KOLEKTIVNA SADNJA U vrtićima i školama posadili su oskoruše, lipe, pitome kestene i nar

Jučer (četvrtak) i danas na području Virovitičko-podravske županije održana je akcija pod nazivom „Zasadi drvo, ne budi panj“, potaknuta građanskom inicijativom ‘Dani kolektivne sadnje drveća’, a koja se provodi u cijeloj Hrvatskoj.

U akciju su se na našem području uključili Uprava Šuma Slatina, dječji vrtići, osnovne i srednje škole. Zajednički su posadili više od dvjesto sadnica drveća i ukrasnog grmlja, koje će generacijama proizvoditi kisik, stvarati hlad i davati ljekovite i hranjive plodove.

POKLONILI SADNICE

-Za škole, vrtiće i gradove koji su nam se javili da bi htjeli sudjelovati u akciji osigurali smo sadnice, konkretno za sedam osnovnih škola, dva vrtića i Grad Slatinu. Govorimo o oko 200 biljaka, stabala i grmova, kao što su lipa, hrast, pitomi kesten, crni bor, pajasmin, nar, lavanda, kerri, tuja. Slatini smo za drvored osigurali sadnice likvidambara – objašnjava Nataša Rap,  rukovoditeljica Odjela za ekologiju Uprave šuma Slatina.

Svoj trag u akciji za okoliš budućnosti dali su tako u OŠ Josip Kozarac u Slatini, Osnovnoj školi i Dječjem vrtiću u Voćinu, OŠ Eugena Kumičića u Slatini, Dječjem vrtiću Suncokret u Slatini, Osnovnoj školi u Novoj Bukovici, Osnovnoj školi Ivana Gorana Kovačića u Gornjem Bazju i Osnovnoj školi Augusta Cesarca u Špišić Bukovici.

Djeci i učenicima pomoć pri sadnji pružili su djelatnici šumarija, a koji su im pritom dali i korisne savjete o brizi za svaku posađenu biljku. Ujedno, upoznali su ih sa značenjem koje šume i drveće imaju za očuvanje okoliša i klime te zašto je važno zelenilo saditi i u gradovima.

– Onima koji su sadili lipe, na primjer, ispričali smo i priču o starom slavenskom drvetu lipa. Spomenuli smo najstariju lipu u Hrvatskoj, Gupčevu lipu i pokazali kako da posade i brinu se o drvetu. Ta akcija će im ostati u sjećanju i kada budu stari, znat će da su oni to drvo posadili – ističe Nataša Rap, koja ocjenjuje akciju uspješnom – na svakom punktu bilo je pitanja, veselja, svatko je htio sudjelovati na svoj način.

I HLAD I PLODOVI

Na virovitičkom području akcija je održana na dvije lokacije – u Dječjem vrtiću Cvrčak i Podučnoj školi u Podgorju. U vrtiću su spojili ekologiju i zdravlje: posadili su oskoruše, stare sorte voćkarica koje su u okviru međunarodnog projekta uzgojili učenici i nastavnici Tehničke škole Virovitica.

Zdrave voćke, koje je još Marija Terezija preporučila svakoj obitelji, posadili su polaznici Dječjeg vrtića Cvrčak i učenici prvog razreda Katoličke osnovne škole u Virovitici, uz pomoć učenika Osnovne škole Vladimira Nazora i Tehničke škole Virovitica. Sadnice im je darovala Tehnička škola.

Posaditi i vezati mlade biljke, kako bi imale potporu u daljnjem rastu, učenicima i vrtićarcima je pomogla i zamjenica gradonačelnika Vlasta Honjek-Golinac, koja kaže kako je ovo samo početak velike sadnje drveća na našem području. Zahvalila je Tehničkoj školi na sadnicama ovih vrijednih voćkarica koje će, kaže, uz vrtić, svoje mjesto dobiti i u blizini osnovnih škola.

