Za 250 tisuća umirovljenika stižu povišice, evo za koliko će se povećati najniže mirovine

Četvrt milijuna umirovljenika kojima je u trenutku umirovljenja određena najniža mirovina, u kolovozu će dobiti prvu izvanrednu povišicu, u prosjeku pedesetak kuna, nakon što su premijer Plenković i njegov ministar rada kod nedavne reforme odlučiti podebljati najniže mirovine za 3,13 posto. Izvanredna povišica rezervirana je za 253 tisuće umirovljenika s najnižim primanjima, među kojima se nalazi oko 207 tisuća korisnika radničkih mirovina, oko 34 tisuće poljoprivrednika i blizu 13 tisuća bivših obrtnika, piše vecernji.hr.

Isplata u rujnu

Nitko od njih ne prima mirovinu koja proizlazi iz staža i plaće ostvarene tijekom radnog vijeka, nego im se isplaćuje za njih povoljniju najnižu mirovinu. Iznos najniže mirovine određuje se svake godine i ljudima koji 2019. prvi put postaju umirovljenici te odlaze u starosnu mirovinu država jamči 64,34 kune mirovine po godini staža. U starosnu mirovinu može se ići s minimalnih 15 godina staža, za što država, neovisno o visini plaće, ove godine jamči 965 kuna mirovine. Za 35 godina staža najniža zajamčena mirovina iznosi 2251 kunu, no ta se svota kod prijevremenih mirovina umanjuje 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja. Najnižu mirovinu prima svaki četvrti umirovljenik, a statistika HZMO-a za mirovine isplaćene u svibnju otkriva da bi oko 34 tisuće poljoprivrednih umirovljenika na temelju vlastitih uplata i staža, primalo samo 561 kunu mirovine. Kako im država svaki mjesec doplaćuje 864 kune, bivši poljoprivrednici mjesečno primaju 1425 kuna mirovine.

Obrtnicima se doplaćuje 448 kuna i oni primaju 1772 kune mirovine umjesto 1324 koliko bi dobili temeljem uplata i staža. Najniže mirovine prima i 207 tisuća bivših radnika, ljudi koji su cijeli radni vijek bili prijavljeni na minimalac ili su zarađivali neznatno iznad minimalca. Njima se do najniže mirovine doplaćuje 500 kuna, pa umjesto “vlastitih” 1100 primaju 1600 kuna mirovine. Uz izvanredno povećanje od 3,13%, koje će se obračunati 1. srpnja i isplatiti u kolovozu, slijedi i redovno usklađivanje mirovina prema kretanju cijena i plaća koje bi moglo biti oko dva posto, no točan podatak bit će poznat tek u kolovozu.

Četiri petine nezarađeno

Druga povišica iz redovnog usklađivanja mirovina uobičajeno se isplaćuje u rujnu. Izvanredno povećanje najnižih mirovina za 3,13 posto godišnje će stajati državni proračun 150 milijuna kuna. Ima mišljenja da je Vlada taj novac mogla iskoristiti korisnije, jer porezni obveznici već i sada uvelike solidarno potpomažu korisnike najnižih mirovina. Prosječna razlika između određene i isplaćene najniže mirovine po umirovljeniku iznosi 547 kuna mjesečno i državu stoji 1,7 milijardi kuna godišnje.

Stručnjaci su predlagali da se kod određivanja najniže mirovine uvede imovinski cenzus, no nijedna Vlada nije išla za tim jer bi to značilo da se imovinski cenzus primjenjuje samo na nezarađene radničke mirovine dok bi sve ostale povlaštene skupine umirovljenika, sa znatno većim mirovinama, ostale po strane. Koliko god su mirovine male, analize su pokazale da gotovo četiri petine mirovina nije u cijelosti pokriveno uplatama doprinosa. Najsolidarniji dio radničke populacije čini srednji sloj koji uredno plaća doprinose na sva svoja primanja. (vecernji.hr)