ZAMIJENIT ĆE IH EKOLOŠKIM VARIJANTAMA Iz trgovina povlače plastične slamke, tanjure, čaše…

Plastične čaše, slamke, tanjuri, žlice i vilice i drugi potrošan materijal koji se koristi na svim rođendanima i većim proslavama uskoro bi mogao postati prošlost. Na popisu artikala koje je nužno zamijeniti alternativnim i za okoliš prihvatljivijim varijantama nalaze se i higijenski štapići za uši s plastičnom drškom, držači za balone, štapići za miješanje pića…

Naime, Europska unija propisala je da države do 2025. godine moraju smanjiti upotrebu plastike za 20 posto i proizvode zamijeniti ekološki prihvatljivijima. Samo u Europi godišnje se proizvede 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se sakupi i reciklira tek 30 posto, pokazuju službena izvješća.

Europska direktiva ima za cilj smanjiti upotrebu štetne plastike i zaštititi okoliš, a sukladno istraživanjima koja pokazuju kako na svjetskoj razini plastika čini 85 % morskog otpada i da ju je moguće pronaći već i kod riba koje žive na dnu mora. Putem hrane i pića koju ljudi konzumiraju plastika dospijeva u organizam, primjerice, pluća.

Kakav točno utjecaj na zdravlje ima mikroplastika, a koja se već nalazi u vodi, zraku i hrani, tek je za otkriti.

U skladu s direktivom, neki od trgovačkih lanaca (Kaufland, Lidl) već su putem svojih službenih stranica najavili kako s polica u svim svojim trgovinama povlače jednokratnu plastičnu ambalažu koja je od EU dobila „crveno svjetlo“ te da će je zamijeniti prihvatljivijom i ekološkom varijantom.

DODATIH 100 MILIJUNA EURA ZA ALTERNATIVU

Direktiva je uključila i same proizvođače, koji će sudjelovati u troškovima gospodarenja otpadom i čišćenja te mjerama za jačanje osviještenosti. To se odnosi na korištenje spremnika za hranu, ambalažnih vrećica i omota (npr. za čips i bombone), spremnika i čaša za napitke, duhanskih proizvoda s filtrima (npr. opušaka), vlažnih maramica, balona i laganih plastičnih vrećica…

Oni koji se odluče za razvoj manje onečišćujućih alternativa za plastične proizvode dobit će poticaje za razvoj, a države su obvezne putem edukacije i javnih informacija obavijestiti građane o promjenama koje će zahvatiti i gospodarstvo i industriju. Primjerice, moguće je dobiti dodatnih 100 milijuna eura za razvoj i proizvodnju iskoristivijih plastičnih materijala te brži proces recikliranja. Poticat će se i sakupljanje i zbrinjavanje opasnih i štetnih tvari iz plastičnih proizvoda koji će ostati na tržištu.  (www.icv.hr, mlo, www.europa.eu)