Filip Gaćina uzviknuo “Obadva, obadva, oba su pala”!
Na današnji je dan 1991. godine videokamerom snimljena scena rušenja zrakoplova JNA kod Rogoznice nedaleko od Šibenika. Snimatelj je bio Ivica Bilan, a poznat uzvik “Obadva, obadva, oba su pala!” izgovorio je Filip Gaćina. On je 1998. godine poginuo u razminiravanju.
Međunarodni dan mira
Međunarodni dan mira utemeljila je Opća skupština UN još 1981. u cilju obilježavanja i jačanja ideala mira među svim narodima i državama, namijenivši za njegovo obilježavanje treći utorak u rujnu. Dvadeset godina poslije novom je rezolucijom za fiksni datum obilježavanja bio proglašen 21. rujna kao dan globalnog prekida neprijateljstava i nenasilja. Međunarodni dan mira omogućuje svim pojedincima, organizacijama i nacijama da svojim jednostavnim djelima zajednički šire poruku mira. Nakon rasprava o uvođenju Dana mira i tome što bi on trebao predstavljati zaključeno je da će on postojati kako bi se kontinuirano podsjećalo na potrebu jačanja mirovnih poruka i ideja među svim ljudima i narodima. Od osnutka do danas Međunarodni dan mira uključio je milijune ljudi sa svih strana svijeta koji zajednički sudjeluju u raznim događanjima i okupljanjima.
Svrgnut francuski kralj Luj XVI.
Na današnji je dan 1792. godine ukinuta francuska monarhija. To je izvršeno odlukom Konventa u kojem su većinu imali Žirondinci, pripadnici srednjeg građanstva. Dotadašnji francuski kralj Luj XVI. sveden je na običnog građanina i od tada je oslovljavan kao građanin Louis Capet, pri čemu je prezime uzeto od naziva kraljevske dinastije. Inače, dinastija Capet najstarija je europska kraljevska dinastija, kojoj se direktna muška linija može pratiti unatrag čak do 8. stoljeća. Ta dinastija i danas vlada u dvije europske države: Španjolskoj (kralj Juan Carlos) i Luksemburgu (veliki vojvoda Henri). Francuskom su Capeti vladali od 987. do 1792., a zatim ponovno od 1814. do 1848. godine, sve u svemu 839 godina. Kralju Luju XVI. je nakon svrgavanja suđeno zbog urote protiv javne slobode i opće sigurnosti. U siječnju 1793. proglašen je krivim, a zatim je smaknut na giljotini 21. dana tog mjeseca u 10 sati i 22 minute na Trgu revolucije (današnji Place de la Concorde) u Parizu. Posljednje riječi su mu bile: “Opraštam onima koji su krivi za moju smrt i molim Boga da krv koju ćete proliti ne padne nikada na Francusku.”
Izdana knjiga Hobbit J.R.R. Tolkiena
Profesor engleskog jezika na sveučilištu u Oxfordu, te jedan od najmaštovitijih pisaca u povijesti, J.R.R. Tolkien, 1937. godine izdao je svoju prvu knjigu – Hobbit. Iako zamišljen kao roman za djecu, Hobbit je vrlo brzo stekao popularnost i među odraslima. Tolkien je priču nazvao “Tamo i nazad”, a ona prati uzbudljive dogodovštine Bilba Bagginsa i njegovih suputnika na putu prema planini Erebor na kojoj obitava zmaj Smaug. Uz plejadu fantastičnih bića, napetih pustolovina i fenomenalnan stil pisanja priča je stekla veliku popularnost, a publika je tražila još. Kao poslijedica toga napisan je i u tri sveska izdan epski fantastični roman Gospodar prstenova. Sve ostalo spada u književnu povijest, odnedavno začinjenu i s malo hollywoodske magije.
Započela gradnja Burj Dubaija
U glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Dubaiju, 2004. godine započela je gradnja sada dovršene najviše građevine na svijetu – Burj Dubaija. Supervisoki neboder se s 818 metara visine doslovno vinuo nebu pod oblake. Sam toranj košto je oko 4,1 milijardu dolara, a dio je većeg, 20 milijardi dolara vrijednog projekta nazvanog ‘Downtown Dubai’. Zasluge za dizajn rekordnog nebodera idu američkom arhitektu Adrianu Smithu i projektantskoj tvrtci Skidmore, Owings and Merrill iz Chicaga. Osim po visini Burj Dubai obara rekorde i po cijenama prostora. Tako se kvadrat stambenog prostora kreće oko 37 tisuća dolara, a poslovni doseže čak 43 tisuće dolara. Uzme li se u obzir da će zgrada u sebi ima nebrojene trgovine, sportske i druge centre, oko tri hektara parkova, devet hotela, nevjerojatnih 30 tisuća stanova i nebrojene druge sadržaje, nije teško izračunati da će se ulaganje višestruko isplatiti svima koji su odlučili riskirati rekordnim prkošenjem gravitaciji.
Preminula Ivana Brlić- Mažuranić
1938. godine preminula je Ivana Brlić- Mažuranić, hrvatska književnica. Potječe iz poznate intelektualne građanske obitelji Mažuranića. Otac Vladimir Mažuranić bio je pisac, odvjetnik i povjesničar. Djed joj je bio slavni političar, hrvatski ban i pjesnik Ivan Mažuranić, a baka Aleksandra Mažuranić, sestra jezikoslovca Dimitrija Demetra. Školovala se privatno i stekla izvrsnu naobrazbu, između ostalog i u poznavanju stranih jezika, pa su joj i neki od prvih književnih pokušaja na francuskome. S obitelji se iz Ogulina prvo preselila u Karlovac, a potom u Jastrebarsko.
Kada se 1889. udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića, Ivana seli u Brod na Savi (danas Slavonski Brod), gdje je živjela većinu života koji je posvetila svojoj obitelji, obrazovanju i književnom radu. Kao majka sedmero djece, imala je priliku upoznati se s dječjom psihom, i tako razumjeti čistoću i naivnost njihova svijeta. Odgojena u narodnome duhu, uz supruga Vatroslava uključuje se u javni život u krugovima prvaka narodnoga pokreta. Biskup Josip Juraj Strossmayer dodijelio joj je zlatnu medalju za protumađaronska nastojanja. Nakon duge borbe s depresijom počinila je samoubojstvo u Zagrebu 21. rujna 1938. godine.
(www.icv.hr, zdravakrava.24sata.hr, Foto:Ilustracija )