Na sam Međunarodni dan zaštite životinja, 4. listopada, izglasan je dugoočekivani novi zakon o njihovoj zaštiti. Zabrana namjernog gaženja životinja automobilima, pucanja i bacanja petardi na njih, zabrana izlaganja vatri i spolnih odnosa sa životinjama, samo su neke od odredbi uvrštene u novi zakon. Aktivnosti koje su same po sebi šokantne i nespojive sa “zdravim razumom” morale su se nažalost napisati na papir uz riječ “zabrana” kako bi se ukazalo na njihovu nedopuštenost.
JEDNI OD ŠEST U HRVATSKOJ
Najveći iskorak tog zakona je zabrana ubijanja životinja u skloništima nakon isteka roka od 60 dana. Tu su zabranu svi ljubitelji životinja u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekivali, no Virovitičanima nije novost. Virovitičko Sklonište za životinje “no kill” praksu provodi od svog osnutka, već šest godina. Osnivač, Veterinarska ambulanta “Feliks”, uspješno vodi sklonište putem kojega je do sada dom pronašlo više od 700 neželjenih pasa i mačaka. Svaki udomljeni četveronožac novi je uspjeh za voditelje i volontere ovog skloništa koji je koncesionar za područje grada i tri susjedne općine.
– “No kill” praksu uspjeli smo provoditi jer od početka imamo dobru suradnju s Gradskom upravom, volonterima i udrugama, ali i samim građanima koji su omogućili da ova priča funkcionira – rekao je Dražen Majetić iz Veterinarske prakse za male životinje “Feliks” objašnjavajući zašto su odlučili svoje sklonište od prvog dana učiniti jednim od šest “no kill” skloništa u Hrvatskoj.
– Smatramo da je glupo sa psom provesti 60 dana i onda ga ubiti. U tih 60 dana cijepiš ga, liječiš i socijaliziraš i onda ga ubiješ jer mu je istekao rok, u tome nema nikakve svrhe – istaknuo je, dodajući pritom kako nitko nema pravo oduzeti nekome život, pa ni životinji.
GRAD MJESEČNO ZA HRANU IZDVAJA 43.000 KUNA
– Životinju ne moraš voljeti, ali je moraš poštovati – govori D. Majetić. Kako će odredba o zabrani ubijanja nakon isteka roka u praksi zaživjeti u ostatku države, veterinar Majetić ne zna.
– Kod nas je to moglo tako funkcionirati. Grad je vodio brigu tijekom tih 60 dana, a nakon toga trošak je preuzimala naša firma uz pomoć povremenih donacija – rekao je. Sustav zbrinjavanja životinja sada se u potpunosti prebacuje na jedinice lokalne samouprave.
Premda je stari zakon već propisao da skloništa moraju osnovati jedinice lokalne samouprave, nije bila propisana kazna za neosnivanje. Ona sada postoji i iznosi od 30 do 50 tisuća kuna, a rok za gradnju je zadnji dan sljedeće godine. Taj isti datum zadnji je dan do kojega lokalna zajednica mora provesti kontrolu mikročipiranja.
– Grad Virovitica je do sada uspješno izdvajao novac iz svog proračuna za zbrinjavanje životinja, no ne znam hoće li u tome uspjeti i druge manje i siromašnije sredine – govori D. Majetić. Naime, Grad Virovitica mjesečno izdvaja oko 43 tisuće kuna za prehranu pasa u skloništu, čime sustavno ukazuje na svjesnost Gradske uprave o svojoj ulozi u zaštiti napuštenih životinja.
Novim zakonom protiv nemara, ali i crnog tržišta
Novi zakon regulira kaos koji vlada u prodaji kućnih ljubimaca, posebice na crnom tržištu. Od sada će se svatko tko ima jednu ili više ženki za uzgoj i prodaju morati registrirati, a prilikom oglašavanja pasa u svrhu prodaje ili promjene vlasništva morat će objaviti broj mikročipa psa i njegove majke. Važna je i odredba prema kojoj se za rasplod ne smiju koristiti životinje koje nisu spolno zrele, kao ni one koje nisu spremne za parenje ili su pak iscrpljene i ozlijeđene. Veliku pažnju Zakon posvećuje i kontroli razmnožavanja, putem trajne sterilizacije koju mogu propisati ministar i jedinica lokalne samouprave, kako bi nezbrinute mladunčadi bilo što manje.
– Svi mi znamo ljude koji to rade. Do sada ih je zakon štitio, a od sada će se to promijeniti. Ti su pojedinci poznati skloništu, veterinarskoj inspekciji i Gradskoj upravi, a znaju ih i susjedi. Nažalost ništa se nije moglo učiniti po tom pitanju – govori veterinar Majetić.
Novi zakon omogućit će kažnjavanje osoba koje nebrigom o svojim kućnim ljubimcima stvaraju generacije napuštenih životinja. Novi zakon zabranjuje i držanje bilo koje vrste divlje životinje u cirkusu, a domaće se mogu držati samo pod uvjetom da ne rade ništa neprirodno. Pozitivna novost je i da se nakon korištenja u pokusima, životinje prije usmrćivanja moraju ponuditi na udomljavanje.
Veća nadležnost komunalnom redaru
Iako je nadležnost za provođenje zakona na komunalne redare prebačena još 2013. godine, sada se bolje definiraju njihove ovlasti. Komunalni redari će sada moći provjeriti uvjete držanja kućnih ljubimaca, očitati mikročip, podnijeti kaznenu prijavu ili optužni prijedlog te obavijestiti veterinarskog inspektora.
– Ljudi više neće moći reći da pas nije njihov jer nema čip. Naprotiv, na temelju vizualne identifikacije, npr. dvorišta, nastambe, putem fotografija ili izjava susjeda komunalni redar će moći reći da je ta osoba vlasnik. To je ono što je nedostajalo u cijeloj ovoj priči – rekao je D. Majetić. (www.icv.hr, ml)