Prvi puta od 2007.: Moody’s poboljšao izglede za hrvatski kreditni rejting

Agencija Moody’s zadržala je dosadašnji dugoročni kreditni rejting Hrvatske u stranoj valuti na ‘Ba2’, a u domaćoj na ‘Baa1’, no povećala je izglede s negativnih na stabilne, što predstavlja prvi pozitivni pomak koji je ta agencija poduzela po pitanju hrvatskog rejtinga od 2007. godine.

Takav potez Moody’s je objasnio snažnijim srednjoročnim rastom gospodarstva nego što se očekivalo nakon izlaska iz šestogodišnje recesije u 2015.. Moody’s očekuje da će gospodarstvo u prosjeku rasti za 2,5 posto u idućih nekoliko godina, što je niže od prosjeka od 4,5 posto u pretkriznim godinama između 2000. i 2007., no tek je neznatno niže od 2,8 posto koliko se očekuje da će rasti usporedive zemlje u središnjoj i istočnoj Europu u istom razdoblju.

Zamah gospodarstva ojačao

U toj agenciji vjeruju da će poboljšani izgledi za rast imati pozitivan utjecaj na proračunsku izvedbu i doprinijeti smanjivanju duga opće države. Ističe se da je zamah gospodarstva ojačao nakon što se gospodarstvo u 2015. izvuklo iz šestogodišnje recesije. Realna godišnja stopa rasta ubrzala je na 2,9 posto u 2016. godini, značajno premašivši rast ostvaren u 2015 od 1,6 posto, kao i procjene Moody’sa od 2,1 posto.

“Rast je postao široko utemeljen, odražavajući dobru izvedbu u izvozu roba i usluga, povećanje potrošnje kućanstava i investicija, kao i javne potrošnje”, ističe Moody’s.

Dodaje da je posebno značajno povećanje države potrošnje – iznad 2 posto u trećem tromjesečju u odnosu na drugo – što je najviša stopa rasta od 2009., do čega je došlo unatoč ograničenju potrošnje i političkim događajima koji su rezultirali ranim izborima.

Poticajno porezno rasterećenje

“Očekujemo da će hrvatski gospodarski rast ove godine dodatno ojačati, uz dodatnu podršku vladine labavije fiskalne politike. Osobna potrošnja vjerojatno će dalje rasti na krilima poreznih rasterećenja koje je Vlada uvela od 2017., kao i daljnjih poboljšanja na tržištu rada”, ocjenjuju u toj agenciji. Istodobno će privatna ulaganja imati koristi od obilne likvidnosti u hrvatskom bankarskom sustavu, kao i od dobrih uvjeta financiranja, koji će vjerojatno imati pozitivan utjecaj na kreditnu ekspanziju.

Moody’s navodi i da se kreditni rast počeo oporavljati sredinom 2016. i očekuje se da uđe u pozitivno područje ove godine. Gospodarski rast također će biti poduprt javnim investicijama, koje će ostvarivati koristi od pojačane apsorpcije sredstava iz EU fondova.

Smanjivanje domaćih političkih nesigurnosti, nakon uspostave nove Vlade u drugoj polovini 2016. također će imati pozitivan utjecaj na gospodarstvo, ističu analitičari Moody’sa. Procjenjuju, također, da će rast izvoza roba i usluga ostati snažan, na 4 posto, no mogao bi biti nešto slabiji u usporedbi s 2016. i 2015., s obzirom na umjereniji rasta turizma. S tim u vezi, Moody’s smatra da će politička neizvjesnost u konkurentskim turističkim odredištima, poput Sjeverne Afrike i Turske, nastaviti ići u korist Hrvatskoj.

U agenciji očekuju i da će jačanje domaće potražnje potaknuti rast uvoza, što će nadomjestiti rast izvoza i rezultirati negativnim doprinostom neto izvoza na ukupnu realnu stopu rasta BDP-a.

Očekuje se izlazak Hrvatske iz EDP-a do kraja godine

Moody’s podsjeća da je Hrvatska u globalnu financijsku krizu ušla sa skromnim teretom javnog duga od oko 39 posto BDP-a da bi taj dug rapidno porastao na 86,7 posto BDP-a u 2015. godini zbog niskog nominalnog rasta gospodarstva, visokog proračunskog deficita i preuzimanja dugova državnih poduzeća, kao i zbog troškova restrukturiranja tih poduzeća.

Moody’s očekuje daljnji postupni pad duga u 2017. na 82,9 posto, a u 2018. na 81,4 posto BDP-a. Fiskalni deficit pao je s 3,3 posto BDP-a u 2015. godini, a smanjenje deficita u 2016. zahvaljuje se suzdržavanju u javnoj potrošnji, kao i rastu prihoda zahvaljujući snažnijem rastu gospodarstva.

I dalje postoje strukturne slabosti

No, Moody’s upozorava da i dalje postoji strukturna slabost hrvatskog gospodarstva jer nema sveobuhvatnih reformi Vlade. Kao primjer navodi da stopa nezaposlenosti pada zbog starenja stanovništva i emigracije, što dovodi do smanjenja radne snage.

Također, sadašnja visoka proračunska potrošnja i rigidna struktura troškova ostaje kreditna slabost – socijalne beneficije, mirovine i plaće čine oko 60 posto ukupnih troškova – a to rezultira ograničenom fleksibilnošću prilagodbe javnih financija.

Mogućnost povećanja rejtinga

Moody’s navodi da bi se mogućnost poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske mogla povećati ako će koalicijska Vlada iskoristiti sadašnje stabilnije političko okruženje za provođenje svog programa gospodarskih i fiskalnih reformi, što bi poboljšalo dugoročni gospodarski potencijal zemlje i osiguralo smanjenje javne zaduženosti u više nadolazećih godina.

Rizik od smanjenja rejtinga

S druge strane, rejting Hrvatske mogao bi biti smanjen ako se idućih godina pokaže da država nije u stanju implementirati sveobuhvatni program strukturnih reformi jer bi to vjerojatno vodilo slabijem rastu gospodarstva i dugoročnom rastu javnog duga.

S obzirom na nedostatak fiskalnog prostora, slabljenje izgleda za rast gospodarstva temeljenih kako na domaćim tako i vanjskim čimbenicima bilo bi kreditno negativno, zaključuje se u izvješću Moody’sa.

Moody’s je posljednja od tri vodeće svjetske rejting agencije koja je zadnjih mjeseci poboljšala izglede za hrvatski rejting. Standard&Poor’s je podigao izglede s negativnih na stabilne polovinom prosinca lani, a Fitch krajem siječnja ove godine.

Sve tri vodeće rejting agencije – Fitch, Standard&Poor’s i Moody’s – i dalje drže kreditni rejting Hrvatske dva stupnja ispod investicijske razine, no sada sve sa stabilnim izgledima. (HINA)