Izdana prva isprava u kojoj se spominje Hrvatsko ime
Znamenita je darovnica kneza Trpimira na latinskom jeziku od 4. ožujka 852. godine (nekad je se datira i prije 840. godine), kojom je splitskoj nadbiskupiji potvrdio darovnicu svoga prethodnika Mislava, te joj je još darovao crkvu sv. Jurja u Putalju i neke posjede s pripadajućim kmetovima. Tu najstariju sačuvanu ispravu hrvatskih vladara napisao je jedan svećenik u svojstvu kneževog kancelara, a u njoj su i navedeni svjedoci: pet župana, knežev upravitelj dvora (Negotin), tri svećenika (Dominik, Ciprijan i Martin) i pet ostalih uglednika. U povelji se Trpimir naziva „pomoću Božjom knezom Hrvata“ (iuvatus munere divino dux Croatorum), a svoju zemlju naziva regnum Croatorum. Ovaj naziv, premda bi se mogao doslovno prevesti kao „kraljevstvo Hrvata“, vjerojatnije u to doba označava zemlju nad kojom vladaju Hrvati. Trpimir se naziva oslovljava “milošću Božjom, knez Hrvata” (u lat. izvorniku: “Dux Chroatorum iuvatus munere divino”), što vjerojatno znači da ga na vlast nije postavio car. Iz Povelje se također saznaje da je Trpimir stolovao u Bijaćima, a posjedovao je i Klis.
Premijerno izveden balet “Labuđe jezero”
1877. godine u Boljšoj teatru u Moskvi premijerno izveden balet “Labuđe jezero” Petra Iljiča Čajkovskog. Čajkovski je glazbu za balet napisao po narudžbi Boljšog teatra za honorar od 800 rubalja po libretu, koji su zajedno napisali Vladimir Begičev, tadašnji direktor moskovskih carskih teatara i baletan Vasilij Geltzner po njemačkoj bajci „Ukradeni veo“. Tu bajku prvi je objavio Johann Karl August Musäus. Inače slična bajka postoji i u Rusiji („Bijeli patak“), čak je po radnji bliža, pa se predpostavlja da su autori napravili jednu mješavinu, uzeli radnju iz ruske, a likove iz njemačke bajke. Koreografiju za premijeru napravio je Vaclav Reisinger, tadašnji baletmajstor Boljšog teatra. Premijera nije baš dobro prošla, ali se balet održao na repertoaru tog teatra do 1883. godine nakon ukupno 41 izvedbe. Nakon smrti Čajkovskog, balet je postavljen u Sankt Peterburgu u Marijinskom teatru 1895. godine. Za tu izvedbu koreografiju su napravili Marius Petipa (1 i 3 čin) i Lev Ivanov (2 i 4 čin) uz neke korekcije na libretu koju je napravio skladateljev brat Modest Čajkovski i korekcije na originalnoj partituri (kraćenja), koju je napravio dirigent tog teatra Riccardo Drigo. Ta izvedba postala je daleko popularnija pa se danas većina izvedbi Labuđeg jezera, reflektira na nju.
Fridrik Barbarossa izabran za njemačkog kralja
Na današnji dan 1152. godine izabrali su njemački kneževi Fridrika Barbarossu za njemačkog kralja. Njemačka je, naime, bila izborna monarhija, za razliku od ostalih europskih država u kojima se prijestolje nasljeđivalo. Izbor je obavljen u Frankfurtu, važnom gradu u kojem su održani gotovo svi srednjovjekovni izbori njemačkih kraljeva. Fridrik je dobio nadimak Barbarossa (talijanski “crvena brada”), kako su ga zvali Talijani po boji njegove brade. U Njemačkoj su ga nazivali Rotbart, što ima isto značenje. Bio je iz slavne obitelji Hohenstaufen, koja je ime dobila po utvrđenom dvorcu Staufen u Švapskoj, pokraj Stuttgarta. Njemačka je za vrijeme vlasti Fridrika Barbarosse bila tako moćna da je on postao nacionalnom legendom. Nastao je mit da zapravo nikada nije umro nego da spava u skrivenoj špilji u planini Kyffhäuser i da će jednog dana ponovno ustati i obnoviti snagu Njemačke. Nacisti su operaciju napada na SSSR 1941. godine nazvali “Operacija Barbarossa” u uspomenu na moćnog vladara.
Williamu Pennu darovana cijela Pennsylvania
Američka država Pennsylvania ime je dobila po Williamu Pennu, njenom vlasniku. Teritorij te države darovao mu je engleski kralj Charles II. na današnji dan 1681. godine, kako bi namirio dug prema Pennovom ocu admiralu. Veličina zemljišta iznosila je oko 52,500 kvadratnih kilometara ili 5.25 milijuna hektara (gotovo kao površina Republike Hrvatske). Čim je dobio zemljište, William Penn se uputio iz Engleske u Ameriku da na njemu uspostavi svoju vlast. Penn je bio kveker, pripadnik protestantske sekte koja stavlja naglasak na miroljubivost i jednostavnost u oblačenju i protivi se konzumiranju alkohola (poznati kvekeri u 20. stoljeću bili su američki predsjednici Richard Nixon i Herbert Hoover). William Penn osnovao je na svom zemljištu grad Philadelphiju (ime na grčkom znači bratska ljubav). Obitelj Penn ostala je vlasnik Pennsylvanije gotovo sljedećih stotinu godina, do 1776. godine, kad je osnovana država Pennsylvania. Zanimljivo je da je William Penn, kao zagovornik svjetskog mira, predlagao osnivanje Ujedinjenih Država Europe još u 17. stoljeću.
(www.icv.hr)