Nenad Jirouš, vlasnik obrta „Polibox“ iz Virovitice, na tržištu je od 1995. godine, kada je nakon djeda i oca, koji su se cijeli život bavili namještajem i drvetom i za koje znaju gotovo svi u Virovitici, otvorio i vlastiti obrt za unutarnje uređenje.
Danas se, nakon petnaestak godina iskustva u uređenju svih vrsta interijera, bavi isključivo izradom zahtjevnijih komada namještaja, pretežno za zagrebačko tržište. Surađuje s arhitektima na brojnim projektima, a iza tvrtke koja broji samo pet ljudi već je niz uspješnih klijenata. Među njima su uz privatne naručitelje, ujedno i bolnice, klinike, laboratoriji, odvjetnički uredi, ugostiteljski objekti, tvornice…
RADE SPECIFIČAN NAMJEŠTAJ
Jedan od projekata je i Muzej prekinutih veza u kojemu će svojim prepoznatljivim namještajem ostaviti poseban trag. – Danas radimo specifične stvari, nešto što relativno malo firmi radi na našem tržištu i servisira u tim sferama u kojima poslujemo – kaže Nenad Jirouš, dodavši kako zahtjeve klijenata za suvremenim namještajem mogu ostvariti zahvaljujući suradnji s arhitektima, ali i suvremenoj tehnologiji s kojom rade u pogonu.
Upravo tu tehnologiju Nenad je mogao staviti u pogon zahvaljujući fondovima EU i bespovratnim sredstvima koje je iskoristio za proizvodnju. Iz projekta vrijednog 216.336 eura prošle godine dobio je 70 posto bespovratnih sredstava, odnosno oko 1,1 milijun kuna.
– Sam proces izrade projekta i prijave na natječaj trajao je vrlo kratko. Odradio sam s Razvojnom agencijom Vidra VPŽ četiri kratka sastanka, ispunio potrebnu dokumentaciju, a oni su izradili cijeli elaborat. Čim je izašao natječaj preko Ministarstva poljoprivrede, javio sam se i dobio sredstva – kaže Nenad, koji ističe kako je danas procedura izrade i prijave projekata u odnosu na desetak godina ranije puno jednostavnija, lakša i brža.
LAKŠE DO SREDSTAVA PUTEM PROJEKATA
– Prije su obrtnici morali unaprijed isfinancirati cijelu investiciju, a bespovratna sredstva bilo je moguće dobiti u maksimalnom iznosu do 50 posto. Danas je situacija drugačija i puno je lakše. Naravno, čovjek mora znati što želi, mora biti svjestan u što ulaže te da će bespovratna sredstva koja dobije morati uložiti strogo namjenski – objašnjava N. Jirouš koji je s novcem iz EU fondova te vlastitim sredstvima u godinu dana u pogon i nove strojeve uložio oko 2,2 milijuna kuna.
U toj velikoj investiciji puno mu je pomogao i kredit Hrvatske agencije za malo gospodarstvo i investicije (HAMAG BICRO), kaže, s kamatom od 0,5 posto. – Kredit mi je omogućio da bez osjećaja financijskog iscrpljivanja, u ovom krugu uložim u sve što mom obrtu treba za dugoročno poslovanje i ne preskočim nijednu važnu investicijsku fazu – ističe N. Jirouš. Kupio je tako novi CNC Biesse nesting stroj iz Italije, uložio u cijeli pogon, ventilaciju, ubrzao proces proizvodnje te povećao kvalitetu proizvoda koji isporučuju klijentima.
AUTOMATIZIRANA PROIZVODNJA
– Riječ je o petoosnom CNC stroju za rezanje ploča i bušenje, glodanje, koji nam omogućuje raditi puno operacija odjednom. Uz vrhunsku preciznost, može raditi nepravilne oblike, npr. kuglu i predmete raznih organskih formi koje kasnije lako možemo aplicirati – bilo na namještaj, bilo u prostor. Ta nam tehnologija pruža puno jednostavniji pristup radu i obradi velike količine informacija. Stvorena je važna poveznica između same pripreme i proizvodnje, koja je sada automatizirana.
Kroz samu pripremu, nacrte i iscrtavanje, bez puno dodatnih radnji, elementi se šalju u proizvodnju, stroj ih sam reže, buši i pušta u daljnje procese proizvodnje, na drugi stroj, lakiranje, doradu. U većini slučajeva, s materijalima s kojima radimo, kroz ta dva procesa obavi se gotovo 70 posto cjelokupnog procesa proizvodnje – objašnjava N. Jirouš koji ističe kako jedan stroj obavi posao za koji bi inače trebalo četiri radnika.
– S cijelim procesom sada radi jedan operativac, jedan čovjek, a operacije se provode brzo, jednostavno i precizno – zadovoljno kaže N. Jirouš.
NEDOSTAJE ŠKOLOVANI KADAR
Iako je stroj zamijenio broj ljudi potreban za isti posao, to ne znači da obrtu treba manje ljudi. Naprotiv, kaže N. Jirouš, objašnjavajući kako za ovu vrstu posla uvijek nedostaje školovani kadar. – Na tržištu rada trajno je pomanjkanje ljudi za ovu vrstu posla, a zainteresiranost za nove tehnologije vrlo je mala. Teško je doći do informacija i edukacije te imati iskustvo rada na tehnologiji koja je netom izašla na tržište pa sam sretan što imamo ljude koji znaju raditi na ovom stroju i što možemo raditi to što danas radimo.
Inače, za ovaj posao kojim se bavimo, bez moderne tehnologije, trebalo bi nas biti do 30, a zasad nas petero uspijeva odraditi sve, na naše zadovoljstvo, ali i zadovoljstvo klijenata koji su nam poklonili povjerenje – zaključuje N. Jirouš.
„BORIMO SE PROTIV KRIMINALNO LOŠEG NAMJEŠTAJA“
Njihovi kamioni koji podsjećaju na policijske pravi su hit. Misle da su policija, no oni proizvode namještaj. Nenad Jirouš shvatio je da za biti uočen treba imati dobru ideju, a on ju je imao: iskoristio je proizvod kojim se bavi, police, da s njime sugerira na policiju – eng. „Police“ i tako stvori prepoznatljiv brend svojeg obrta.
Jer, kako kaže, obrt ima zanimljivu viziju: „bore se protiv kriminalno lošeg namještaja“. Tako je prije imao kombije sa žuto-crnim elementima i natpisom „POLICE“, a danas, kada je nakon napravljenog estetskog zahvata na vizualizaciji i logotipu kombije označio plavom bojom i natpisom „(Mjesta molim za) police i ormare“, kaže da je efekt na tržištu – ostao isti.
– Kombi uvijek primijete, gdje god dođemo, a znali smo imati i zgodnih anegdota s terena – sa smiješkom kaže Nenad. (www.icv.hr, mlo)
[g-gallery gid=”505984″]