Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja organizira 23. Edukativnu muzejsku akciju (EMA) u kojoj i ove godine sudjeluje Gradski muzej Virovitica. Tema virovitičkog muzeja ove je godine ˝LAĐA˝ svojim programom ˝(sve)VREMENSKA PLOVIDBA˝ – virovitički monoksil!
Kao svjedok bogate tradicije plovidbe (od prapovijesti do 19. st.) kontinentalnim dijelom Hrvatske (rijeke, kanali, jezera), monoksil kao tip drvenog čamca izrađen iz jednog komada drveta bio je karakterističan za geografsko područje uz rijeku Dravu.
Planirane muzejske aktivnosti uključuju program obilježavanja MDM-a muzejskom akcijom kroz edukativne sadržaje:
(1.)˝Priča o virovitičkom MONOKSILU˝ – stručno predavanje uz slikovnu prezentaciju o muzejskom predmetu, njegovoj tipologiji i povijesti.
Predavanje namijenjeno učenicima osmog razreda OŠ Vladimir Nazor (nastavnica Mirjana Štefanec) biti će održano 18. svibnja na Međunarodni dan muzeja u privremenom prostoru Muzeja. (predavačica: Jasmina Jurković Petras, viša kustosica GmVtc)
(2.) ˝Leteće lađe˝ – likovna radionica izrade lađi od papira za street art intervenciju.
Radionica namijenjena učenicima osmog razreda OŠ Ivane Brlić Mažuranić (nastavnica Anja Brabec) biti će održana 17. svibnja u privremenom prostoru Muzeja. Likovni radovi nastali na radionici biti će postavljeni na odabranoj gradskoj lokaciji. (voditeljica: Anamarija Kučan, kustosica Likovnog odjela GmVtc)
Tema : Lađa
Pojam lađa najčešće podrazumijeva riječni brod, a u širem smislu može se tumačiti kao bilo koje polovilo. Svaka plovidba ujedno je i putovanje, od jedne sigurne luke do druge, preko širokih i dubokih voda. Muzeji su, u simboličnom smislu lađe pune različitosti i bogatstva skrivenog u dušama muzejskih predmeta koje čuvamo i ”prevozimo” po vodama današnjice za buduće naraštaje ”lađara”.
Ljudi su od prapovijesti do današnjih dana vezani uz lađe. Domišljate ljudske ruke su od komada drva izradile prve monoksile kojima su putovali vodama istražujući život u njima i oko njih. Stvarajući riječne i morske puteve istraživali su prostor oko sebe, što im je donijelo napredak, avanture, upoznavanje nepoznatih kultura i međusobnu razmjenu iskustva. Slažući drvene letvice u nizove nastali su prvi brodovi s veslima i jedrima kojima su plovili preko mora. U biblijsku Noinu lađu smjestile su se sve životinjske vrste ovoga svijeta i sačuvale do današnjih dana. U antičku lađu davao se novčić strašnom lađaru koji je, prema tadašnjim vjerovanjima, prevozio ljudske duše na drugi svijet. Velike pomorske bitke preokretale su tijek povijesti i izazvale promjene neslućenih razmjera. Brodovima su otkrivena nova prostranstva i kontinenti s kulturama koje su nepovratno promijenile i obogatile Stari svijet te pokrenule novi vijek ljudske povijesti. Postoje i lađe koji ne plove u punom smislu te riječi, već svojim oblikom plove u vjeri. Crkve ”plove” svojim uzdužnim, središnjim dijelom kojeg nazivamo središnjim brodom ili lađom.
Plovila povezuju udaljene otoke s kopnom i za njihove stanovnike su nezamjenjivi. Nezamjenjivi su i ribarima koji svojim lađa otiskuju na pučinu u potrazi za ribom. Povijest i naša sadašnjost pokazuju nam da su lađe jedini spas od neimaštine, gladi, ratova ili političkih previranja. Svemirskim brodovima putujemo u nepoznata prostranstva utažujući znatiželju i smirujući suvremene strahove od toga da možda ipak nismo sami.
Uz dovoljno znanja i ljubavi prema našoj kulturnoj baštini vrlo lako u našoj mašti možemo ukrcati muzejske predmete i postati antička, biblijska, žitna, mletačka, Zvonimirova, neretvanska ili bilo koja druga lađa.(www.icv.hr, muzejvirovitica)