Ministar poljoprivrede, bivši župan Virovitičko-podravske županije, Tomislav Tolušić, dao je intervju za Večernji list, kojeg prenosimo u cijelosti.

A od jučer pljušte i optužni prijedlozi. U svih 10 distribucijskih centara trgovačkih lanaca koje je ovih dana „češljala“ njegova inspekcija utvrđeno je niz nepravilnosti, od salmoneloznog mesa, nehigijene, nesljedivosti proizvoda, nedostatne samokontrole, a „neškodljivo je uklonjeno“ i 42,7 tona mesa s isteklim roka trajanja, bez propisane dokumentacije ili je smrznuto pred sam rok trajanja, dok se 9,5 tona povlači i s polica trgovina.

Je li zadovoljan obavljenim, tko je sljedeći i kakvu hranu zapravo jedemo, samo su neka od pitanja o kojima razgovaramo s ministrom te potpredsjednikom HDZ-a Tomislavom Tolušićem.

Prije nego što ste postali ministar poljoprivrede kakvo je bilo vaše mišljenje o hrani koju jedemo?

– Kao i svakog prosječnog Hrvata. Pretpostavljao sam da sustav funkcionira i uglavnom nisam ulazio u detalje koje doznajem s ove današnje pozicije.

Sad kad ste na izvoru kontrola, što o tome mislite kao ministar?

– Nalazi inspektora iz proteklih dana, na žalost, svjedoče da ima manjkavosti u sustavu te da kontrola o zdravstvenoj ispravnosti hrane nikada nije previše. Ja neću dopustiti da hrvatsko tržište postane iskrcajna stanica za viškove hrane upitne kakvoće uvezene bilo iz pojedinih članica EU ili s trećih tržišta. Naravno, ista pravila vrijedit će i za hranu domaćeg podrijetla. Ovo nije, naglašavam, privremena jednokratna akcija, nadzor će se provoditi sustavno.

Vaši prethodnici pravdaju se da sve ono što nije dospjelo na tržište, a inspekcija je našla da je neispravno, ne podli ježe pravilima o obavještavanju javnosti. Isto tako i ono što su kupili, pojeli ili još imaju u zamrzivaču, ako je međuvremenu istekao rok trajanja.

– Javnost mora znati, to je moj stav. Iznio sam ga ovih dana nebrojeno puta i iznosit ću ga i dalje. Razmišljanja mojih prethodnika ne bih komentirao.

Zašto je uvozna piletina upola jeftinija od naše?

– Svi se to moramo pitati. Osobno sumnjam da nisku cijenu uvozne piletine kreira isključivo visoka konkurentnost inozemnih proizvođača. Prije će biti da se neki rješavaju nagomilanih zaliha uzrokovanih i ruskim embargom pa ih prodaju ispod cijene, a čini se da nisu prošli ni kvalitetnu lokalnu kontrolu o zdravstvenoj ispravnosti.

Hoćete li se pozabaviti i uvoznim mlijekom, koje neki trgovci prodaju za 2,69 kuna po litri?

– Naravno! Cijena litre mlijeka s uključenim PDV-om na policama trgovina često je niža od otkupne cijene koju dobivaju proizvođači u RH, ali i u mnogim članicama EU, i to je nedopustivo. Problematiku maloprodajnih cijena nižih od stvarnih proizvodnih troškova regulirat će zakon o nepoštenoj trgovačkoj praksi koji će uskoro biti poslan u proceduru.

Drže li se vaše inspekcije zasad samo uvozne hrane ili je na udaru i domaća?

– Inspekcijski nadzor provodi se i nad uvoznom i nad hranom koju proizvode domaći proizvođači. O tome svjedoče i objave o nedavna dva slučaja kada su i zdravstveno neispravni proizvodi hrvatskog podrijetla uklonjeni s tržišta.

Tko je sljedeći?

– Adrese i lokacije na koje će idućih dana zakucati inspektori ne mogu otkriti. Moja je poruka jasna, nastavljamo s pojačanim nadzorom dok postoji i najmanja sumnja da netko na tržište plasira zdravstveno neispravnu hranu.

