Samoniklo jestivo bilje – besplatna ljekovita hrana skrivena u vašem dvorištu

Optimalno zdravlje možete postići samo ako živite u savezu s prirodom. Odličan način da uspostavite kontakt s prirodom je uzgoj vlastite hrane. No, jeste li razmišljali o samoniklim biljkama koje se nalaze u vašem dvorištu?
Biljke koje se često smatra “korovom” zapravo mogu biti ukusne ako ih pripremite na odgovarajući način. Te biljke nisu samo besplatna hrana, nego su i besplatni prirodni lijekovi. Zato uzmite košaricu, izađite van i pogledajte što se sve skriva u vašem dvorištu!

Tušt
Tušt (lat. Portulaca oleracea) je zvijezda samoniklog bilja i prava riznica omega-3 masnih kiselina.
Velika je vjerojatnost da ova biljka upravo sada raste i u vašem dvorištu jer, prema statistici, to je najrašireniji “korov” na svijetu.
Tušt je minijaturna biljka sa sočnim, mesnatim listovima i crvenkastim stabljikama. Raste u dvorištu, uz rijeke, potoke, kanale i rubove šuma. Otporan je na visoke i niske temperature te na sušu, a uspijeva čak i na lošem zemljištu. Druga imena za tušt su tušanj, tušac, tušnjak i portulak. Tušt je odličan izvor antioksidansa, vitamina C, A, B i E te omega-3 masnih kiselina. Osim obilja omega-3 masnih kiselina, tušt sadrži:
– šest puta više vitamina E od špinata
– sedam puta više beta-karotena nego mrkva
– 25 mg vitamina C po šalici (20% preporučenog dnevnog unosa)
– magnezij, kalcij, željezo, vitamin B2, kalij, fosfor i mangan.

Tušt je vrlo koristan za mokraćne ili probavne tegobe. Ima antigljivično i antimikrobno djelovanje.
Koristan je i kod kožnih bolesti – pozitivno djeluje na akne, psorijazu i opekline.
Njegovo mlado lišće i stabljike idealni su u salatama i sendvičima.

Salata od tušta:
Naberite dosta mladih izdanaka tušta. Operite tušt, kratko prokuhajte u slanoj vodi, procijedite i stavite u zdjelu.
Dodajte nasjeckani češnjak i prelijte maslinovim uljem i jabučnim octom, posolite i popaprite.
Dobro promiješajte i konzumirajte kao salatu ili prilog.

Maslačak
Maslačak je jedna od najpoznatijih biljaka. Ne postoji dvorište u kojem nije niknuo maslačak ili dva. Obično ga doživljavamo samo kao cvijeće, no svaki dio maslačka je jestiv i pun nutrijenata. Tako je maslačak jedan od najbogatijih izvora beta karotena (čak 338 posto preporučenog dnevnog unosa). Sadrži flavonoide, četiri puta više beta karotena od brokule, lutein, zeaksantin i kriptoksantin.
Jedan je od najboljih biljnih izvora vitamina K 1 (čak 650 posto preporučenog dnevnog unosa).
Sadrži vitamine, uključujući i folnu kiselinu, riboflavin, piroksilin, niacin i vitamine E i C.
Odličan je izvor minerala, uključujući magnezij, kalcij, kalij, mangan i željezo.
Njegovo lišće je bogato dijetalnim vlaknima. Može se koristiti u salatama, juhama i sokovima. Možete ga pripremiti na isti način kao špinat.
Lišće i cvijet maslačka možete osušiti i koristiti kao čaj. Korijen možete osušiti i ispeći, te upotrijebiti kao zamjenu za kavu, dok se od cvijeća pravi maslačkovo vino.
Maslačak ima antioksidativna svojstva i sadrži brojne spojeve koji mu daju snažna ljekovita svojstva:
– djeluje kao prirodan laksativ i diuretik
– pomaže kod nadutosti i edema
– normalizira razinu šećera i kolesterola u krvi
– potiče apetit i stimulira rad želuca
– čisti i regenerira jetru
– pomaže kod opeklina i uboda.
Maslačak posjeduje antivirusna svojstva i može biti koristan u borbi protiv herpesa.

