Upravni odjel za gospodarstvo i poljoprivredu Virovitičko-podravske županije objavio je Uputu u postupku sprječavanja šteta na usjevima koju prouzrokuje divljač na području županije.
U Uputi stoji kako su fizička i pravna osoba, odnosno oštećenik, kojoj divljač može prouzročiti direktnu štetu dužni poduzimati sve prijeko potrebne mjere radi sprječavanja štete koju divljač može počiniti ljudima ili imovini.
U pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi, ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.
Mjere za sprječavanje štete od divljači jesu:
– smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu (provodi lovoovlaštenik)
– osiguravanje dovoljno vode i hrane za divljač u lovištu – provodi lovoovlaštenik
– čuvanje usjeva i nasada – provodi vlasnik zemljišta u suradnji s lovoovlaštenikom
– izgon divljači s ugroženog zemljišta – provodi lovoovlaštenik
– uporaba mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava, vidljivih i zvučnih plašila, elektronskih detektora divljači, kao i ostale uobičajene mjere zaštite za određeno područje i vrstu divljači – provodi vlasnik zemljišta u suradnji s lovoovlaštenikom.
Šteta na imovini je šteta koju divljač prouzroči svojim djelovanjem tako da smanji vrijednost pokretnina ili nekretnina u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, a to je šteta na poljoprivrednim kulturama, domaćim životinjama, gospodarskim ili drugim objektima; za štetu koju prouzroči divljač nad domaćim životinjama računa se šteta koja se odnosi na smanjenje ili potpuni gubitak vrijednosti oštećene ili ubijene domaće životinje.
Sprječavanje šteta u lovištima osigurava se poduzimanjem sljedećih radnji:
1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete
2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik.
Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.
Za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. Zakona o lovstvu te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. Zakona o lovstvu.
Lovoovlaštenik ne odgovara za štetu nastalu na dobrima koja nisu uklonjena najkasnije mjesec dana od isteka agrotehničkog roka za berbu ili žetvu uroda.
Ne nadoknađuje se šteta koju divljač počini:
– ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu
– na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka 79. Zakona o lovstvu
– stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke
– na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu
– na neograđenim višegodišnjim nasadima
– na šumi i šumskom zemljištu
– korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.
Za štetu koju im počini divljač oštećenici su dužni obratiti se lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila u roku od sedam dana od dana nastanka iste pisanim putem, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku.
Nakon isteka spomenutih rokova oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu.
Nakon isteka svih rokova i ako ne dođe do sklapanja spomenutog sporazuma, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u ovoj točki Upute. (vpz.hr)