RAZVOJNA AGENCIJA VIDRA PROSLAVILA 10. ROĐENDAN Do danas proveli 251 projekt te u našu županiju „povukli“ više od 116 milijuna eura

foto: K. Toplak

U svojih prvih deset godina, od 2008. godine do danas, VIDRA je u suradnji s Virovitičko-podravskom županijom, općinama, poduzetnicima i gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, provela 251 projekt, ukupne vrijednosti veće od 116 milijuna eura. Iza njih su obnovljeni dvorci, škole, vrtići, bolnice, domovi zdravlja, nova oprema za poljoprivrednike, plastenici, odnosno veliki i važni projekti. Obilježavanje prvih deset godina, ovoj, po mnogima najboljoj razvojnoj agenciji u Hrvatskoj, u četvrtak, na svečanosti u Zlatnom klasu u Otrovancu, čestitala je i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

– Zadovoljstvo mi je biti na obilježavanju 10. obljetnice postojanja i rada Agencije za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. Ta je agencija, iako relativno mlada, postala jednom od ključnih ustanova ove županije u stvaranju preduvjeta za njezin gospodarski i društveni razvoj, ali i u poticanju razvoja cijele kontinentalne Hrvatske – rekla je predsjednica u svojem obraćanju te je pritom istaknula da VIDRA svojim neumornim radom u koordinaciji i poticanju regionalnog razvoja, provedbi projekata i u privlačenju ulagača uspješno pridonosi razvoju hrvatskog gospodarstva i društva u cjelini.

– Snažno podupirem sve vaše aktivnosti, a ovu Agenciju vidim kao vodećeg partnera, prije svega gospodarstvenicima, no ujedno javnim i znanstvenim ustanovama u zajedničkom nastojanju za stvaranje bolje Hrvatske – na svečanosti je rekla predsjednica te istaknula zahvalu, priznanje i svesrdnu potporu u stvaranju novih ideja i projekata.

Upravo zahvaljujući VIDRA-i, Virovitičko-podravska županija danas je najuspješnija hrvatska županija po povlačenju europskih sredstava po glavi stanovnika. Kako se VIDRA razvijala kroz godine te kakvi su im planovi za budućnost, s nama je podijelila ravnateljica Emina Kovač.

foto: K. Toplak

1. Vidra ove godine slavi deset godina postojanja kroz koje se razvila u svakom pogledu. Jedan od njih je i broj zaposlenih, koji se sukladno obujmu posla povećao. Koji je bio početni broj zaposlenih, a koliko vas je danas te u kojim odjelima?

VIDRA je kao javna ustanova u stopostotnom vlasništvu Virovitičko-podravske županije osnovana 2008. godine. Tada je u VIDRA-i radilo svega četvero djelatnika, uključujući i tadašnju ravnateljicu gospođu Sanju Bošnjak. Nakon dvije godine narasla je na osam djelatnika koji su predano radili i pokušavali sustići ostale razvojne agencije osnovane čak i dvije godine prije VIDRA-e. Vrlo brzo vidio se rezultat rada, tada relativno male razvojne agencije, koja je 2011. godine ostvarila iznimno velik rezultat jer je prvi put na nekom natječaju jednoj razvojnoj agenciji odobreno više od 90 posto prijavljenih projekata. Dakle, riječ je o natječaju prekogranične suradnje Republika Hrvatska-Republika Mađarska u sklopu IPA programa gdje je Virovitičko-podravska županija zajedno s VIDRA-om prijavila 15 projekata, a odobreno je bilo njih 14. Sjećam se i danas tog veselja i adrenalina kad smo saznali za ostvarene rezultate na predmetnom natječaju, i danas mi odzvanjaju riječi tadašnje ravnateljice „A TKO ĆE TO ODRADITI?“. Upravo zbog tog uspjeha, VIDRA je 2011. godine proglašena najboljom razvojnom agencijom. Nakon tolikog broja odobrenih projekata, ali i daljnjih planova u prijavi budućih EU projekata, bilo je nužno ojačati ljudske kapacitete. Pod jačanjem ljudskih kapaciteta mislim i na njihovo brojčano povećanje, ali i na jačanje kompetencija djelatnika razvojne agencije kroz pohađanje edukacija naprednog PCM-a, izrade studije izvodljivosti, CBA analize, izrade poslovnih planova i investicijskih studija… Danas VIDRA broji 31 djelatnika čiji je rad organiziran kroz odjele i to kroz Odjel za poljoprivredu, gospodarstvo i malo i srednje poduzetništvo, Odjel za pripremu programa i projekata, Odjel za provedbu programa i projekata, Odjel za regionalni razvoj i strateško planiranje, Odjel za pravne poslove, ljudske resurse i javnu nabavu, Odjel za financije i računovodstvo te Ured ravnatelja. S obzirom na strukturu organizacije te broj djelatnika, ubrajamo se u jednu od najvećih i trenutno najuspješnijih razvojnih agencija u Hrvatskoj.

