Dogodilo se na današnji dan – 19.2.

Potpisan westminsterski mirovni sporazum
Engleska i Nizozemska potpisale su 1674. godine westminsterski mirovni sporazum koji je okončao treći anglo-nizozemski rat. Dio nizozemske odštete bilo je i prepuštanje Engleskoj provincije New Amsterdam koja od tada nosi ime New York.

Dogodila se najsnažnija vulkanska eksplozija u Južnoj Americi

Na današnji dan došlo je 1600. godine do najsnažnije vulkanske eksplozije u Južnoj Americi tijekom zabilježene povijesti. Eksplodirao je vulkan Huaynaputina u peruanskim Andama,visine 4800 metara i kratera širine 2,5 kilometara. Prije dolaska Europljana u Južnu Ameriku čini se da su Indijanci prinosili tom vulkanu ljudske žrtve. Španjolci, koji su došli kao konkvistadori, ukinuli su tu praksu. Erupciju 1600. godine opisao je svećenik Antonio Vazquez de Espinosa, karmelićanski redovnik. Čini se da su Indijanci erupciju smatrali posljedicom neprinošenja ljudskih žrtava bogu smrti Supayu. Eksplozija je bila tako jaka da je pepeo došao čak do Rusije i izazvao najhladniju zimu u posljednjih 600 godina, što je dovelo do gladi ruskog stanovništva.

Osnovani Američki logori u Drugom svjetskom ratu
Slabo je poznato da su Amerikanci za vrijeme Drugog svjetskog rata osnivali zarobljeničke logore, i to na teritoriju samog SAD-a. Odlučili su Japance koji su u to vrijeme živjeli u SAD-u za svaki slučaj staviti u logore, kako ne bi predstavljali opasnost za nacionalnu sigurnost. U logore su poslali kako japanske državljane, tako i američke državljane japanskog porijekla, dakle prema rasnom kriteriju. Računa se da je oko 110,000 Japanaca dospijelo u logore, većinom onih koji su živjeli uz pacifičku obalu, gdje se prijetnja činila najvećom. Američka se vlada Ronalda Reagana 1988. godine ispričala za te postupke, navevši da su oni bili potaknuti rasnim predrasudama, ratnom histerijom i greškama političkog vodstva. Bivšim zarobljenicima i njihovim potomcima dodijelili su odštete u vrijednosti od preko 1,6 milijardi dolara.

Započela Galipoljska bitka
Napadom francuskih i britanskih pomorskih snaga na Dardanele 1915. godine započela je Galipoljska bitka, jedna od najkrvavijih bitaka I. svjetskog rata. Bombardiranje turskih položaja s mora bila je uvertira u gotovo godinu dana dugu kopnenu bitku kojom se pokušalo iz rata izbaciti Osmansko carstvo i otvoriti opskrbni put prema Rusiji. Saveznicima, koji su napravili niz loših strateških poteza, s turske je strane odolijevao Kemal Atatürk, kasniji utemeljitelj turske države.

Patentiran gramafon od strane Thomasa Alve Edisona

Thomas Alva Edison je 1878. godine patentirao fonograf, poznatiji pod nazivom gramofon, koji je reproducirao zvukove s ploča sve do 1980-ih.

Rođen Nikola Kopernik
1473. godine rođen je Nikola Kopernik, poljski astronom. Od 1491. do 1494. godine studirao je teologiju, matematiku, medicinu i astronomiju u Krakówu, a od 1496. do 1504. godine crkveno pravo (Sveučilište u Bologni), astronomiju(Jagielonsko sveučilište, Kraków) i medicinu u Italiji. Poslije je bio do 1512. godine liječnik i tajnik svom ujaku, varmijskom biskupu (Warmia, poljska crkvena kneževina na ušću Visle), onda do kraja svog života je bio svećenik u Fromborku (ondašnji Frauenburg), gdje je na jednoj kuli tvrđave, koja je okruživala crkvu, uredio zvjezdarnicu (Kopernikov toranj) s koje je promatrao nebeska gibanja. Na temelju tih promatranja, a i rezultata do kojih je došao, napisao je djelo De revolutionibus orbium coelestium u 6 knjiga, objavljeno u Nürnbergu 1543. godine, neposredno pred smrt. Ovo djelo bijaše revolucionarna prekretnica u astronomiji, te je bilo poticajem kapitalnih otkrića Keplera i Newtona. Naslovnica drugog izdanja Kopernikovog djela “De revolutionibus orbium coelestium” tiskanog 1566. godine u Baselu Kopernikov ili heliocentrični sustav svijeta zasniva se na tvrdnjama da se Zemlja okreće oko svoje osi i da kruži oko Sunca. Ove tvrdnje su uskoro bile prihvaćene u znanstvenim krugovima, ali su ujedno uzrokovale uzbunu u crkvenim krugovima. Samom Koperniku nije se ništa zbilo, jer nije tvrdio da je apsolutno točno ono što je u tom trenutku bilo znanstveno nedokazano. Stoga je papa 1616. godine ovo Kopernikovo djelo zabranio, tj. stavio na index, sve do 1822. godine.

(www.icv.hr)