Prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske
Hrvati su u područje današnje Hrvatske doselili tijekom 7. stoljeća. Tijekom seobe su se dijelili na nekoliko plemena. Kad su došli u novu domovinu bili su mnogobošci, no u dodiru s kršćanskim starosjediocima prihvaćaju kršćanstvo. Organiziraju nekoliko malih državnih zajednica – sklavinija, od kojih su najvažnije kneževina Hrvatska u priobalju i Donja Panonija. Prvi vladar koji je u svoj vladarski naslov stavio hrvatsko ime je knez Trpimir, osnivač dinastije Trpimirović. Knez Branimir, pak, o svom dolasku na vlast u pismu obavještava papu Ivana VIII. U uzvratnom pismu na današnji dan 879. godine papa obavještava Branimira da je blagoslovio njega, njegov narod i državu, što je ustvari prvo međunarodno priznanje neovisnosti Hrvatske.
Papa Ivan VIII. priznao Kneza Branimira
U prvoj polovici 9. stoljeća Dalmatinska Hrvatska postupno je postajala središte hrvatske srednjovjekovne države. Premda je knez Trpimir priznavao franačku vlast, ta je veza bila veoma slaba. Stoga se Hrvatska nakon njegove smrti oslobodila tuđinske vlasti i postala nezavisna kneževina. Prvi nezavisni knez bio je Branimir, kojeg je rimski Papa priznao za kneza. Bio je to izrazito politički čin. Pristupanje zapadnoj crkvi značilo je pritisak na pokorni dalmatinsko-romanski usmjereni kler, sa svrhom da se sruši njegov povlašteni, kneževini neprijateljski položaj, koji se oslanjao na autoritet Bizanta.
Papa Ivan VIII. prihvatio je Branimirovu odluku, nastojeći iz toga izvući što veću političku korist. Papa je izrazio svoju radost zbog povratka kneza i naroda pod okrilje rimske stolice, prijeteći ujedno izopćenjem biskupima koji bi odbili primiti njegov blagoslov. Papa Ivan VIII. blagoslovio je 7. lipnja hrvatskog kneza i njegov vjerni narod, te predao Branimiru svu vlast u Hrvatskoj.
Luj XIV. Burbon okrunjen za francuskog kralja
8.lipnja 1654. za francuskog je kralja okrunjen Luj XIV. Burbon, Kralj Sunca. Sve svoje ambicije o slavi kralj ispunjava u ratovima. U prvom od njih Francuska poražava Španjolsku, a nakon toga pobjeđuje Nizozemsku. Ovu drugu pobjedu cijela Francuska dočekuje s oduševljenjem, a Pariz daruje Luju nadimak Veliki. U razdoblju vrhunca svoje moći Luj ukida prava hugenota i počinje ih nemilosrdno proganjati. Početak kraja razdoblja omiljenosti dolazi nepažnjom kralja koji prestaje pratiti događaje u Europi. Na nizozemsku invaziju Engleske 1688. Francuska odgovara objavom rata, iako se u protivničkoj koaliciji nalazi čak pet zemalja. Rezultat je mogao biti samo poraz. Tijekom posljednjih godina života Luju umire jedini sin, dva od tri unuka i dva od tri praunuka, a jedini živi unuk iz prvog braka mu je onaj koji ga ne smije naslijediti. Kako bi osigurao vlast svojim potomcima, a ne onima svojega brata, oduzima buduće regenstvo dinastiji Orleans i postavlja na tu poziciju svog sina iz drugog “tajnog” braka, Luja Augusta. Omražen u narodu Luj XIV. umire od gangrene 1715. godine.
