpoznatiji je po svojim protureformatorskim oltarnim slikama, portretima, pejzažima, i povijesnim slikama mitoloških i alegorijskih tema. Uz veliki studio u Antwerpenu gdje je stvarao slike popularne kod plemstva i kolekcionara cijele Europe, Rubens je bio klasično obrazovan u humanističkoj školi, sakupljač umjetnina i diplomat koji je proglašen vitezom od kraljeva Filipa IV. Španjolskog i Karla I. Engleskog.

Francusko mjesto Cadarache izabrano za gradnju najvećeg svjetskog fuzijskog reaktora
Na današnji dan 2005. godine odlučeno je da će se međunarodni centar za istraživanje nuklearne fuzije smjestiti u francuskom mjestu Cadarache. Ta je odluka donesena nakon dugog procesa u kojem se nekoliko zemalja natjecalo za smještaj tog centra. Riječ je o megaprojektu s nazivom ITER (izvorno kratica za International Thermonuclear Experimental Reactor tj. Međunarodni termonuklearni eksperimentalni reaktor). Projekt je težak nekoliko desetaka milijardi eura i zapošljava preko 4500 ljudi. U projektu sudjeluje Europska unija s 45% udjela u financiranju, te SAD, Japan, Kina, Rusija, Indija i Južna Koreja. Kandidati za smještaj fuzijskog postrojenja bili su Francuska i Japan, te u manjoj mjeri Kanada i Španjolska. Na kraju je izbor bio između Japana i Francuske, a na današnji dan konačno je iznijeta službena odluka o izboru mjesta Cadarache u francuskoj Provansi. Zauzvrat, Japanu je obećano da će dobiti poziciju čelnog čovjeka administracije (to je danas Osamu Motojima), te da će 20% istraživačkog osoblja biti iz Japana. Mjesto Cadarache, u kojem će biti sagrađen najveći svjetski fuzijski reaktor, nalazi se u unutrašnjosti Provanse, oko 60 kilometara sjeveroistočno od Marseillea. Zanimljivo je da okolnom brdovitom kraju ima dosta starih dvoraca, koji su nekada bili sjedišta poznatih francuskih aristokratskih obitelji. Tako je nedaleko od Cadarachea dvorac Mirabeau, povezan sa slavnim grofom de Mirabeau (govornik i političar iz doba prosvjetiteljstva i Francuske revolucije). Obitelj de Sade također je imala posjede na tom području, a sam markiz de Sade posjedovao je dvorac u mjestu Lacoste, od Cadarachea prema Avignonu. Nedaleko od Cadarachea je i znameniti dvorac Vauvenargues, kojeg je posjedovao Pablo Picasso.

Mike Tyson odgrizao Holyfieldu komadić uha
Na današnji dan 1997. godine dogodio se skandalozni boksački meč između Mikea Tysona i Evandera Holyfielda, u kojem je Tyson ugrizao protivnika i otkinuo mu zubima komadić uha. Mjesto događanja bila je MGM Grand Garden Arena u Las Vegasu (MGM Grand je jedan od tri najveća hotela na svijetu). Riječ je bila o meču za svjetskog prvaka u teškoj kategoriji po WBA (World Boxing Association). Tysonu je bilo 30 godina, a Holyfieldu 34. Zanimljivo je da je Tyson visok 178 centimetara, a Holyfield čak 189. Tijekom početka meča dominirao je Holyfield. Tyson se razljutio u 3. rundi i kad su ušli u klinč odgrizao je komad Holyfieldovog desnog uha. Riječ je bila o 2 i pol centimetara dugom komadu hrskavice s vrha desnog uha. Tyson je odgriženi komad ispljunuo na pod. Sudac je prekinuo meč i razmišljao o tome da diskvalificira Tysona, no kad je Holyfieldov liječnik potvrdio da se ovaj i dalje može boriti, ipak je nastavljeno. Tek kad je u nastavku Tyson ugrizao Holyfielda i za lijevo uho, sudac je prekinuo meč i diskvalificirao ga. Tyson je kažnjen s 3,000,000 dolara kazne i oduzeto mu je pravo nastupanja na više od godinu dana.

