Julije Cezar napao Britaniju
Rimsko se Carstvo prostiralo duž obala Mediterana, kao najmoćnija sila tadašnjeg zapadnog svijeta. No, jednom od careva ni to nije bilo dovoljno, pa je krenuo u pokoravanje kontinenta. Nakon Galije, na redu je bilo iskrcavanje na maglovitim otocima s druge strane širokog kanala, Britaniji. Julije Cezar krenuo je tim putem na današnji dan 55. godine prije Krista i ostavio dubok trag.
Eruptirao vulkan Krakatau
Možda i najveća prirodna katastrofa dogodila se 1883. godine kada je eruptirao vulkan Krakatau na istoimenom otočiću. Eksplozija se čula tisućama kilometara daleko, a posljedice poput oblaka prašine izbačenog u atmosferu osiguravale su zanosne izlaske i zalaske Sunca širom zemaljske kugle još godinu dana.
Harry Houdini izveo svoj prvi trik spašavanja iz bazena
Legendarni mađioničar Harry Houdini bio je sjajan i u trikovima s kartama, no specijalnost su mu bili bjegovi iz nemogućih situacija. 1907. godine dao se okovati teškim željeznim lancima i spustiti u bazen Aquatic Parka. Genijalnom mađioničaru bilo je potrebno svega 57 sekundi da izađe van živ i zdrav, bez lanaca.
Žene u SAD dobile svoje pravo glasa
Na današnji dan 1920. godine, na zakon stupa 19. amandman po Ustavu Sjedinjenih Američkih država koji govori da svaki građanin SAD-a ima pravo na glasovanje, bez obzira na spol.
Rođen Dylan O’Brien
Dylan O’Brien mladi američki glumac koji je stekao slavu u poznatoj MTV seriji “Teen Wolf”. Rođen je u New Yorku na današnji dan 1991. godine. Majka Lisa također je bila glumica, a otac Patrick kamerman i video tehničar. Odrastao je u Springfield Township, New Yersey do svoje 12 godine kada s obitelji seli u Hermosa Beach u Kaliforniju. Nakon završetka sMira Costa High School 2009 godine, mladi Dylan planirao je pokrenuti karijeru sportskog novinara i potencijalno raditi na Metse, koji su mu, kako sam kaže, omiljeni baseball tim. Planirao je upisati Syracuse University za profiliranje u sportskom novinarstvu, ali ipak seli u Los Angeles zbog glumačke karijere. S 14 godina, Dylan otvara svoj Youtube kanal na kojem objavljuje originalne videe. Zbog svoje originalnosti, ubrzo ga uočava lokalna producentica. Radeći s njom, upoznaje glumca koji ga kasnije povezuje sa svojim menađerom. Prošao je nekoliko audicija za vodeću glavnu ulogu Scotta McCalla za seriju baziranu na istoimenom filmu iz 1985, Teen Wolf. Nakon što je pročitao scenarij, odlučio se na drugu glavnu ulogu, Stilesa Stilinskija, za što su se na kraju i producenti odlučili zbog njegovog humora i luckavosti. Serija Teen Wolf snima se od 2010. godine. S ulogom Stilesa kreće njegova profesionalna karijera u glumi. u 2012. godini glumi u filmu The Internship, te se u narednih nekoliko godina uključuje u svjetski popularnu distopijsko – fantastičnu franšizu “The Maze runner” (Labirint), gdje utjelovljuje Thomasa, glavnog protagonista. Uz glumačkui karijeru, O’Brien je bubnjar u alternativnom bendu Slow Kids at Play.
Održan prvi televizijski prijenos
Stvari koje uzimamo zdravo za gotovo nisu postojale donedavno, poput računala i mobitela. No, za sliku u boji čini nam se da je s nama oduvijek. Naravno, istina je sasvim drugačija, jer je prvi televizijski prijenos u boji napravljen pred samo 55 godina, kada je NBC prenosio teniski meč SAD – Australija u Davis Cupu.
Stvorena Banovina Hrvatska
1939. godine Sporazumom Cvetković-Maček stvorena Banovina Hrvatska. Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije. Njen nastanak je rezultat suradnje hrvatskih političkih vođa s vođama Srba Prečana i prinudnog napuštanja koncepta centralizma od strane srbijanskih političara i dvora. Stvorena je na temelju političkog sporazuma između predsjednika jugoslavenske vlade Dragiše Cvetkovića i vođe HSS-a Vladka Mačeka, uz sudjelovanje predstavnika prečanske Samostalne demokratske stranke (koja sa HSS-om činila Seljačko-demokratsku koaliciju) i uz podršku regenta kneza Pavla Karađorđevića. Zakonski počinje postojati donošenjem Uredbe o Banovini Hrvatskoj 26. kolovoza 1939. Poznata je kao “mačekovsko rješenje hrvatskoga pitanja”.