Prije nekoliko dana vaše je ministarstvo izašlo s brojkama kako je lani na salmonelu pretražen 1121 uzorak, od čega je bilo 18 pozitivnih. U ovoj godini od 2093 uzorka 67 ih je bilo pozitivno, a tek se od početka vašeg mandata u javnost izlazi s konkretnim podacima i imenima.

– Ove godine kontroliran je veći broj uzoraka, a više je i pozitivnih nalaza na salmonelu. Je li to očekivano? Gleda li se to matematički, možda bi se moglo reći da je rezultat očekivan. No, ja tako ne mislim. Svaki pozitivan nalaz signal je za još veći nadzor. Smatram da proizvođači, uvoznici, distributeri i trgovci moraju odgovornije postupati pri kontroli proizvoda prije nego što oni završe u maloprodaji.

Zanimljive su i brojke o 4092 službene kontrole u području hrane u 2015. u kojima je utvrđeno čak 1686 tzv. nesukladnosti i doneseno 56 optužnih prijedloga, a ove godine, do 17. studenoga, 4242 kontrole s 1714 nesukladnosti i 48 optužnih prijedloga? O komu je točno riječ?

– O konkretnim imenima ne mogu govoriti. Inspektori su odradili svoje obveze i dokumentacija je proslijeđena mjerodavnim institucijama na daljnje postupanje. Konačne odluke po optužnim prijedlozima u nadležnosti su pravosuđa, ne Ministarstva poljoprivrede.

Koliko je sigurna hrana domaćih proizvođača? Ovih smo dana, naime, slušali i o pesticidima u domaćem poriluku te listeriji u domaćem siru.

– Domaći proizvođači dnevno su podvrgnuti kontrolama, što potvrđuju i primjeri koje navodite. I koliko znam, do sada nisu evidentirane nikakve posebno ekscesne situacije, više je riječ o iznimkama. Vjerujem da su proizvodi hrvatskih tvrtki kvalitetni i zdravstveno ispravni. No to ne znači da će biti pogodovanja, kontrolirat će se ukupna ponuda hrane na tržištu, i domaće i uvozne.

Nedostatne kontrole na tržištu obično se pravdaju manjkom novca iz proračuna. Znače li pojačane kontrole ovih dana da će ubuduće biti više novca?

– Novac ne smije biti limitirajući faktor kada je posrijedi sigurnost hrane. O novonastalim troškovima možemo razgovarati tek nakon završetka akcije te vidjeti uklapaju li se u ovogodišnji plan. Pobrinut ću se da novi proračun osigura dovoljno sredstava za sustavan nadzor tržišta hrane.

Slažete li se s procjenama udruženja proizvođača mesa i mesnih proizvoda kako je i ilegalno tržište u nas jako? Barata se brojkama o 7 milijuna pilića koje godišnje pojedemo na crno, svako treće tele, 200.000 janjadi…

– Ukupno hrvatsko gospodarstvo opterećeno je utegom sive zone, pa tako i poljoprivreda. Koliko su brojke koje spominjete točne, doista ne mogu ocijeniti. Sivo tržište na listi je problema koji će biti u fokusu aktualne Vlade RH.

U evidenciji Uprave za veterinarstvo vodi se i alarmantna brojka od više od 40.000 tzv. nedovršenih migracija goveda proteklih godina, koja su krenula s farme u klaonicu, ali su putem nestala, oko 5000 godišnje. Objašnjenje iz Uprave dosad je bilo kako je to neznatna brojka u odnosu na ukupne migracije. Kako je to moguće s obzirom na to da je ta stoka najvjerojatnije završila u domaćim mesnicama i ugostiteljskim objektima i da ne govorimo o piletu od nekoliko kilograma?

 – Ministar poljoprivrede tek sam mjesec dana, ne tražim ispriku ali, dopustite notu razumijevanja jer, ovo je kompleksno ministarstvo s obzirom na broj uprava i agencija. Trebam još malo vremena da pohvatam sve konce pa brojke koje iznosite danas ne mogu niti potvrditi niti ih opovrgnuti. I one su vjerojatno dio već spominjane sive zone pa jedino mogu najaviti da će i ta problematika biti na dnevnom redu, i to vrlo brzo.