2. Osim povećanja broja zaposlenih, tu je i edukacija kojom ste svoj rad kroz godine podigli na vrlo visoku razinu. Koliko ste se morali educirati za postizanje većih kompetencija za izradu projekata te koliko su projekti koje izrađujete zapravo kompleksni?

S obzirom na to da smo svi željeli postati najbolja razvojna agencija u Hrvatskoj, morali smo kontinuirano nadograđivati svoja znanja koja smo stekli kroz visokoškolsko obrazovanje i to kroz razne edukacije, seminare i tečajeve. VIDRA je u tome uspjela i ponosno ističem da smo sve projekte u potpunosti pripremili sami. Koristili smo isključivo svoja znanja i vještine, u ni u jednom trenutku nismo ovisili o pomoći vanjskih konzultanata. Ustvari, tu se očituje naša najveća snaga – stručni i profesionalni ljudi. U pretpristupnom razdoblju svi su se projekti pisali na engleskom jeziku, a da bi radili u VIDRA-i, bilo je nužno tečno poznavanje engleskog jezika u govoru i pismu. Osim stranih jezika, bila su potrebna i stručna znanja iz područja ekonomije, građevine, poljoprivrede, trgovačkog prava. Na primjer, da bi prijavili projekt izgradnje farme muznih krava za naše poljoprivrednike na tadašnji IPARD program, morali smo poznavati proces proizvodnje mlijeka, zakon o gradnji, zakon o jednostavnim građevinama, poljoprivredne kalkulacije, izraditi investicijsku studiju, poznavati procedure javne nabave i sl. U to je vrijeme jedan projekt težio i do 32 kilograma papira i iz navedenog se može vidjeti koliko je bilo kompleksno izraditi jedan takav projekt. Danas, kada je Hrvatska punopravna članica EU, gotovo svi projekti pišu se na hrvatskom jeziku. Administrativni tereti sveli su se gotovo na minimum, barem što se tiče Programa ruralnog razvoja gdje je Virovitičko-podravska županija prema zadnjim informacijama najbolja u Hrvatskoj po isplaćenim sredstvima po glavi stanovnika.

3. Tijekom godina također ste proširili i područje djelovanja Agencije te dobili veći krug korisnika. Koja sve područja danas pokrivate i koje biste projekte istaknuli?