Počela izlaziti “Hrvatska riječ”
1945. godine Subotičke novine “Slobodna Vojvodina” počele su izlaziti pod imenom “Hrvatska riječ”. Prvi broj je izašao 31. svibnja 1945. godine, kao latinično izdanje Slobodne Vojvodine, glasila Jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Vojvodine. Jedno vrijeme list je bio izdavan u Novome Sadu, a tada su u “Hrvatskoj riječi” surađivali i Joso Kujundžić i Joso Šokčić. “Slobodna Vojvodina” je izlazila svakoga dana osim četvrtka, sve dok ime urednika Dragutina Frankovića nije u listu bilo naznačeno. Posljednji broj „Slobodne Vojvodine“ objavljen u Subotici je od 25. kolovoza 1945. godine dok od 26. kolovoza 1945. ove dnevne novine izlaze pod nazivom „Hrvatska riječ“.Urednik je bio Dragutin Franković, iako mu ime nije bilo navađano u impresumu.
Vlak slobode krenuo iz Zagreba za Split
Na današnji dan 1995. godine krenuo je iz Zagreba prema Kninu i Splitu poznati Vlak slobode. Dogodilo se to 20-tak dana nakon Operacije Oluja i uspješnog oslobađanja Knina, a taj je čin simbolički predstavljao obnovu željezničke veze između Zagreba i Splita. Vlak je krenuo s Glavnog kolodvora iz Zagreba u 08:07 sati, a u Split je stigao u 18:11 sati. Na kolodvoru u Kninu Vlak slobode su svečano dočekali pripadnici Četvrte i Sedme gardijske brigade (poznati “Pauci” i “Pume”), koji su bili prvi koji su 5. kolovoza te godine ušli u oslobođeni Knin. Željeznička kompozicija Vlaka slobode imala je 20-tak vagona. U vlaku broj 10 bio je sam predsjednik Franjo Tuđman, s mnogim državnim dužnosnicima (Gojko Šušak, Mate Granić, Jure Radić, Žarko Domljan). Franjo Tuđman održao je govore na više mjesta kroz koja je vlak prolazio: u Zagrebu, Gospiću, Karlovcu, Kninu i Splitu.
Rođena Majka Terezija
1910. godine rođena je Majka Terezija, pravim imenom Agnes Gonxha Bojaxhiu, časna sestra albanskog podrijetla. Osnovala je katoličku redovničku zajednicu Misionarke ljubavi u indijskoj Kalkuti 1950. godine. Preko 45 godina služila je siromašnima, bolesnima, siročadi i umirućima. Misionarke ljubavi od početne male zajednice s vremenom su prerasle u zajednicu koja broji 5 000 redovnica u oko 600 misija, škola i skloništa u 120 država svijeta. Papa Ivan Pavao II. proglasio je Majku Tereziju blaženom 19. listopada 2003. godine. Od 1970. godine, međunarodno je prepoznata kao humanitarka i pomoćnica siromašnih i nemoćnih. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 1979. godine, te mnogih drugih međunarodnih nagrada, među kojima se ističu najviše indijsko civilno odličje “Bharat ratna” iz 1980.godine za njen humanitarni rad, počasno državljanstvo SAD-a, Nagrada Albert Schweitzer i druge. Misionarke ljubavi nastavljaju pomagati siromašnima i potrebnima širom svijeta pa tako djeluju i u Hrvatskoj. Majka Terezija više puta boravila je u Hrvatskoj, prvi put još 1928. godine. Župnik njene župe u rodnom Skoplju bio je hrvatski svećenik Franjo Jambreković, koji je utjecao na nju, a u Indiji je surađivala s hrvatskim svećenikom Antom Gabrićem. Skupština grada Zagreba, 19. srpnja 1990. godine proglasila ju je počasnom građankom grada Zagreba.