Kamo su nakon Linićeva odlaska nestale fiskalne blagajne s tržnica? Ispada da među prodavačima hrane uopće nema prekupaca i nakupaca.

– U ovih nekoliko tjedana, koliko sam ministar, bit ću potpuno iskren, s problematikom fiskalizacije na tržnicama nisam se uspio pozabaviti ni na razini informacije. Podsjetit ću, za provedbu fiskalizacije zaduženo je Ministarstvo financija, a pod nadzorom su fizičke i pravne osobe koje prodaju ne vlastite, nego tuđe proizvode. Obiteljska gospodarstva oslobođena su fiskalizacije, stoga ovaj odgovor morate tražiti u Ministarstvu financija.

Gdje vi osobno kupujete hranu?

– Na tržnici, u trgovačkim lancima. Među trgovcima ne preferiram nikoga izričito, bitna mi je kvaliteta. Naravno, ne trebam posebno naglašavati, prednost imaju hrvatski proizvodi. Imamo vrhunsku kvalitetnu hranu i to ne trebamo skrivati.

Kakvu biste hranu preporučili potrošačima?

– Znam da mnoge naše obitelji zbog financijske situacije često neke proizvode kupuju upravo zbog niže cijene ne razmišljajući o kvaliteti i mogućim rizicima. Ne želim nikome dijeliti lekcije, no svatko bi se morao zapitati zbog čega se nešto nudi u bescjenje. Hrvatska ima visoki PDV na hranu, što utječe i na maloprodajnu cijenu. Na žalost, u tom segmentu dosad nisu bile moguće radikalnije promjene. Ipak, nadam se da će se efekti nove porezne reforme odraziti i na pad cijena, barem u dijelu prehrambenog lanca te da će neki proizvodi postati dostupniji širem krugu potrošača.

Ovih dana nije burno samo s hranom već i s potporama iz mjere 4. Programa ruralnog razvoja, bez kojih je ostalo 10-ak tvrtki. Osječki poduzetnik Marko Pipunić ostao je tako bez čak 129 mil. kuna za četiri projekta, za koje je naknadno ocijenjeno kako su za njih stvoreni umjetni uvjeti. Ostajete li pri odluci da se Pipuniću i ostalima uskrati novac dobiven na natječaju?

– Povjerenstvo za prigovore pri Ministarstvu poljoprivrede donijelo je odluku da se uskrati novac za osam projekata iz operacije 4.1.1 i ta odluka ostaje na snazi. Ta sredstva bit će podijeljena poljoprivrednim gospodarstvima s liste, što znači da se crta spušta. Obveza je Agencije da korisnicima do Božića izda konačne odluke.

Koliko je poljoprivreda dosad povukla novca iz fondova EU, a koliko je mogla?

– Na žalost, rezultati su poražavajući. Za projekte iz ruralnog programa godišnje je raspoloživo gotovo 2 mlrd. kuna s obzirom na to da je dio novca preusmjeren u prvi stup. Podsjetit ću, prvi natječaj zaključen je još u travnju 2015., a do sada je ukupno isplaćeno manje od 200 milijuna kuna. Slično je i kod vinske omotnice, iskorištenost je vrlo niska. Nakon što bude izabran novi ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi, postupak je u završnoj fazi, krećemo s pojednostavljivanjem procedura i rokova. Morat će svi biti ažurniji, neću dopustiti nemar zbog kojeg bismo mogli ostati bez tih sredstava.

Vrije i u Hrvatskim šumama. Hoće li Ivan Pavelić i dva člana uprave dobiti otpremnine i višemilijunske bonuse?

– Ostajem pri tvrdnji koju sam izrekao u više navrata, nemam namjeru pojedincima iz uprave Hrvatskih šuma isplatiti višemilijunske bonuse niti otpremnine.

Jeste li spremni na tužbe? Nekadašnji ministar Tihomir Jakovina uporno izjavljuje kako su bonusi s nikad boljim poslovanjem HŠ-a zasluženi.