Loboda
Postoji nekoliko vrsta lobode, neke od njih su jestive, a neke nisu.
Bijela loboda (lat. Chenopodium album) je europski rođak špinata i cikle. Pronaći je možete uz rubove ceste, u poljima, na gradilištima, a vjerojatno raste i u vašem dvorištu. Bijela loboda može narasti do 6 metara.
Ova biljka ima listove u obliku dijamanta, koji su pokriveni bijelim prahom, zbog čega je i dobila svoj naziv.
Loboda sadrži:
– nevjerojatnih 11.600 IU beta-karotena u pola šalice (puno više nego blitva i špinat)
– 300 mg kalcija u pola šalice (blitva sadrži 88 mg, a špinat 93 mg)
– folnu kiselinu, magnezij, kalij, vitamine C, E, B6, B2 i B1.
Možete je pripremiti na isti način kao i špinat. Njezin okus je vrlo sličan špinatu, a sadržaj nutrijenata puno veći.

Trputac
Trputac (lat. Plantago lanceolata) je biljka koja raste na livadama, u poljskim međama, uz rubove putova, u jarcima i na vlažnom plodnom tlu. Mladi listovi trputca mogu se jesti sirovi ili kuhani. Osobito su vrijedni zbog provitamina A, vitamina C i K, limunske kiseline, kalija, enzima i glikozida aukubina. Listovi trputca kuhanjem poprimaju ugodan miris i imaju okus na vrganje.
Ova biljka se još od antičkog doba upotrebljava kao lijek. Njegova primjena je vrlo široka, pa se tako trputac naziva “lijekom za sve bolesti”.
Trputac sadrži glikozid aukubin, poznati antitoksin.
Ovaj “korov” sadrži i mnoge druge ljekovite tvari, uključujući askorbinsku kiselinu, apigenin (fitonutrijent sa snažnim antioksidativnim svojstvima), benzojevu kiselinu, oleanoličnu kiselinu i salicilnu kiselinu.
Zahvaljujući svom bogatom sastavu, trputac ima snažna protuupalna svojstva, te djeluje kao protuotrov i diuretik.
Potvrđeno je da trputac može pomoći kod mnogih bolesti, uključujući:
– astmu, kašalj, upalu sinusa, bronhitis, tuberkulozu, emfizem
– probleme s mjehurom, cistitis
– groznicu
– hipertenziju
– reumatizam
– dijabetes
– proljev, dizenteriju, gastritis, peptički ulkus, sindrom iritabilnog crijeva, hemoroide i zatvor
– alergiju i peludnu groznicu
– ovisnost
– krvarenja iz manjih rana
– upalu kože, čirove
– ugriz zmije.

Kopriva
Još jedna samonikla i svima dobro poznata biljka je kopriva (lat. Urtica dioica).
Ispod njezinih prekrasnih listova kriju se žarnici – dlačice koje sadrže mješavinu spojeva uključujući histamin, serotonin i acetilkolin. Ako ih dotaknete, dlačice izliju ovaj sok na kožu što izaziva žarenje.
Zbog toga se prije konzumiranja kopriva uglavnom kuha.
No može se koristiti i sirova, a kemijske tvari koji izazivaju žarenje potrebno je prvo odstraniti namakanjem u hladnoj vodi.
Kopriva ima visoki udio željeza, kalija, mangana, kalcija i vitamina A, C, D i K. Jedna šalica koprive sadrži nevjerojatnih 1.790 IU vitamina A, što je čak 300 posto preporučenog dnevnog unosa.
Dijelovi koprive koji se najčešće konzumiraju su lišće i korijen.

Ljekovito djelovanje koprive:
– zbog visokog sadržaja željeza i klorofila pomaže kod anemije i kroničnog umora
– ublažava artritis, bol u zglobovima i giht
– korijen koprive je provjereni prirodni lijek za povećanu prostatu
– zaustavlja krvarenje (lokalna primjena)
– pomaže kod infekcija mokraćnog sustava
– pomaže otapanje bubrežnih kamenaca
– pruža olakšanje kod peludne groznice i sezonskih alergija
– liječi osip, koprivnjaču i druge kožne alergijske reakcije jer sadrži prirodni antihistamin
-jača kosu i ubrzava njezin rast.
Smatra se da je kopriva prirodni afrodizijak.

U literaturi je opisano nekoliko tisuća samoniklih biljaka, a najpoznatije u našim krajevima su šparoge, čičak, štavalj, boražina i vlasac.
Preporučujemo da novu hranu u jelovnik uvodite postepeno. Naučite dobro raspoznavati samonikle biljke prije nego ih počnete koristiti. A kada ih dobro upoznate, neće biti kraja maštovitim i zdravim jelima na vašim stolu.

(www.icv.hr, Alternativa)