Špinat – riznica zdravlja iz vašeg vrta

U tijeku je sezona špinata što sigurno raduje mnoge, pogotovo one koji ga imaju zasijanog u svom vrtu.
Špinat (lat. Spinacia oleracea) je jednogodišnja biljka s tamnozelenim jestivim listovima. Pretpostavlja se da potječe s Bliskog istoka gdje raste kao samonikla biljka. Najprije se uzgajao u Perziji, a u 7. stoljeću je stigao u Kinu kao poklon od kralja Nepala. U Europi se počeo uzgajati relativno kasno, tek početkom 11. stoljeća. Poznata francuska kraljica Katarina de Medici zapovijedala je svojim kuharima da poslužuju špinat uz svaki obrok.
Ovo povrće je prava riznica vrijednih nutrijenata.
Špinat je bogat klorofilom i proteinima, mineralima željeza, magnezija i fosfora te brojnim oligoelementima potrebnima za održavanje zdravlja.
Špinat nudi ogromne količine hranjivih tvari u odnosu na svoju vrlo nisku kalorijsku vrijednost.

Djeluje antioksidativno i antiupalno
Špinat obiluje flavonoidima i karotenoidima, koji djeluju protuupalno i antioksidativno.
Dva posebno bitna karotenoida su lutein i zeaksantin, koji su važni za oči. Oni štite njihovo zdravlje te sprečavaju mnoge očne bolesti, posebice makularnu degeneraciju.
Špinat je odličan izvor nutrijenata poput vitamina C i E, betakarotena, mangana, cinka i selena, koji brane organizam od brojnih bolesti povezanih s antioksidativnim stresom. To je izuzetno važno za zdravlje krvnih žila, koje su sklone upalnim procesima.

Štiti kosti
Zeleno lisnato povrće poput špinata pomaže tijelu da zadrži adekvatne razine kalcija. Sve žene s osteoporozom trebale bi ga svakodnevno konzumirati.
Kalcij je vitalni nutrijent za žene koje ulaze u menopauzu.
Opadanje razine hormona kod žena smanjuje tjelesnu zalihu kalcija, rast kostiju i snagu tkiva, što može dovesti do osteoporoze i oštećenja srca.
Jedna šalica kuhanog špinata sadrži šest puta dnevne preporučene količine vitamina K koji je također ključan za zdravlje kostiju.
Kroz djelovanje vitamina K apsorbira se protein osteokalcin koji štiti kosti od lomova.

Čuva od raka
Tamnozeleno lisnato povrće poput špinata jedno je od najmoćnijih zaštitnika protiv raka. Najaktivnije tvari u njemu su gliko glicerolipidi, koji kao terapeutski biljni agensi djeluju na stanice raka. Redovito konzumiranje špinata smanjuje rizik od raka mjehura, jetre, debelog crijeva, pluća, želuca, jajnika, mliječnih žlijezda, dojke i kože te agresivnog raka prostate.
Njegovo antikancerogeno djelovanje potvrđeno je istraživanjima koja pokazuju da špinat štiti zdrave stanice od nastajanja raka te znatno usporava njegovo širenje.

Ostala ljekovita svojstva špinata:

  • potiče probavu i sprečava zatvor
  • pomaže kod mršavljenja
  • normalizira razinu šećera u krvi
  • poboljšava funkciju mozga
  • dobar je lijek za anemiju

Kako uzgojiti špinat
Špinat posijte u redovima na razmaku od oko dvadeset centimetara, a razmak između sjemenki bi trebao biti dva do tri centimetra.
Ova biljka najbolje raste u svježim uvjetima, uz temperature 16 – 18 °C. Uspijeva na svijetlom mjestu, ali je bolji u sjeni i na vlažnom tlu.
Špinat voli bogato, plodno tlo koje dobro zadržava vlagu. Po potrebi prije sadnje zemlju nahranite organskim gnojivom.
Nemojte dozvoliti da se tlo isuši te stoga redovito zalijevajte špinat.

Špinat u kulinarstvu
Špinat je široko korištena namirnica u kulinarstvu. Od njega se pripremaju salate, umaci, juhe, a izvrstan je dodatak tjesteninama, nadjevima i zdravim smoothiejima.
Najzdravije ga je jesti sirovog i kratko kuhanog. Jednom kuhani špinat više se ne preporučuje zagrijavati.

Zelene palačinke s nadjevom od svježeg sira

Sastojci za pripremu tijesta:

  • ½ litre domaćeg mlijeka
  • 300 g brašna
  • 450 g špinata
  • 1 čajna žlica sode bikarbone
  • 1 čajna žlica himalajske soli

Sastojci za pripremu nadjeva:

  • 500 g svježeg sira
  • 200 g kiselog vrhnja
  • 2 jušne žlice pelata od rajčice
  • 1 veća crvena paprika
  • sol i papar
  • 1 češanj češnjaka

Priprema:
Izmiješajte tijesto za palačinke te ga ostavite da odstoji pola sata u hladnjaku. Zatim ispecite palačinke.
Nakon što se palačinke ohlade, napunite ih nadjevom, zarolajte te pustite još sat vremena da odstoje. Nadjev je najbolje pripremiti dan prije tako da se sastojci dobro uklope.

Osvježavajuća proljetna salata

Sastojci:

  • 500 g kuhane integralne tjestenine
  • 400 ml jogurta
  • sušeni vlasac
  • 2 češnja češnjaka
  • bijeli papar
  • himalajska sol
  • 200 g sitno nasjeckanog svježeg špinata

Priprema:
Izmiješajte sve sastojke i jedite hladno. Po želji možete dodati sir.

Zeleni detox smoothie
Zeleni detox smoothie preporučuje se za čišćenje organizma od teške i prekomjerne hrane te nakon velikog unosa kalorija.
Bademovo mlijeko ima manje kalorija od kravljeg. Odličan je izvor kalcija i vitamina D i E.
Kelj se smatra jednim od najzdravijih povrća na svijetu. Odličan je antioksidans i sadrži vitamine A, C i K.

Jagode su pune vitamina C koji podiže imunitet.
Krastavci hidratiziraju tijelo i daju osvježujući okus. U njima se nalaze vitamini A i K. Također imaju i znatnu količinu kalija.
Banana je odličan izvor kalija, dobrih ugljikohidrata i vlakana. Napitku će dati slatkasti okus i kremastu teksturu.

Sastojci:
¾ šalice jagoda
½ šalice krastavaca (oguljenih i narezanih na šnitice)
1 banana (velika, razlomljena na komadiće)
1 i ½ šalica bademovog mlijeka (ili domaćeg kravljeg mlijeka)
1 i ½ šalica listova kelja (umjesto kelja možete koristiti i špinat)
1 šaka špinata

Priprema:
Bademovo mlijeko stavite u blender te dodajte bananu i kelj. Dobro izmiksajte.
Dodajte jagode i krastavce. Miksajte dok smjesa ne postane homogena.
Dodajte još malo bademovog mlijeka i/ili leda da biste dobili željenu gustoću smoothieja. (Alternativa za vas)