Obistinilo se Nostradamusovo proročanstvo
Na današnji dan 1559. obistinilo se Nostradamausovo proročanstvo po kojem je postao slavan i cijenjen kao proricatelj. On je, naime, prorekao smrt francuskog kralja Henrika II. ovim riječima:
“Mladi lav nadvladat će starijeg,
Na bojnom polju čovjek protiv čovjeka,
Odjednom sloma dva, oči probodene u
kavezu zlatnom,
Samo umiranjem smrt će doći teška.”
I doista, na današnji dan kralj Henrik II. sudjelovao je na viteškom turniru u Parizu. Jahao je u oklopu s kopljem protiv mladog dvorjanina Gabriela, grofa od Montgomeryja. Mladićevo koplje zabilo se kralju kroz kacigu u oko (“…oči probodene u kavezu zlatnom…”) i kralj je umro 10 dana kasnije na teškim mukama, baš prema proročanstvu. Kraljeva udovica Katarina Medici, cijenila je Nostradamusa i zaposlila ga je kao dvorskog astrologa da napravi horoskope za njene sinove. Igrom sudbine, tri njena sina postali su za redom francuski kraljevi, no niti jedan nije imao potomaka.
Smrtno ranjen francuski kralj Henry II.
Francuski kralj Henry II. 1559. godine tijekom viteškog turnira smrtno je ranjen zbog čega je deset dana kasnije i umro. Njegovim stupanjem na prijestolje dolazi do personalne unije Francuskog kraljevstva i Bretanjskog vojvodstva pošto mu je majka bila jedini nasljednik tog dijela države, a tom unijom konačno je završilo potpuno ujedinjenje Francuske započeto s Karlom VII. Za razliku od svojih kraljevskih prethodnika koji su više od 50 godina bez obzira na gubitke, vodili ratove za osvajanje Italije, Henry je od toga odustao nakon 10 godina. Pred sam kraj njegove vladavine došlo je do sklapanja mira u dugom ratu bez realnih teritorijalnih uspjeha. Povodom proslave primirja, francuski kralj je sudjelovao na viteškom turniru održanom na pariškom Place de Vosgesu, za koji si je dao napravit zlatni oklop. U želji da bude kraljevski lijep Henry je uspio, ali to je narušilo funkcionalnost oklopa što je kralja koštalo glave. Kaciga je tijekom borbe sa zapovjednikom škotske kraljevske straže Gabrielom Montgomeryem popustila pod naletom koplja čiji se komad odlomio, probio mu oko i zabio se u mozak. Kralj je unatoč trudu svoga kirurga umro u strašnoj agoniji.
U članku predstavljena posebna relativnost od strane Alberta Einsteina
1905. godine Albert Einstein objavio svoj članak “O elektrodinamici gibajućih tijela” u kojem predstavlja posebnu relativnost.
Zbila se misteriozna Tunguska eksplozija
U blizini sibirske rijeke Tunguske 1908. godine zbio se događaj poznat pod nazivom Tunguska eksplozija ili Velika sibirska eksplozija, jedan od najmisterioznijih događaja u 20. stoljeću. Tunguzi i ruski trgovci krznom u trgovačkoj postaji Vanavara u 7 sati i 16 minuta zapanjeno su gledali kako se s jugoistoka približava ogromna svijetla kugla ostavljajući za sobom plameni trag. Kada je plameni pakao iščezao iza horizonta, začula se serija kataklizmičkih eksplozija. Odjek eksplozija čuo se čak u Londonu, a na sibirskom nebu ostala je užarena svjetlosna pruga duga 800 kilometara. Stabla u krugu od 30 kilometara srušila su se kao šibice, a udarni val eksplozije dva je puta obišao Zemlju. Požari su uništili više od 2.000 km2 guste šume, a u cijeloj Europi danima poslije bilježeni su neuobičajeno živopisni izlasci i zalasci Sunca zbog ogromne količine materijala koji je podignut u atmosferu. Procjene pretpostavljaju da se radilo o objektu mase 100.000 tona, te eksploziji jačine 10 do 40 megatona TNT-a, što je višestruko veća snaga od atomske bombe bačene na Hiroshimu. Zbog zabačenosti, te burnih zbivanja u Europi i Rusiji, znanstvenici su mjesto nesreće posjetili tek 19 godina kasnije, u ekspediciji Sovjetske akademije znanosti pod vodstvom stručnjaka