Preminuo Charles Lindbergh
1974. godine preminuo je Charles Lindbergh, američki zrakoplovac. Charels Lindbergh slavljen je kao najbolji i najhrabriji letač svojega doba. Znamenit je njegov let preko Atlantika, kojeg je izveo sam neprekidno letjevši od 20. do 21. svibnja 1927., preletjevši od New Yorka do Pariza zrakoplovom Duh Saint Louisa čak 5809 kilometara. Za taj podvig dodjeljena mu je Medalja časti, najviše vojno odlikovanje Sjedinjenih Država. Lindbergh je svoju slavu iskoristio kako bi unaprijedio civilno zrakoplovstvo.
U svemir lansiran prvi Nijemac u povijesti
Na današnji dan 1978. godine lansiran je u svemir prvi Nijemac u povijesti. Ime mu je bilo Sigmund Werner Paul Jähn, a rođen je u naselju Morgenröthe-Rautenkranz na području njemačke pokrajine Saske (nedaleko od granice s Češkom). Jähn je rođen 1937. godine, u doba kad je Njemačka bila pod vlašću Adolfa Hitlera. Kad je Drugi svjetski rat završio, Jähn je bio dječak u dobi od samo 8 godina. Odrastao je zatim u Istočnoj Njemačkoj, kojoj je nakon rata pripao njegov rodni kraj. Jähn je poletio u svemir na današnji dan 1978. godine u sklopu sovjetske misije Sojuz 31. U to doba bio je državljanin Istočne Njemačke (Deutsche Demokratische Republik – DDR), a sovjeti su ga u svoj svemirski let uključili putem tzv. Interkozmos (rus. Интеркосмос) programa. Radilo se o sovjetskom slanju državljana prijateljskih nacija u svemir. Let Sojuza 31 trajao je oko 7 dana i 20 sati, a nekon uspješno obavljene misije Jähn je odlikovan naslovom heroja Sovjetskog Saveza i heroja DDR-a. U oružanim snagama DDR-a imao je čin general-majora. Nakon ujedinjenja Njemačke Jähn je radio u Njemačkom centru za zračne i svemirske letove (Deutsches Zentrum für Luft- und Raumfahrt – DLR), te u Europskoj svemirskoj agenciji (ESA).
Sovjeti objavili uspješan test najmoćnije rakete na svijetu
Na današnji je dan 1957. godine sovjetska novinska agencija TASS objavila da je SSSR uspješno lansirao prvu interkontinentalnu balističku raketu – imena R-7. Taj tip raketa još danas predstavlja najopasnije oružje u svjetskom nuklearnom arsenalu, jer može isporučiti nuklearne glave na udaljenosti od desetak tisuća kilometara u svega pola sata. Rakete tipa R-7 sovjeti su nazivali Semjorka (“sedmica”), dok im je NATO dodijelio kodno ime SS-6 Sapwood. O prvom uspješnom testu R-7 već je pisano u našem eKalendaru. Vijest je, dakako, bila neugodna za SAD, naročito ako se zna činjenica da Amerikanci još nisu raspolagali s interkontinentalnim balističkim raketama. Općenito je u to vrijeme SSSR bio gotovo uvijek korak ispred SAD-a u raketnom programa, pa su i prvi satelit sovjeti uspjeli lansirati u Zemljinu orbitu prije Amerikanaca (bio je to dakako slavni Sputnik). Isto tako, uspjeli su prije SAD-a poslati i prvog čovjeka u svemir (Jurij Gagarin). Zanimljivo je da je prvi satelit Sputnik lansiran istom ovom R-7 raketom, modificiranom za tu specijalnu namjenu. To je dobar primjer kako razvoj oružja za masovno uništenje može dovesti do tehničkog napretka i u korisne svrhe. Dapače, i sovjetske rakete Vostok, kojima su prvi ljudi lansirani u svemir, zapravo su bile samo modificirane rakete R-7. I kasniji sovjetski svemirski projekti Voshod i Sojuz koristili su također preinačene R-7 rakete. Na gornjoj se slici jedna podvrsta R-7 rakete montira na svemirski brod tipa Sojuz. U vojnom pogledu R-7 Semjorka mogla je nositi termonuklearnu glavu snage do 3 megatona. Eksplozija te glave otprilike je jednaka eksploziji 187.5 nuklearnih bombi bačenih na Hirošimu 1945. godine. Prvi test rakete R-7 na kojem je ona uspješno ponijela i detonirala takvu nuklearnu glavu bio je samo dva mjeseca kasnije, u listopadu 1957.godine. Dakako, gađano je nenaseljeno područje koje je pripadalo SSSR-u, točnije Novaja zamlja, pusti otok unutar arktičkog kruga, sjeverno od Urala.
(www.icv.hr, Foto: Ilustracija )