ŠUMARIJA SUHOPOLJE GOSPODARI ŠUMAMA NA PODRUČJU OKO 7.200 HEKTARA Uz šume hrasta, bukve i graba, brinu i za vrijedne zaštitne dravske šume

Suhopoljska Bilogora s površinom od 5.335 hektara, Suhopoljsko-virovitičke nizinske šume na 1.430 hektara i Suhopoljske dravske šume na 445 hektara tri su gospodarske jedinice kojima gospodari Šumarija Suhopolje. Riječ je o šumariji koja od prošle godine novim ustrojem pripada Upravi šuma Slatina i spada u srednje velike šumarije na području Republike Hrvatske.

ZA OBNOVU TRI MILIJUNA KUNA GODIŠNJE

– Glavne gospodarske vrste na području Šumarije Suhopolje kojima gospodarimo su hrast kitnjak 24,7 %, bukva 24 %, grab 18,9 % i hrast lužnjak 11,6 %, koji je vezan za nizinske predjele šumarije. Jedna od značajnijih aktivnosti na području Šumarije tiče se obnove šuma, gdje godišnja ulaganja u obnovu šuma iznose i do tri milijuna kuna. Prošle smo godine tako obnovili šumu s 20.000 sadnica hrasta lužnjaka, koje smo posadili sadnjom u Tullyjevim cijevima. To su cijevi koje štite od korovske vegetacije i divljači. Godišnji prirast na Šumariji iznosi 40. 636 m3, od čega siječemo 30.000 kubičnih metara drva godišnje, dakle, manje nego što drvo priraste i tako održavamo potrajnost gospodarenja – istaknuo je Mario Bago, upravitelj Šumarije Suhopolje. Obnova se na području Šumarije vrši prirodnim putem, kaže, kao i u gotovo svakoj hrvatskoj šumi, dok se jedan manji dio odnosi na unos sadnica i sjemena autohtonih vrsta drveća kao što su hrast lužnjak i hrast kitnjak.

U Šumariji Suhopolje danas je 35 zaposlenih, najniža točka Šumarije nalazi se na otprilike 100 metara nadmorske visine, dok se najviša točka, u gospodarskoj jedinici Suhopoljska Bilogora, nalazi na 260 metara nadmorske visine. Ova Šumarija može se pohvaliti i posebnim prirodnim blagom koje je prepoznato i diljem Europe. Riječ je o zaštitnim šumama u blizini Drave, u jedinici koja i nosi to ime – Suhopoljske dravske šume.

DOBRA SURADNJA

– U tim šumama dominiraju vrste poput obične vrbe, bijele topole, američke topole te crne johe. Najveći dio te gospodarske jedinice nalazi se uz tok rijeke i na otocima rijeke Drave, dok se ostali dijelovi rasprostiru na udaljenosti od oko dva kilometra od korita Drave. Dakle, cijela ta gospodarska jedinica pripada Regionalnom parku Mura – Drava, prema Zakonu o zaštiti prirode. To znači da je to područje eko-sustav vrlo visoke biološke i krajobrazne raznolikosti te bogate geološke i kulturne baštine – ponosno kaže M. Bago. Ondje se nalazi i veliki broj životinjskih i biljnih vrsta, rijetke poplavne šume, riječni otoci i pješčane obale uz koje se nalaze gnjezdilišta velikog broja ptica kao što su orao štekavac, crna roda i mala čigra. Sve je to prilika za istraživače, biologe, škole i sve one koji pobliže žele upoznati prirodnu ljepotu hrvatskih šuma na području naše županije.

Šumarija Suhopolje zato njeguje dobru suradnju s lokalnom zajednicom, institucijama i školama. – S Osnovnom školom Suhopolje imamo jako dobru suradnju i svake godine organiziramo Školu u prirodi. Kroz suradnju omogućavamo izlete učenika u prirodu, upoznavanje učenika s biljnim i životinjskim svijetom ovoga kraja, a i sa samom šumom, odnosno dobrobitima i važnosti šume i njezinih stanovnika. Isto tako, njegujemo dobru suradnju s Tehničkom školom Virovitica u kojoj djeluje razred šumarskih tehničara, organizirajući terensku nastavu na području naše Šumarije, a i stručnu praksu kako bi se učenike upoznalo s njihovim budućim aktivnostima vezanim za njihovu struku – objašnjava M. Bago.

