Uspjeh na varaždinskom FOI-u: Tim mladih znanstvenika među kojima je i Pitomačanka Tajana Šokec, stvorio umjetnu inteligenciju – B.A.R.I.C.A.

Tim znanstvenika i studenata s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu (FOI) na čelu s Markusom Schattenom stvorio je B.A.R.I.C.A.-u – umjetnu inteligenciju koja je osmišljena kao asistentica za pomoć studentima Fakulteta, pružajući im korisne informacije o mjestu u učionici, profesorima i rasporedu.

B.A.R.I.C.A. je akronim iza koje stoji naziv Beautiful ARtificial Intelligence Cognitive Agent – kognitivni agent za umjetnu inteligenciju. Tim koji je stvorio Baricu malo se poigrao s akronimom, obzirom da se radi o tradicionalnom ženskom imenu iz Hrvatskog Zagorja, sjevernog dijela Hrvatske u kojem je smješten FOI. B.A.R.I.C.A. je programirana da u ovoj fazi može studentima davati odgovore na ključna četiri pitanja:

1. Barice, reci mi nešto o FOI-ju.
2. Barice, gdje je dvorana br. XY?
3. Barice, gdje se nalazi ured profesora/ profesorice XY?
4. Barice, možeš li provjeriti raspored predavanja?

Umjetno stvorena inteligencija radi slično kao i drugi, u svijetu mnogo poznatiji osobni asistenti tog oblika (npr. Alexa, Siri, Google Assistant, Mycroft i sl.), a sastoji se od nekoliko komponenti. Prije svega tu je grafičko sučelje implementirano uz JavaScript (komunikacija s poslužiteljem), Hovercraft (prezentacija) i CrazyTalk (za izradu video sekvenci govora). Zatim je tu i Speech-to-text sučelje implementirano uz pomoć Voicenotebook servisa, kao i NLP poslužitelj koji upravlja prezentacijom te model procesiranja prirodnog jezika. Poslužitelj je i implementiran u programskom jeziku Python, na kojem, među ostalima, rade studenti FOI-ja u okviru redovne nastave na studiju informatike.

Tvorac B.A.R.I.C.A.-e je Markus Schatten, izvanredni profesor na FOI-ju i voditelj Artificial Intelligence laboratorija, koji ističe da se ovdje ne radi o komercijalnom produkcijskom rješenju, već relativno dobroj proof of concept aplikaciji. Schatten je implementirao temeljnu verziju sustava i dalje ju održava uz pomoć kolega iz FOI-jevog AI laboratorija – asistente Igora Tomičića i Bogdana Okrešu Đurića. No, “glavni i odgovorni krivac” za nastanak B.A.R.I.C.A.-e je urednik časopisa Vidi Tomislav Kotnik, govori Schatten. “On me zamolio da održim predavanje o umjetnoj inteligenciji na njihovoj konferenciji BIG3, pa me pitao mogu li staviti kakvog “cool” chatbota / avatara da s njim pričam tijekom prezentacije. Iritiran činjenicom da ne postoji (odnosno da tada nije postojao) takav sustav koji radi dovoljno dobro na hrvatskom jeziku odlučio sam pokušati sam. Jedan neprospavani vikend kasnije nastala je B.A.R.I.C.A.!” – prepričava FOI-jev profesor Schatten.

Prilagodbu za potrebe Fakulteta kompletno je implementirala (sada već bivša) studentica Pitomačanka Tajana Šokec u okviru prakse u AI Laboratoriju. Na tu temu je osvojila i Rektorovu nagradu s obzirom na to da je razvila interesantan hibridni model umjetne inteligencije. B.A.R.I.C.A. je na FOI-ju prvi takav projekt, no nakon nje javilo se još nekoliko inicijativa za izradom sličnih agenata za razgovor, pa je u nastajanju Baricin pandan – chatbot Štef. Njega bi trebao razviti tim projekta IRI Hyper pod vodstvom profesora Rubena Piceka.

Na takvim i sličnim projektima, osim profesora i asistenata, rade i timovi studenata, kaže Schatten i navodi da su za njih svake godine organizirani meetup-ovi, radionice, studentska praksa, a u planu su i on-line tečajevi. Umjetna inteligencija B.A.R.I.C.A. bi u svakom slučaju ovdje trebala poslužiti kao pripomoć studentima i posjetiteljima Fakulteta, no na FOI-ju razmišljaju o njezinoj prilagodbi za muzeje u kojima može biti izrazito atraktivan dodatak izložbi, kao što je to pokazao sustav napravljen u muzeju Salvadorea Dalija. No, B.A.R.I.C.A. može poslužiti i za mnoštvo drugih upotreba, tj. gdje god je potrebno prezentirati neke informacije, a turizam se nameće kao jedno vrlo plodno područje.

– Iako ih mnoga europska sveučilišta uvode direktno u nastavne procese, Schatten smatra da ovakvi chat botovi ne mogu zamijeniti sveučilišne asistente, no sigurno mogu pomoći da poboljšaju svoj radi i da olakšaju svakodnevne poslove. Slično je u medicini, istraživanja su pokazala da je najbolji rezultat u dijagnosticiranju onda kada umjetna inteligencija i liječnici surađuju, odnosno svaki od njih pojedinačno nema tako dobre rezultate kao kad djeluju u sinergiji. Vjerujem da nešto vrlo slično možemo očekivati u podučavanju. S druge strane, ovakvi agenti već danas mogu zamijeniti mnoge druge repetitivne poslove, posebice u državnoj upravi, prodaji, ugostiteljstvu i sl. To naravno ne znači da će nam roboti i umjetna inteligencija ukrasti naše poslove, već znači da će neki poslovi s vremenom nestati zbog napretka tehnologije, kao što su nestajali i prije, istim tempom kao što novi nastaju – primjerice tko je prije 15 godina čuo za influencere, community managere i slično? – zaključuje FOI-jev profesor Markus Schatten.

(www.rtl.hr)