Europska komisija u idućim mjesecima, a najkasnije do kraja ove godine, mora preispitati učinke svoje zabrane stavljanja na tržište turbobojlera i rezervnih dijelova za njih, koja je na snazi od 2015. godine. Ne dođe li do promjena, ta bi uredba mogla značajno financijski ugroziti oko 75 tisuća hrvatskih kućanstava, najviše u Zagrebu i Osijeku, koja imaju turbo plinske bojlere C kategorije, starosti do 20 godina, piše Novi list.
Od 2015. godine obavezna je ugradnja kondenzacijskih, energetski učinkovitijih bojlera u sve novogradnje na plin, dok ostali potrošači svoje dotrajale turbobojlere koje više nije moguće popraviti postupno moraju zamjenjivati kondenzacijskim uređajima. Osim što su oni nekoliko tisuća kuna skuplji, najveći je problem u tome što, ako se pokvari samo jedan bojler u zgradi, a više ga nije moguće popraviti, svoje bojlere moraju zamijeniti novima i svi ostali stanari, jer je kondenzacijski bojler nemoguće prikopčati na dimovodne instalacije namijenjene turbobojlerima.
Na primjeru zgrade od četiri stana, to za svaki stan znači trošak od oko deset tisuća kuna samo za bojler, dok prilagodba dimnjaka visine 12 metara – priprema za priključenje kondenzacijskih plinskih kombi bojlera – stoji još oko 13,5 tisuća kuna, dakle oko 3300 kuna po stanu. Radni vijek turbobojlera jest 15 do 20 godina, što znači da je na terenu sve više zgrada u kojima svi stanari zbog prvog, nepopravljivog kvara konvencionalnog bojlera, moraju mijenjati svoje bojlere. Na tržištu serviseri još uvijek imaju rezervnih dijelova za turbobojlere, ili ih se nabavlja u BiH odnosno Srbiji, no ako je netko prisiljen ugraditi novi bojler i mijenjati dimovodne cijevi, to stanar odnosno zgrada moraju učiniti o svom trošku.
Hrvatska nije imala priliku žaliti se na zabranu donesenu 2013. godine jer je tada upravo ulazila u EU, no žalila se prošle godine, i Komisija je našu žalbu u siječnju uvrstila u studiju procjene učinaka koja bi trebala biti napravljena idućih mjeseci. Kako otkrivaju iz Hrvatske gospodarske komore koja već dulje vrijeme upozorava na negativne financijske učinke europske uredbe, u međuvremenu bi Fond za zaštitu okoliša nacionalnim sredstvima mogao građanima sufinancirati preinake dimnjaka, odnosno zamjenu bojlera.
Ministarstvo gospodarstva predložilo je odgodu primjene zabrane dok se ne iznađe model koji će omogućiti financijski prihvatljivi prelazak na kondenzacijsku tehnologiju. – Budući da je još uvijek u tijeku faza preispitivanja uredbe, nijedna od država članica nije dobila nikakva izuzeća pa tako ni Hrvatska. Prijelaz na kondenzacijsku tehnologiju podrazumijeva već spomenute financijske troškove koji u ovom trenutku padaju na teret građana. Navedene troškove moguće je uključiti u program provedbe energetske učinkovitosti – zaključuju u HGK-u. (Novi list)