VIDRA je od svojih prvih dana postojanja pokrivala sva bitna područja razvoja u županiji te je u prvim godinama iznimno bila važna potpora tadašnjeg župana Tomislava Tolušića u pozicioniranju VIDRA-e kao ključne institucije u pružanju potpore korisnicima EU sredstava za područja javnog sektora, ali i našim gospodarstvenicima. U pretpristupnom razdoblju programi koji su nam bili na raspolaganju bili su financijski manje izdašni te su samim time i projekti koje smo prijavljivali bili najviše do milijun eura. Iako su tada mogućnosti bile ograničene, Virovitičko-podravska županija taj je period maksimalno iskoristila te su se u tom razdoblju realizirali projekti Poduzetničkog inkubatora u Virovitici, obnovljena je sadašnja zgrada VIDRA-e u sklopu projekta D.E.N.S. u okviru kojeg se ujedno rodila ideja o potrebi izgradnje Panonskog drvnog centra kompetencija. U to vrijeme pretpristupnog razdoblja, najviše su se radili projekti za školske ustanove, udruge, JL( R )S, ali i ulagala su se znatna sredstva u izradu projektno-tehničke dokumentacije kako bismo spremni dočekali strukturne fondove. Dolaskom Tomislava Petrica, 2014. godine VIDRA intenzivira svoj rad u području razvoja gospodarstva i poljoprivrede te energetske učinkovitosti. U to vrijeme Virovitičko-podravska županija uz tehničku pomoć VIDRA-e izgradila je solarnu elektranu u Medincima, obnovila više od 20 objekata javne namjene kroz Fond za energetsku učinkovitost, na prvi natječaj Mjere 4.1.1. u sklopu Ruralnog razvoja. VIDRA je prijavila 63 projekta i u tom periodu izvršena je i prijava rekonstrukcije dvorca Janković u Suhopolju te je uspješno proveden dosad najveći EU projekt VIDRA-e i Županije – Panonski drvni centar kompetencija. Uz svakodnevnu podršku novog župana Igora Androvića, uz ministra poljoprivrede i potpredsjednika Vlade Tomislava Tolušića, ravnatelja SAFU-a Tomislava Petrica, ali i uz svakodnevnu podršku i naših saborskih zastupnika, VIDRA niže sve veće uspjehe od kojih bih posebno izdvojila izgradnju Studentskog doma u Virovitici u vrijednosti 18,5 milijuna kuna, dogradnju bolničkog bloka i opremanje jednodnevnih bolnica i kirurgija u vrijednosti 50 milijuna kuna, provedbu projekta rekonstrukcije dvorca Janković u Suhopolju u vrijednosti 40 milijuna kuna, izgradnju sustava navodnjavanja Novi Gradac Detkovac te Đolta u vrijednosti 50 milijuna kuna, izgradnju mreže inkubatora u vrijednosti 28 milijuna kuna, izgradnju Tehnološko-inovacijskog centra u vrijednosti 18 milijuna kuna, izgradnju multifunkcionalne hale u sklopu koje će se održavati Viroexpo u vrijednosti 14 milijuna kuna, izgradnju Centra za razvoj mliječnih proizvoda u vrijednosti 36 milijuna kuna, izgradnju dječjih vrtića u općinama Špišić Bukovica, Čačinci, Gradina, Voćin i mnoge druge.

4. Kroz deset godina, uz vašu su pomoć brojni poljoprivrednici, gospodarstvenici i drugi korisnici dobili sredstva iz Europske unije. Koja je ukupna vrijednost sredstava koja su stigla u našu županiju zahvaljujući vašoj Agenciji u ovih deset godina?

Od 2008. godine do danas VIDRA je provela ukupno 251 projekt ukupne vrijednosti više od 116 milijuna eura, a trenutno u provedbi imamo 160 projekata ukupne vrijednosti 94 milijuna eura. Od tih 160 projekata njih se čak 120 odnosi na gospodarstvenike i poljoprivrednike čime zapravo možemo uočiti kako nam je fokusu razvoj gospodarstva jer jedna kuna bespovratnih sredstava uložena u gospodarstvo vraća 2,17 kuna u državni proračun te generira nova zapošljavanja.

5. Deset godina je iza vas, kao i velik i zavidan uspjeh. Što slijedi, gdje vidite Agenciju u budućnosti?

Tako je, deset uspješnih godina je iza nas i VIDRA je ove godine, stupanjem na snagu novog Zakona o regionalnom razvoju, postala regionalni koordinator te javna ustanova s javnim ovlastima te samim time i produžena ruka Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. No, i dalje ćemo ostati desna ruka našim poduzetnicima, poljoprivrednicima, gradovima i općinama, školskim ustanovama te udrugama u povlačenju EU sredstava.

(www.icv.hr, žđl)