Krvoproliće u Sarajevu potaknulo svjetski rat
Na današnji dan 1914. godine dogodio se jedan od najsudbonosnijih atentata u čitavoj svjetskoj povijesti. Naime, sarajevski atentat na austrijskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda pružio je povod za Prvi svjetski rat. Nadvojvoda Franjo Ferdinand bio je nećak tadašnjeg cara Franje Josipa i nosio je titulu “Thronfolger” (prijestolonasljednik), jer stari car nije imao muških nasljednika nakon samoubojstva svog sina Rudolpha. Na današnji dan Franjo Ferdinand je sa svojom suprugom došao u posjet Sarajevu. Atentatori su imali široko zasnovani plan s čak 6 ubojica naoružanih i raspoređenih po ruti kojom je trebao proći nadvojvoda u vozilu. Unatoč takvoj organiziranosti, atentat se dogodio gotovo slučajno, kad se već činilo da su svi pokušaji propali. Naime, cijela se stvar dogodila ovako: Franjo Ferdinand je sa svojom suprugom dočekan na sarajevskom željezničkom kolodvoru. Pripremljeno je šest automobila, pri čemu je nadvojvoda ušao u treći po redu, veliku otvorenu limuzinu austrijske marke Gräf & Stift s 32 konjske snage. Tijekom vožnje do gradske vijećnice jedan od 6 atentatora, Nedeljko Čabrinović, bacio je na taj automobil bombu, ali se ona odbila od sklopljenog krova i pala natrag na ulicu. Eksplodirala je pod sljedećim automobilom, tako da je nadvojvoda prošao bez ozljeda, ali je ranjeno 20 drugih ljudi. Povorka vozila je ubrzala i nastavila put prema Gradskoj vijećnici. Unatoč tome što je nadvojvoda bio potresen pokušajem atentata, tamo je nastavljen protokol i održani su svečani govori. Nakon svečanosti nadvojvoda i njegova supruga odlučili su posjetiti bolnicu u kojoj su bili ranjenici iz atentata. Opet su sjeli u isti otvoreni automobil. Međutim, vozač automobila nije bio obaviješten o promjeni rute, pa je pri vožnji Sarajevom napravio jedno krivo skretanje. Prebacio je mjenjač u vožnju unazad da se vrati. U tom trenutku ugledao ih je jedan od šest atentatora, Gavrilo Princip, koji je već bio odustao od atentata i nalazio se u obližnjoj trgovini delikatesama. Dok je automobil pokušavao ići unatrag, Gavrilo Princip je pucao iz svog pištolja belgijske marke FN (Fabrique Nationale) model 1910 kalibra .32 ACP (Automatic Colt Pistol). Ispucao je dva metka, od kojih je prvi pogodio nadvojvodu, a drugi njegovu suprugu. Nadvojvodine posljednje riječi bile su upućene njegovoj supruzi: “Sophie, Sophie! Nemoj umrijeti! Živi za našu djecu!”, a na pitanje kako se osjeća, nadvojvoda je odgovorio “Nije to ništa!” Sophie je umrla prije nego su se dovezli do guvernerove rezidencije, a nadvojvoda deset minuta kasnije.

Rođen Luigi Pirandello
1867. godine rođen je Luigi Pirandello, talijanski književnik. Luigi Pirandello rođen je u sicilijanskom gradu Agrigentu u imućnoj obitelji industrijalca. Osnovnoškolsko obrazovanje dobio je kod kuće, a nakon što se njegova obitelj 1880. godine preselila u Palermo, Pirandello je tu pohađao gimnaziju, te studij prava i filozofije. Za vrijeme boravka u Rimu, Pirandello nastavlja studij književnosti. Tijekom studija objavljuje svoju prvu zbirku poezije naslovljenu “Veselo zlo”. Za vrijeme studija, na sveučilištu se sukobljava s jednim profesorom i odlazi u Bonn kako bi nastavio studij. Godine 1891. diplomira i prihvaća mjesto lektora talijanskog jezika na bonnskom sveučilištu. Djela su mu prožeta tragičnim humorom, a u njima iznosi ideje o iluzornosti realnog života i realnosti subjektivnih iluzija. Sve drame je sakupio u zbirci “Gole maske”. Najpoznatija drama mu je “Šest lica traži autora”.

 

(www.icv.hr)