Dok mnogi srednjoškolci u Hrvatskoj samo idu u školu, oni u Srednjoj školi Stjepana Sulimanca u Pitomači u sklopu nastavnog programa i rade. A njihov rad bi se mogao ocijeniti kao praktična primjena današnjeg svjetskog hit trenda – održivog razvoja. Učenici, naime, na više od 20 hektara zemlje uzgajaju ekološko voće i povrće koje kasnije pretvaraju u delicije u školskom restoranu.
Osim što školsku kuhinju opskrbljuju zdravim plodovima iz vlastitog vrta i time pridonose održivom razvoju i boljem zdravlju, ovakav pristup pitomačke škole ima za cilj, kako nam kaže ravnatelj Josip Ivoš, ‘od učenika stvoriti radnike kompetentne za tržište rada’.
Srednja škola Stjepana Sulimanca u Pitomači postoji već 16 godina, a može se pohvaliti s čak četiri društva (Sportska udruga, Knjižničarska družina, Vježbenička tvrtka i Učenička zadruga) i 10 različitih sekcija. Kroz Učeničku zadrugu i vježbeničku tvrtku dolazi do povezivanja poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva potrebnog za uspješno funkcioniranje restorana i ekološkog uzgoja.
Zahvaljujući blizini rijeke Drave i Ekološkog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav te velikoj obradivoj površini koju škola posjeduje, nije se bilo teško odlučiti na ekološku proizvodnju, u prilog tome idu im i podaci da su upravo ti proizvodi sve traženiji u Europi i svijetu, jer ljudi teže prirodno uzgojenom voću i povrću. S druge strane, ideja za restoran je nastala iz potrebe da srednjoškolci postanu radnici s iskustvom koji će moći konkurirati potrebama tržišta.
‘Školski restoran Stara Pivnica je ugostiteljski objekt otvorenog tipa u kojem učenici, koji izraze želju, obavljaju praktični dio naukovanja. Ono što nas razlikuje od drugih školskih restorana je izvor financiranja zaposlenih u restoranu, a to je sama škola. Ekološkom proizvodnjom bavimo se u zatvorenom prostoru na 300 kvadratnih metara, te na otvorenom na nešto više od 23 hektara. Sve što proizvedemo od povrća i voća plasira se na tržište kroz školski restoran, dio otkupljuju djelatnici škole, a dio prodajemo na sajmovima na kojima sudjelujemo. Od ekološkog uzgoja na većim površinama po nekoliko hektara o otkupu imamo ugovor s prerađivačkom industrijom’, objašnjava nam ravnatelj.
Sve što proizvedemo od povrća i voća plasira se na tržište kroz školski restoran, dio otkupljuju djelatnici škole, a dio prodajemo, kaže ravnatelj Ivoš
Jezero za navodnjavanje i energetska učinkovitost
Posebnost ove škole odlikuje se i u suvremenim praktikumima opremljenima s automatiziranim plastenikom, poljoprivrednom mehanizacijom e- udžbenicima, te led rasvjetom u dvorištu škole, a ravnatelj naglašava kako su to sve uspjeli zahvaljujući sredstvima europskih fondova. U skorije se vrijeme nadaju ostvarenju još jednog ekološki prihvatljivog projekta.
”Jezero’ još ne postoji, no u planu je strategije razvoja škole i za to imamo lokacijsku dozvolu i studiju izvedbe prema načelu permakulture. Jezero se planira izvesti tako da primarno ima funkciji ribnjaka, prikuplja i skladišti velike količine vode, a preljev ili višak sakupljene vode će se koristiti u svrhu navodnjavanja vrta ili polja. Isto tako, imat će namjenu da zimi reflektira sunčevu svjetlost prema stakleniku koji će se izgraditi u drugoj fazi razvoja te time dodatno smanjiti potrebe za zagrijavanjem rasadnika u stakleniku’, zaključuje Ivoš.
Škola trenutno čeka rezultate natječaja za čak tri projekta prekogranične suradnje u sklopu poziva ‘Interreg V-A Hungary-Croatia Co-Operation Programme 2014-2020’, objavu natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za projekte modernizacije školskih kurikuluma. (www.tportal.hr)