za meteore Leonida Aleksejeviča Kulika. On na mjestu eksplozije nije pronašao fragmente meteorita niti krater što je potpuno zbunilo znastvenike koji ni danas nisu usuglašeni oko uzroka. Pretpostavlja se da se radilo o eksploziji meteora 5 kilometara iznad tla te da zbog toga nije nastao krater. Do danas nisu pronađeni komadići impaktora. Ekspedicije na tom području otkrile su veliku prisutnost Nikla i Iridija, koji su inače prisutni u meteorima, no moguće je da su i vulkanskog porijekla. Britanski astronom F. J. W. Whipple 1930. je iznio teoriju po kojoj je uzrok eksplozije bio mali komet. Da je sadržavao samo led i prah, potpuno bi izgorio prilikom ulaska u atmosferu te ne bi ostavio nikakvog traga nakon eksplozije, što bi se uklopilo u događaje. To još pojačava i svjetleće nebo koje se vidjelo danima nakon eksplozije iznad Europe. Slovački astronom Lubor Kresak je čak predložio da bi se moglo raditi i o komadiću kometa Encke, no Zdenak Sekanina je objavio članak u kojem je kritizirao tu teoriju jer bi se takva vrsta kometa dezintegrirala, pa da je vjerojatnije da se radi o meteoru. No, postoje i neki neobjašnjivi fenomeni. Ruski geolog Vladimir Epifanov iznio je teoriju o eksploziji velike količine metana koja je ‘iscurila’ iz tla, što je slučaj zabilježen u Candu u Španjolskoj. Druge teorije, koje su više hipotetske prirode, govore o sudaru Zemlje s antimaterijom ili malom crnom rupom, deuteriju iz kometa koji je u dodiru sa atmosferom prouzročio prirodnu hidrogensku eksploziju, pa do toga da je NLO pao na zemlju ili da su vanzemaljci spasili zemlju uništivši meteor koji je mogao prouzročiti globalnu kataklizmu. Istraživanja i rasprave o točnim uzrocima još traju, a nepoznanica je i glavni razlog raspredanja raznoraznih vjerojatnih i manje vjerojatnih priča koje se svako toliko pojavljuju u javnosti.
Hitler naredio i proveo “Noć dugih noževa”
Smrtonosna čistka koju je naredio Adolf Hitler, poznata kao “Noć dugih noževa”, čiji naziv dolazi od bitke iz mita o kralju Arturu, započela je 1934. godine. Prije dolaska na vlast, Hitler je imao pouzdanike koji su bili u sastavu zloglasnih SA odreda koje je vodio Ernst Röhm, ranije svojevrsni Hitlerov mecena u njegovom političkom usponu. SA ili Sturmabteilung (njem. Jurišni odredi), bili su paravojna organizacija unutar Nacional-socijalističke stranke koja je odigrala ključnu ulogu u dovođenju na vlast Adolfa Hitlera 1930-ih. Na svom vrhuncu SA-odredi su brojali 3 milijuna ljudi i time bili jedna od najvećih paravojnih organizacija u povijesti. Općenito su bili poznati kao Smeđe košulje zbog boje uniformi. Nakon što je došao na vlast SA-odredi Hitleru više nisu bili potrebni. Vodeći pripadnici odreda osjećali su da ih je Hitler iskoristio i zatim odbacio. Osim toga on se želio dodvoriti visokim njemačkim vojnim časnicima koji su prezirali SA. Kada se Röhm osilio, Hitleru je rečeno da se protiv njega kuje urota. Vidjevši lažne dokaze, on je odobrio odmazdu. Sukobljene strane su bili Röhm na jednoj strani, a na drugoj Hitlerovi oligarsi: Goebbels, Göring, Himmler i časnik Reinhard Heydrich. Fanatični ubojice iz redova SS-a, koji je nastao kao dio SA, napali su vođe Sturmabteilunga, političare i druge neistomišljenike. Hitler je pred Nijemcima opravdao ubojstva lažnim tvrdnjama da je vodstvo SA pripremalo državni udar, a jedno od opravdanja bilo je i raširena homoseksualnost među članovima SA. Službeno je ubijeno 77 visokih časnika SA, ali smatra se da ih je bilo i više od 400 dok je preko tisuću ljudi završilo u zatvorima. Nakon Noći kristalnih noževa uloga SA u životu nacističke Njemačke se sve više minorizirala, a događaj je bio nagovještaj holokausta i Kristalne noći.