– Tužba je njihova osobna odluka i na to, naravno, ne mogu utjecati, no potpuno sam spreman suočiti se i s tom opcijom. Zaboravlja se da Hrvatske šume imaju tržišni monopol, nemaju konkurencije.

Jeste li očekivali toliko „akcije“ u resoru već prvih dana?

– Čovjek sam koji pozna probleme terena, bio sam dva mandata župan te predsjednik Zajednice županija i jako dobro znam kako selo i poljoprivreda dišu i što ih muči. I kao ministar regionalnog razvoja upozoravao sam na neke sporne situacije te predlagao neka rješenja. Bit će teško, ali ne i nemoguće riješiti ih. Po naravi sam optimist i stoga sektor koji sam preuzeo neću gledati kroz nagomilane probleme, već kao na sektor s najvećim potencijalom za ozbiljan iskorak. Budući da volim izazove, mislim da sam zapravo dobio odličan resor.

Znači li to da je u fotelji ministra regionalnog razvoja, a prije toga i župana Virovitičko-podravske županije, bilo lakše?

– Bilo je i tamo kriznih situacija, no ni blizu kao ovdje. Zapravo, sve što sam radio na prethodne dvije adrese nije usporedivo sa stanjem zatečenim u Ministarstvu poljoprivrede. Kako mi volje ne manjka, uz proaktivnu i transparentnu suradnju s timom koji vodim na kraju mandata, vjerujem, slika će biti potpuno drukčija.

 
Koliko vam u donošenju odluka pomaže i to što ste i potpredsjednik HDZ-a?

– To apsolutno ne utječe na odluke koje kao ministar poljoprivrede donosim na dnevnoj razini, tu je najbitnije što misli struka.

Bi li to moglo značiti da će vaše ministarstvo, a naposljetku i agrar, biti draži novcu iz državnog proračuna?

– Hoćemo li biti draži proračunu u odnosu na potrebe ostalih ministarstava, u ovom trenutku ne mogu reći, no osobno ću uložiti maksimalan napor kako bih izborio odgovarajući iznos sredstava poljoprivredi za 2017.

Može li bura oko Marićeve porezne reforme ugroziti i vaše najave smanjenja PDV-a na gnojivo, sadnice i stočnu hranu na 13%?

– Porezna bura će se s vremenom stišati, baš kao i one prave u prirodi, ali će iza nje ostati manji PDV. To je tek jedna od mjera nove porezne reforme koja će donijeti izravnu korist malim poljoprivrednicima koji nisu u sustavu PDV-a, dok će velikima poboljšati likvidnost.

Netipičan ste HDZ-ovac, roker, slušate Hladno pivo, Majke… Usto niste ni tipičan agronomski materijal za ministra poljoprivrede, već pravnik. Kako to komentirate?

– Prethodnici su uglavnom bili tipičan, kako kažete agronomski materijal, međutim, rezultati koje su ostavili baš i nisu na tom tragu. A što se glazbe tiče, nisam iznimka svoje generacije, odrastao sam uz bendove koje spominjete.

Po imovinskoj kartici jedan ste od siromašnijih ministara u Vladi, prijavili ste tek stan od 70 kvadrata u Virovitici i Peugeot vrijedan 88.000 kn iz 2012.

– Iako moja imovinska kartica nije natrpana nekretninama i sličnim predmetima, uopće se ne smatram siromašnim. Naprotiv!

Slavonac ste, no Slavonija danas nije ni sjena bogatog agrara otprije Domovinskog rata. Kako joj vratiti stari sjaj?

– Slavonija može opet procvjetati i postati privlačna ne samo onima koji su je napustili u potrazi za boljim životom. Bit će to destinacija u koju će se doseljavati nove generacije mladih iz ostalih županija. Vjerujem u to svim srcem i taj cilj dijelom možemo ostvariti i efikasnijim povlačenjem sredstava iz europskih fondova koji nam stoje na raspolaganju.

(www.vecernji.hr, www.vpz.hr)