OTVORITI ŠUME S NOVIM CESTAMA I PUTEVIMA Za sigurnije gospodarenje i zaštitu šuma

Uz redovne aktivnosti, plan ove Šumarije je otvoriti pristup šumama koje se nalaze na gospodarskim jedinicama putem novih putova i cesta. Na Suhopoljskoj Bilogori nalazi se skoro 56 kilometara javnih i šumskih cesta, no tzv. otvorenost šuma u toj jedinici je oko 10,5 kilometara na tisuću hektara, što upravitelj Mario Bago smatra nedovoljnim za potrebno gospodarenje, ali i pristup šumi. – U budućnosti ćemo raditi na tome da povećamo otvorenost šumskih cesta šuma kako za naše gospodarenje, tako i da šume postanu pristupačnije ljubiteljima prirode, sportašima, rekreativcima, učenicima i svima ostalima koji ih žele posjetiti – najavljuje M. Bago.

Izgradnja šumskih prometnica važan je segment ulaganja. Osim što se tako
smanjuje udaljenost privlačenja drveta iz šume do ceste i osigurava bolja pristupačnost drvnih sortimenata iz šume krajnjem korisniku, novim prometnicama smanjuje se i pritisak na šumsko tlo. Dobiva se time i veća zaštita šuma, na koju upozorava M. Bago.

– Obnova postojećih prometnica, kao i izgradnja novih važna je zbog protupožarne zaštite. U slučaju da dođe do neke katastrofe kao što je požar, do šume se lakše može doći i lakše ju obraniti – objašnjava upravitelj.

DAVOR BUTORAC IZ UPRAVE ŠUMA PODRUŽNICA SLATINA ISTIČE VAŽNOST POTRAJNOG, EKOLOŠKI PRIHVATLJIVOG, EKONOMSKI OPRAVDANOG TE SOCIJALNO ODGOVORNOG GOSPODARENJA ŠUMAMA

Sječa stabala nije sama sebi svrha, već je ona priprema sastojina za njezinu prirodnu obnovu
Iako će mnogima kod pojma „gospodarenje šumom“ prvo na um pasti prizor trupaca na kamionima, to je samo jedan segment upravljanja šumama, onaj ekonomski. U tom se smislu drvo koristi za potrebe gospodarstva i industrije, kao i domaćinstava koja se još uvijek griju na ovaj važan prirodni energent. No, sjekira u šumi od strane djelatnika Hrvatskih šuma ne znači da se određeno stablo sječe bez plana i višegodišnjeg praćenja njegovog rasta, zdravstvenog stanja i slično.

– U prorjedama se sijeku stabla fenotipski slabijih karakteristika, a u dovršnim sjekovima oplodnih sječa ona koja dosegnu svoju tzv. sječivu zrelost – ističe Davor Butorac iz Uprave šuma Podružnica Slatina. – Svaka od sastojina ima svoj životni vijek. Za hrast je to 120 ili 140 godina, za bukvu 100 godina, a za grab 70. Dakle, za vrijeme životnog vijeka jedne sastojine hrasta lužnjaka, dvije generacije graba se izmjene – objašnjava D. Butorac koji kaže kako je svako upravljanje i gospodarenje šumama proces koji zahtjeva stručnost, ali i znanje te strogo planiranje. Konkretno, ono je za svaku gospodarsku jedinicu zapisano u Osnovu gospodarenja, ono što šumari zovu tzv. „Šumarska Biblija“.

Na razdoblje od 10 godina ona donosi detaljne osnove gospodarenja – sve radove koji će se raditi na području pojedinog odsjeka svake šumarije. Šumarijama je povjerena briga za šumu, a njezini zaposlenici prilagođavaju radove, kaže D. Butorac, različitim vrstama drveta, njihovim različitim zahtjevima vezanima uz svjetlost, vodu i neke druge faktore. Cilj je – pomoći šumi.

– Mi tako imitiramo i ubrzavamo prašumske procese i pritom, naravno, ostvarujemo ekonomsku korist, no prvotna je zadaća dobrobit šuma. Nikad, baš nikad ne provodimo dovršni sijek dok nema pomlatka ispod starih stabala. To znači da na tom istom tlu već raste nova šuma. Stara stabla tu služe prvenstveno za zaštitu, za dodatno naplođivanje, za sjeme. Nakon šume uvijek mora ostati šuma, ništa drugo nije važno – kaže D. Butorac koji ističe kako šumari prate svako stablo od sjemena do „odraslog stabla“.

– Hrvatske šume vlasnik su i prestižnog FSC® certifikata, što će reći da hrvatski šumari hrvatskim šumama gospodare poštujući vrlo stroge ekološke, socijalne i ekonomske kriterije. Osim što je znak dobrog gospodarenja, on je i izvanredna podloga kupcima naših proizvoda jer preradom drveta mogu koristiti FSC® certifikat. On je vodilja krajnjem kupcu da je to drvo raslo u prirodnim uvjetima, da radna snaga koja ga je proizvela nije eksploatirana, naglašavajući upravo tu socijalnu komponentu – zaključuje D. Butorac. (promo)