Drugi o nama: Virovitica najviše zaradila od prodaje, Opatija od zakupa poslovnih prostora

Od 127 hrvatskih gradova, u maniri dobrih gospodara svojom su imovinom, po ocjeni Državne revizije, u periodu od 2012-2014 upravljali jedino Buzet, Čakovec, Dugu Resu, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatiju, Ozalj, Prelog, Senj, Slavonski Brod, Slunj, Umag, Vinkovce, Viroviticu i Zaprešić

Nakon što je prije mjesec dana objavljeno, izvješće Državne revizije o upravljanju nekretninama jedinica lokalne samouprave ovih je dana došlo u Sabor i sablaznilo zastupnike Odbora za lokalnu i regionalnu samoupravu koji su prvi o njemu raspravljali. Naime, od 576 gradova, općina i županija, po ocjeni revizije, samo ih je 32 dobilo pozitivnu ocjenu. Svojim nekretninama – građevinskim zemljištima, poslovnim prostorima i stanovima učinkovito je upravljalo sedam županija, šest općina i 19 gradova među kojima, zanimljivo, nisu oni najveći.

Zagreb, Rijeka, Split i Osijek mogu se tako, kada je efikasno, transparentno i racionalno upravljanje nekretninama u pitanju, ugledati na puno manje – Buzet, Čakovec, Dugu Resu, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opatiju, Ozalj, Prelog, Senj, Slavonski Brod, Slunj, Umag, Vinkovce, Viroviticu i Zaprešić. Ovi gradovi svojim su nekretninama, ocijenila je Državna revizija, upravljali kao dobri gospodari, u skladu sa zakonima, posjeduju cjelovite podatke o nekretninama te su uspostavili efikasan sustav unutarnjih kontrola, što su temeljni kriteriji za ocjenu načina upravljanja.

A kako su nekretninama u 2014. godini upravljali gradovi odlikaši i koliko im je to učinkovito upravljanje obogatilo proračun, proučili su analitičari gradonačelnik.hr-a.

Po vrijednosti nefinancijske imovine od ovih 19 gradova najbogatiji su Karlovac (1,27 mlrd kuna), Gospić (1,24 mlrd kuna), Vinkovci (834,79 milijuna kuna), Čakovec (772,06 milijuna) i Slavonski Brod (745,84 milijuna kuna).

No, najviše prihoda od upravljanja imovinom u 2014. godini ostvarila je Virovitica (gradonačelnik Ivica Kirin) – 16,62 milijuna kuna. Najveći dio prihoda Virovitica je pritom ostvarila od prodaje poslovnih prostora (8,75 milijuna), što je čak petina ukupnih prihoda od prodaje poslovnih prostora svih jedinica lokalne uprave i samouprave. Više od polovice ovih prihoda, 4,85 milijuna kuna uprihođeno je prodajom zgrade Katoličke gimnazije Požeškoj biskupiji, te 3,52 milijuna kuna prodajom dijela kompleksa Palače Pejačević u koju se u 2014. preselila virovitička gradska uprava. Uz poslovne prostore, značajne prihode (6.92 milijuna) Virovica je ostvarila od prodaje građevinskog zemljišta u poslovnim zonama.

Gradonačelnik Kirin komentirao je za Večernji list, koji je objavio našu analizu, ove podatke. Kazao je kako se Grad, potaknut pritužbama građana da moraju održavati napuštene državne i gradske parcele, prije 10-ak godina odlučio ozbiljno posvetiti ovoj problematici. Tako je 2008. godine pokrenut postupak katastarske izmjere. ‘U međuvremenu Grad je donio i program olakšica za investitore u poduzetničkim zonama. Napušteno zemljište najskuplje je zemljište’, zaključio je Ivica Kirin naglasivši da je ovo samo još jedna od brojnih činjenica po čemu je jedna relativno mala Virovitica u samom hrvatskom vrhu

Za razliku od Virovitice, Opatija (Ivo Dujmić), koja je upravljanjem svojim nekretninama uprihodila 15.98 milijuna kuna, najveći dio – 7.39 milijuna kuna, ostvarila je od zakupa poslovnih prostora. Opatija je, naime, u 2014. godini posjedovala 183 poslovna prostora površine 17.164 metara kvadratnih. Od toga ih je 12 iz različitih razloga bilo izvan upotrebe, za deset koji koriste Grad i gradska trgovačka poduzeća nije se plaćala zakupnina, dok su ostala trgovačka društva, stranke i udruge, ukupno platile spomenutih 7,39 milijuna kuna najma.

Poput Virovitice, tek nešto manje (6.83 mil. kn), Opatija je drugi najveći prihod ostvarila od prodaje zemljišta dok je za kupnju ili zamjenu zemljišta namjenjenog za kapitalne projekte u 2014. potrošila 3,77 milijuna kuna.

Rekorder po prihodu od prodaje građevinskog zemljišta među ovih 19 gradova definitivno je Umag (Vili Bassanese). Od ukupnog prihoda od upravljanja nekretninama od 15.39 milijuna kuna, više od polovice (8.24 mil.kn) zaradili su prodajom zemljišta, dok su od zakupa 144 poslovna prostora uprihodili 3.8 milijuna kuna.

Četvrti je Slavonski Brod (Mirko Duspara) sa prihodom od 7.26 milijuna kuna, od čega su najviše zaradili zakupom poslovnih prostora (3.37 milijuna), te prodajom zemljišta (2,28 milijuna kuna). Na petom je mjestu Čakovec (Stjepan Kovač) sa zaradom od 5,43 milijuna kuna, pri čemu najviše – 2,11 milijuna od prodaje poslovnih prostora te 1,59 milijuna od prodaje zemljišta.

Zanimljivo je, primjerice, da je Grad Ludbreg čak 93 posto svojih ukupnih prihoda od raspolaganja imovinom ostvario od zakupa poslovnih prostora, a odmah iza njega je Ozalj, koji je na isti način ostvario 69 posto svojih ukupnih prihoda. Prodajom zemljišta Grad Prelog ostvario je pak čak 90 posto, a Ivanec 86 posto svojih ukupnih prihoda od upravljanja imovinom. Najveći dio svojih prihoda, 71 posto, Slunj je pak ostvario od prodaje stanova.

Izvor: www.gradonacelnik.hr