Norveška izborila svoju neovisnost
Vikinzi su na području Norveške dva stoljeća pljačkali i palili Europu dok nisu prihvatili kršćanstvo 994. godine za vladavine Olafa Tryggvasona. 1397. Norveška je ušla u uniju s Danskom i u tom savezu ostala sljedećih 400 godina. Godine 1814. Norveška je prepuštena Švedskoj, ali Norvežani su proglasili neovisnost i donijeli svoj ustav. Šveđani su tada okupirali Norvešku vojnom silom, ali su joj ipak dopustili da zadrži svoj ustav pod uvjetom da ostane u uniji pod švedskom krunom. Nacionalni osjećaji bujali su u 19. stoljeću i dosegli vrhunac na današnji dan 1905. godine kad je Norveška referendumom izborila neovisnost.
U promet pušten Panamski kanal
Panamski kanal je umjetni kanal u najužem dijelu Srednje Amerike koji spaja Atlantski ocean s Tihim. Pušten je u promet 7. lipnja 1914. godine. Konstrukcija kanala je bio jedan od najvećih i najtežih inžinjerskih projekata ikad poduzetih. Imao je ogroman utjecaj na brodarstvo između dva oceana, zamjenjujući dug i opasan put na najjužnijem dijelu Južne Amerike. Čitavo je područje kanala od 1904. do 1999. bilo pod upravom SAD-a, nakon čega je prešlo pod nadzor Paname. Nakon Drugog svjetskog rata, kontrola SAD-a nad kanalom i kanalskom zonom što ga okružuje postaje sporna kako odnosi između Paname i SAD-a postaju sve napetiji. Pregovori o novom dogovoru započinju 1974. i rezultiraju sporazumom Torrijos – Carter. Potpisom predsjednika SAD-a Jimmyja Cartera i panamskog predsjednika Omara Torrijosa 7. rujna 1977. započinje proces predaje kanala Panami besplatno ako Panama potpiše sporazum kojim garantira trajnu neutralnost kanala i kojim se dopušta povratak Amerikanaca kad to žele.
Graceland otvoren za javnost
Graceland je ogroman posjed u američkom Memphisu koji je bio dom legendarnom Elvisu Presleyu. Javnosti ga je otvorila Elvisova supruga Priscilla na današnji dan 1981. godine. 2006. godine proglašen je nacionalnim povijesnim obilježjem i danas je drugi najposjećeniji privatni posjed u SAD-u s više od 600 tisuća posjetitelja godišnje – samo Bijelu kuću posjeti više ljudi. Elvis je i umro u Gracelandu 1977., a tamo je i pokopan. Imanje je bio prvi dom Lisi Marie Presley, Elvisovoj kćeri koja je i naslijedila imanje, a 2005. prodala je 85 posto Gracelanda.
Rođen Charles Rennie Mackintosh
1868. godine rođen je Charles Rennie Mackintosh, škotski arhitekt, dizajner, grafičar i slikar. Zajedno sa svojom ženom Margaret MacDonald Mackintosh, njezinom sestrom Frances MacDonald McNair i kolegom Jamesom Herbert McNairom osnovao je grupu The Four (četvorka), koja je imala velikog utjecaja na razvoj umjetnosti i arhitekture, i izvršila je presudan utjecaj na Glasgow School of Art pionirsku školu na području primjenjene umjetnosti i dizajna. Mackintosh je bio jedna od vodećih ličnosti umjetničkih pokreta XIX st. ; Arts and Crafts i Art Nouveau i dao je značajan doprinos razvoju suvremenog dizajna onakvog kakvog ga poznajemo danas.
Rođen Paul Gaugain
1848. godine rođen je Paul Gaugain, francuski slikar i grafičar
Rođen Dean Martin
1917. godine rođen je Dean Martin, američki glumac
Rođen Liam Neeson
1952. godine rođen je Liam Neeson, irski glumac
Rođena Anna Kurnjikova
1981. godine rođena je Anna Kurnjikova, ruska tenisačica
Rođena Franka Batelić
1992. godine rođena je Franka Batelić, hrvatska pjevačica
Preminuo Dražen Petrović
1993. godine preminuo je Dražen Petrović, najpoznatiji hrvatski košarkaš
Preminuo Josip Klima
2012. godine preminuo je Josip Klima, hrvatski violinist i glazbeni pedagog
(www.icv.hr)