Rođen Stanko Vraz
Hrvatski i slovenski putopisac, pjesnik, kritičar i književnik Stanko Vraz, jedan od izdavača kritičarskog časopisa Kolo, a najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici inspiriranoj romantičnom erotikom u stilu i u modi njegova doba, posvećenom imaginariom ljubavnim idealima, među čija najpoznatija djela spadaju pjesma Đulabije te niz soneta Sanak i istina, rođen je u Cerovcu 1810. godine.
Rođen Franjo Hanaman
Hrvatski kemičar i metalurg Franjo Hanaman, izumitelj prve ekonomične električne žarulje s metalnom niti za koje je koristio wolfram, a taj je izum upotrijebljen i u unapređivanju ranih dioda i trioda dok su još bile u obliku vakuumskih cijevi, redoviti sveučilišni profesor te prodekan i pročelnik Odjela za rudarstvo i metalurgiju Tehničkog fakulteta u Zagrebu, rođen je 1878. godine u Drenovcima kod Vukovara.
Rođen Jürgen Klinsmann
Njemački nogometni trener i bivši nogometaš Jürgen Klinsmann, koji je u igračkoj karijeri prošao kroz 11 manjih i većih europskih klubova, osvajač Kupa UEFA s Interom i Bayernom, te svjetskog i europskog prvenstva s Njemačkom, izbornik njemačke reprezentacije koju je na EP-u 2006. doveo do brončanog postolja, a od 2008. do 27. travnja 2009. trener minhenskog Bayerna, rođen je u Göppingenu 1964. godine.
Rođen Brian Bloom
Američki glumac Brian Bloom, brat glumca i producenta Scotta Blooma i glazbenika Mikea Blooma, koji je prvi veći uspjeh imao u filmu Once Upon A Time In America Sergia Leonea nakon čega je glumio i u filmovima Crash Course, The Colony, The Hostage Negotiator, Terminator: The Sarah Connor Chronicles, te serijama Melrose Place, Oz, CSI: Crime Scene Investigation, CSI: Miami, CSI: NY, Law & Order: Special Victims Unit i brojnim drugima, rođen je 1970. godine u New Yorku.
Rođen Michael Phelps
Američki plivač Michael Phelps, višestruki svjetski rekorder, svjetski prvak i olimpijac s najviše pojedinačno osvojenih zlatnih medalja, te s četrnaest zlatnih olimpijskih medalja osvojenih na Igrama 2004. i 2008. prvi na listi najuspješnijih olimpijaca u povijesti, ukratko najveći plivač svih vremena, najuspješniji olimpijac u povijesti i jedan od nekolicine najvećih sportaša u povijesti, rođen je u Baltimoreu 1985. godine.
Otvorena prva telefonska linija za hitna stanja
Na današnji dan 1937. godine otvorena je prva telefonska linija za hitna stanja uopće. Dogodilo se to u Londonu, a broj koji je trebalo birati bio je 999. Prije uvođenja tog broja nije postojala nikakva posebna linija za hitna stanja, nego bi se u takvim slučajevima okrenulo nulu i dobilo operatera, kao da se radi o bilo kojem drugom pozivu. Operater bi onda saslušao pozivatelja i preusmjerio ga na potrebnu službu. Problem s tim starim sustavom bio je u tome što su operateri bili prezauzeti običnim pozivima, pa se znalo dogoditi da bi hitan poziv morao čekati, bez ikakvog prioriteta. Nakon uvođenja novog broja 999, kad bi netko okrenuo taj broj, operaterima se u centrali upalila crvena lampica i oglasio se zvučni signal. Time su oni bili upozoreni da odmah preuzmu takav poziv. Zašto je odabran broj 999? U to doba brojevi su se još birali okretanjem brojčanika, a ne tipkanjem kao danas. Zbog toga se općenito težilo za brojevima koji su zahtijevali veću vrtnju, jer se takve teže moglo slučajno nazvati (primjerice, 111 nije dolazio u obzir jer se mogao aktivirati čak i greškom, npr. uslijed dodira slabo izoliranih žica). S druge strane, željelo se broj kojeg se na brojčaniku može napipati čak i u mraku ili u dimu od požara (a broj 9 nalazi se prvi do kraja brojčanika). Danas, kad se brojevi biraju dodirom, a ne okretanjem brojčanika, broj 999 nije toliko dobar jer se lako može slučajno aktivirati. U Europi je danas općenito prihvaćen broj 112, a u SAD-u 911. Zanimljivo je da se u Velikoj Britaniji još uvijek za hitne pozive može koristiti broj 999, uz europski standardni 112.
(www.icv.hr)