-Uključili smo se u ovu akciju kako bi najmlađi, djeca u vrtiću i osnovnoškolci vidjeli način sadnje i brigu za biljku. Nastavljamo sa sadnjom, već slijedeći tjedan na području grada i okolice, Grad Virovitica posadit će oko 500 stabala, između ostalog hrasta kitnjaka, likvidamber, javor klen i čamoliki hrast – najavila je V. Honjek-Golinac.

Da su danas posađena stabla stvorila eko-voćnjak, zadovoljno je poručila v.d. ravnateljice vrtića Sandra Moslavac.

-Mi smo eko vrtić i djeca su sada dobila priliku gledati kako drvo raste, kako se uzgajaju voćke i kako plod dolazi sa žive biljke. Sretni smo je smo dobili kvalitetnu biljku, oskoruše se ne moraju prskati, otporne su i zato će nam biti drago, u suradnji sa Tehničkom školom, i drugim sadnicama voćaka nadopuniti naš voćnjak – poručila je S. Moslavac koja kaže kako će mali vrtićki ekolozi prvo zalijevati svaku posađenu voćku, a onda pratiti njen razvoj i rast.

 

Prvo će uživati u hladu, kaže prof. Dino Davidović iz Tehničke škole, dok će plodove moći kušati tek puno kasnije – za tridesetak godina. – Donirali smo gradu Virovitici pedesetak sadnica starosti jedne godine. Oskorušu je prikladno saditi u vrtić, pošto su plodovi jestivi i biljka je izuzetno otporna, pa će ovdje i uspjeti uz njegu ovih mladih ruku. Trenutno u rasadniku imamo preko 2000 sadnica, uz oskorušu, tu su divlje jabuke, kruške, brekinje, divlja trešnja – kaže prof. Dino Davidović.

Ističe da se oskoruša može jesti tek kad plodovi prođu prvi mraz, no da se od njih, budući da su nutritivno bogati i puni vitamina, mogu kasnije praviti pekmezi i džemovi.

POSADILI ZA NOVE GENERACIJE

Vrijedne male ruke danas su tako imale puno posla, ali bio je to rad s užitkom. Lovro, Klara, David i Janja iz prvog razreda Katoličke osnovne škole zajedničkim su radom posadili svoju oskorušu u vrtiću u čijem su se dvorištu do prije par mjeseci i sami igrali. Lovro je poručio kako je drvo zdravo jer proizvodi kisik, ali i daje ukusne plodove. Janja je objasnila da je plakat koji su napravili u školi i donijeli na akciju poruka da žele svoja igrališta puna drveća, a ne bez njih.

David je detaljno objasnio kako je posadio svoje prvo drvo u životu i da je bilo lagano jer je imao pomoć svojih prijatelja. Klari je bila lijepa priča o kraljici koja je prije mnogo godina obavijestila sve ljude da posade oskurušu, kako bi ostali zdravi.  – Važno je saditi drveće jer nam jedno drvo daje hlad, kisik i jer nam daje puno voća – mudro je poručila vrijedna Klara.

Malim ekolozima pomogli su i učenici iz Osnovne škole Vladimira Nazora i Tehničke škole Virovitica. Marta iz OŠ Vladimira Nazora rekla je kako joj je akcija bila jako zanimljiva i korisna, dok je Mateo iz Tehničke škole izrazio zadovoljstvo što je kroz sat školske prakse djeci uspio približiti proces sadnje drveta.

Područna škola Podgorje, koja pripada Osnovnoj školi Vladimira Nazora, danas je bogatija za 11 sadnica: lipu, hrast, judino drvo, dva hibiskusa, dva pajasmina, dva nara i dva ljetna jorgovana te – leptirić drvo. Jasenka Kolarić-Barać, učiteljica u OŠ Vladimir Nazor  Virovitica, istaknula je zadovoljstvo suradnjom s Upravom šuma Slatina, koja im je poklonila sadnice.

– Osim ljepšeg okoliša, ovo je izvrsna ideja za razvijanje ekološke svijesti kod djece. Mislim da će i oni uvidjeti važnost zaštite prirode, ako vide to kod nas odraslih, ali i putem ovakvih akcija u koje su izravno uključeni – zaključuje J. Kolarić-Barać. (www.icv.hr, mlo)