Izašao prvi broj zadarskog “Narodnog lista”
1862. godine izlazi prvi broj zadarskog “Narodnog lista”, najstarije živuće hrvatske novine. Narodni list iz Zadra najstarije su žive hrvatske novine, s bogatom kulturnom, povijesnom i novinarskom tradicijom, koje znanstvenici s pravom nazivaju zadarskim pisanim spomenikom kulture. Glasilo je izlazilo na talijanskom jeziku pod nazivom Il Nazionale, a imalo je i Prilog k Narodnom listu na hrvatskom jeziku. Od 1869. godine tiskaju se usporedo Narodni list i Il Nazionale, a od 1876. godine Narodni list izlazi samo na hrvatskom jeziku. Na stranicama Narodnog lista vodeći hrvatski intelektualci provodili su program Narodne stranke, zalagali se za udruženje Dalmacije s Hrvatskom, kao i za uvođenje hrvatskog jezika u javni život. Prvi urednik Narodnog lista bio je ugledni humanist, povjesničar i znanstvenik Natko Nodilo. Uz njega tadašnji napredni intelektualci koji su pisali u Narodnom listu bili su: Mihovil Pavlinović, Miho Klaić, Kosta Vojnović, Ivan Danilo, Nikola Zvonimir Bjelovučić i drugi. Nakon Nodilova odlaska iz uredništva,”Narodni list” uređuje Lovro Matić, potom i niz uglednika toga doba, od kojih je naznačajnije spomenuti Jurja Biankinija koji list u potpunosti uređuje na hrvatskom jeziku. Godine 1920. dolazi do nasilnog ugasnuća Narodnog lista, zbog poznatog Rapallskog ugovora i skorašnje vlasti talijanskih fašista u Zadru.
Obilježava se Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine
Na današnji dan slavi se u Bosni i Hercegovini Dan nezavisnosti, jer je na taj dan 1992. godine na referendumu izglasana neovisnost te države. Referendum su bojkotirali srpski glasači, jer je već nešto ranije donijeta odluka o ustroju Srpske Republike Bosne i Hercegovine. Održavanje referenduma podržavale su stranke SDA i HDZ BiH. Te su stranke pozivale glasače da izađu na izbore i odluče se za nezavisnost. Na glasovanje je izašlo oko 64% biračkog tijela, od čega je 99% glasovalo za neovisnost. Na temelju rezultata referenduma Europska je zajednica 6. travnja 1992. godine priznala novu državu.
Osnovan Nacionalni park Yellowstone
1872. godine osnovan je Nacionalni park Yellowstone, prvi nacionalni park na svijetu. Rasprostire se na području od 8.987 km2, a najvećim dijelom na sjeverozapadu savezne države Wyoming, na tromeđi sa saveznim državama Montana i Idaho. Park je najpoznatiji po divljim životinjama i svojim gejzirima, termalnim izvorima, super vulkanu i ostalim geotermalnim karakteristikama. Zbog toga je Nacionalni park Yellowstone upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Americi još 1978. godine
Osnovan Rio de Janeiro
Na današnji je dan 1565. godine portuglaski moreplovac Estácio de Sá osnovao grad São Sebastião do Rio de Janeiro (sv. Sebastijan na Siječanskoj rijeci). Ime Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka) bio je tadašnji naziv za zaljev na kojem leži današnji Rio. Naime, taj je zaljev otkriven u siječnju 1502. godine (od tuda mu ime), a mislilo se da predstavlja ušće velike rijeke (za što se kasnije ispostavilo da nije istina). Zanimljivo je da su Portugalci došavši u zaljev u njemu zatekli Francuze koji su već ranije osnovali koloniju na jednom od otoka. I to ne bilo kakve Francuze nego Hugenote (kalvinističke protestante). Naime, u to je doba Francuska bila vjerski podijeljena na katolike i Hugenote, između kojih su uskoro izbili krvavi vjerski ratovi (sjetimo se samo pokolja u Bartolomejskoj noći). Katolički Portugalci ušli su u sukob sa zatečenim Hugenotima, koje su smatrali hereticima, i nakon dvije godine krvavih borbi uspjeli su ih protjerati iz zaljeva. Inače, taj zaljev predstavlja kvalitetno prirodno zaklonište i površine je 412 kvadratnih kilometara (nešto veći od otoka Krka).
Dogodila se eksplozija na Bikiniju
Na Bikiniju – malom atolskom otoku u Tihom oceanu izvršen je, u srpnju 1946. prvi u nizu nuklearnih pokusa. Nakon upotrebe atomske bombe koja je godinu dana prije toga bacila na koljena Japan, Sjedinjene Američke Države ubrzale su pripreme za proizvodnju i usavršavanje termonuklearnog oružja. Poligon za nuklearne pokuse na Bikiniju poslužio je 1. ožujka 1954. za iskušavanje novog – još razornijeg oružja. Potpuno nenajavljeno Amerikanci su izveli eksploziju vodikove bombe koja je po snazi bila dotad bez premca – čak tisuću puta nadmašila je djelovanje atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki. Dim te gljive bio je visok 40, a plameni stup 7 kilometara. Prvi koji su osjetili djelovanje bombe bila su 23 siromašna japanska tunolovca na brodu koji je bio udaljen oko 150 kilometara od Bikinija. Strašna opomena svijetu uskoro se proširila iz njihovih bolesničkih kreveta. Esplozija na Bikiniju bila je još jedno ozbiljno upozorenje čovječanstvu kolika mu opasnost prijeti ne samo od nuklearnog rata, već i od pokusa nuklearnog oružja. Otac vodikove bombe, doktor Edward Teller, zastupao je mišljenje da je strahovanje od radioaktivne opasnosti za čovječanstvo znatno preuveličano. Međutim, doktor Julius Robert Oppenheimer – koji je stvorio atomsku bombu, već je u siječnju 1945., nakon pokusne eksplozije u Los Alamosu, bio svjestan njezine snage. Tek se kasnije, užasnut spoznajom da prvi put u povijesti čovječanstva znanost ne može izmisliti obranu od jednog oružja, Oppenheimer izjašnjava protiv stvaranja još razornije bombe.
(www.icv.hr,foto:Wikipedia)