Krvavi sabor u Križevcima
Hrvatski narod već je od prije bio nezadovoljan zbog Žigmundove nepravičnosti i okrutnosti. Saznavši za poraz kraljevske vojske kod Nikopolja, u trenutku kada se i nije znalo je li kralj živ, narod traži da krunu preuzme napuljski kralj Ladislav. Stvara se tako hrvatska liga koju predvodi ban Lacković. Ali Žigmund je umaknuo Turcima i preko Dubrovnika, Splita i Topuskog vraća se u Ugarsku. Želeći pomirbu s hrvatskim velikašima Žigmund saziva sabor u Križevcima i svima nazočnima jamči slobodan pristup. Pozvan je i ban Stjepan Lacković. Sabor se po svemu sudeći održao u Crkvi svetoga križa. Hrvatska vojska ostala je izvan grada, a ban Lacković, njegov sinovac Andrija i hrvatski plemići ostavili su oružje ispred mjesta održavanja skupa na kojemu uživaju kraljevu zaštitu. U burnoj raspravi koja je uslijedila, Mađari su optužili Lackovića poradi izdaje u bitci kod Nikopolja. Padaju teške riječi, počinje tučnjava, i kraljevi vazali potežu mačeve kojima su na očigled kralja sasjekli bana Lackovića i sinovca Andriju. Dogodilo se to 27. veljače 1397. godine. Kada su hrvatske čete čule za krvavi sabor počele su jurišati na Križevce. U neravnopravnoj borbi palo je tridesetak Hrvata, prije no što su se povukli Lackovićevi pristaše. Kralj je iskoristio priliku i sa svojim podanicima počeo se povlačiti u Ugarsku.Gnjevan hrvatski puk, pod vodstvom Stjepana Prodavića, još se jednom u Podravini pokušao osvetiti kralju, no Hrvati su potisnuti, pa Žigmund 2. ožujka prelazi Dravu i vraća se u Ugarsku. Dva dana kasnije izdao je u Žakanju glasovitu povelju kojom grad Čakovec, Međimurje i druge posjede Stjepana Lackovića daruje svojim vjernim podanicima, među prvima Hermanu Celjskom. Nečistu savjest pokušao je Žigmund oprati dajući nove kraljevske povlastice Križevcima i nekim drugim hrvatskim gradovima. No krvavi križevački sabor ostao je zabilježen u sjećanjima, pričama i umjetničkim djelima. Jeno od tih djela, ono hrvatskog slikara Otona Ivekovića, nalazi se na samome mjestu krvavog sabora, u križevačkoj Crkvi svetog križa.
Osnovan nogometni klub Bayern u Münchenu
Na današnji je dan 1900. godine 11 nogometaša iz Münchenskog gimnastičkog kluba osnovalo nogometni klub Bayern. Već za nekoliko mjeseci postigli su značajne rezultate ušavši u polufinale Južnonjemačkog prvenstva. Kad su nacisti došli na vlast u Njemačkoj 1933. godine, klub je ušao u probleme jer su i predsjednik i trener bili Židovi. Nacisti su stoga klub okarakterizirali “židovskim”. Došlo je do čistki, predsjednik kluba i trener pobjegli su iz Njemačke, a klub je mogao nastupati samo u regionalnoj ligi. Tek nakon Drugog svjetskog rata slijedila je obnova. Bayern je svoje zlatnegodine doživio krajem šezdesetih i tijekom sedamdesetih godina, kad su u njemu igrali velikani poput Franza Beckenbauera, Gerda Müllera i Seppa Maiera. Do danas Bayern je 22 puta osvojio njemačko prvenstvo (po tome je daleko najuspješniji klub u Njemačkoj) i četiri je puta pobijedio u europskoj Ligi prvaka (odnosno prijašnjem Kupu prvaka). Po te četiri pobjede izjednačen je s Barcelonom, a ispred njega su samo Real, Milan i Liverpool. Do 2005. godine Bayern je igrao na Olimpijskom stadionu u Münchenu, a te godine otvoren je njegov novi stadion – Allianz Arena.
Zapaljena zgrada njemačkog parlamenta (Reichstaga) u Berlinu
Na današnji dan 1933. godine dogodio se jedan od najsudbonosnijih događaja za njemačku povijest. Zapaljena je zgrada njemačkog parlamenta (Reichstaga) u Berlinu. Samo četiri tjedna ranije Hitler je postao njemačkim kancelarom. Njegova nacistička stranka nije imala apsolutnu većinu u parlamentu. Komunisti i socijalisti imali su zajedno više zastupnika od nacista. Glavni je Hitlerov cilj bio riješiti se ljevičara kako bi došao do većine u parlamentu i tako mogao potpuno zavladati Njemačkom. Palež Reichstaga došao je Hitleru kao naručen. U zgradi je policija našla jednog komunista, Marinusa van der Lubbea, koji je bio poznat kao piroman. Današnji se povjesničari ne slažu u tome je li samo on bio odgovoran za požar ili je umiješan bio i Gestapo. U svakom slučaju, Hitleru je to poslužilo da optuži komuniste i stavi njihove parlamentarne zastupnike izvan zakona, što je ojačalo poziciju nacističke stranke u parlamentu.
Izašao prvi broj časopisa People
Prvi broj popularnog tjednika People izašao je 1974. godine. Magazin je nastao kao spin-off stranice People u magazinu Time, jedan je od najpoznatijih pisanih medija u svijetu, a tome najviše pridonose godišnje ‘inventure’ kao što su “The Most Beautiful People”, “The Best and Worst Dressed” ili “The Sexiest Man Alive”.
(www.icv.hr)