EU daje 750 milijardi eura, Hrvatska će dobiti najviše, Plenković: Sada se vidi značaj članstva u EU

Foto: Vlada RH

Hrvatska bi trebala biti jedna od najvećih dobitnica novog Fonda za oporavak EU nakon koronakrize, teškog čak 750 milijardi eura, kojeg je jučer službeno predstavila Europska komisija u Bruxellesu. Kako neslužbeno doznajemo, Hrvatskoj bi u sklopu novog fonda, koji predstavlja golem iskorak u razvoju cijele Unije, bilo alocirano 10 milijardi eura, a prema jednoj tablici iz opsežnih Komisijinih dokumenata, hrvatska alokacija bila bi najveća kad se uspoređuje s ukupnim BDP-om zemlje u koju novac odlazi, piše Večernji.hr.

Odakle taj novac u proračunu EU Fond za obnovu EU velik je iskorak za cijeli EU jer se prvi put predlaže masovno zaduživanje na razini svih država članica, suprotno od dosadašnje prakse zaduživanja isključivo na nacionalnim razinama, a Komisija bi tako prikupljen novac distribuirala u obliku nepovratnih sredstava (grantova) onima koji su najpogođeniji krizom nastalom zbog globalne pandemije koronavirusa.

Preciznije, Komisijin je prijedlog da se 500 milijardi eura distribuira u obliku nepovratnog novca, a 250 milijardi eura u obliku zajmova, koji će za zemlje poput Hrvatske biti najpovoljniji mogući zajmovi na tržištu jer EU uživa vrhunski kreditni rejting AAA, o kojem Hrvatska može samo sanjati.

Prema neslužbenim informacijama iz dobro upućenog izvora, od ukupno 10 milijardi eura, koliko bi po internoj računici Komisije pripalo Hrvatskoj, oko 7,4 milijarde eura bilo bi u obliku grantova, a oko 2,6 milijardi eura u obliku zajmova. Kad se uzme u obzir da je Hrvatska u sedmogodišnjem proračunu EU koji je na izmaku (2014. 2020.) iz svih europskih fondova imala na raspolaganju 10,7 milijardi eura, pojednostavnjeno se može reći da je Hrvatska na putu da joj se udvostruči novac iz Bruxellesa.

Jer, prijedlog ovog novog Fonda za oporavak EU od koronakrize dolazi uz novu verziju prijedloga Višegodišnjeg financijskog okvira, novog sedmogodišnjeg proračuna EU za 2021. – 2027., koji Komisija predlaže na ukupnoj razini 1100 milijardi eura (i iz kojeg će Hrvatska dobiti pristup svim uobičajenim fondovima kao i u proteklom VFO-u).

Prijedlog Komisije tek treba biti dogovoren i usvojen na razini svih 27 država članica. Svaka ima pravo veta, tako da će pregovori biti teški, ali kriza je stvorila novi poticaj da budu dovršeni na vrijeme: cilj je da sve stupi na snagu 1. siječnja 2021., a sav novac iz Fonda za oporavak trebao bi se “iskrcati” u prve dvije godine sedmogodišnjeg proračuna. Bude li usuglašavanje glatko, Komisija bi mogla smisliti premosnicu i požuriti isplatu dijela novca već u ovoj godini. Fond za oporavak stvara se pod sloganom rađanja “Europske unije nove generacije”.

Ideja zaduživanja na razini Unije i dijeljenja tog novca u obliku nepovratnih sredstava nikad u ovako obilatom iznosu nije ni bila predložena jer je bila neprihvatljiva za mnoge države, ali sada je moguća zbog ozbiljnosti krize koju je donio koronavirus. Predstavljajući prijedlog pred Europskim parlamentom jučer u Bruxellesu, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen poručila je da bi EU morao platiti puno višu cijenu u budućnosti ako sada ne bi investirao i, zapravo, investiranjem pronašao izlazak iz ove krize koja je ugrozila ne samo gospodarstvo nego i temeljne slobode u EU, i jedinstveno tržište.

Predviđeno je da se Komisija zadužuje na tržištu kapitala s rokom otplate tih zajmova između 2027. i 2058. godine. Novca za vraćanje kamata na dug do tada ima, ali odakle novac u proračunu EU za vraćanje tih 750 milijardi eura, za otplatu samih zajmova?

To još nije ni predloženo, ostavljeno je za kasnije odlučivanje, ali Komisija nudi tri opcije o kojima će se poslije države morati dogovoriti: ili povećane uplate iz nacionalnih proračuna u proračun EU (što mnoge države baš i ne žele); ili smanjenje pomoći iz europskih fondova; ili novi vlastiti prihodi za europski proračun, poput povećanja poreza na zagađivanje okoliša ili uvođenja novog digitalnog poreza (oporezivanja internetskih divova koji dobro zarađuju na jedinstvenom tržištu EU, uz male ili nikakve porezne obveze). Ali o tom potom.

Nizozemska i Austrija skeptične

Europski parlament u prvim reakcijama na Komisijin prijedlog djeluje zadovoljno: zastupnicima je bitno da imaju demokratsku kontrolu nad novim Fondom za oporavak EU, odnosno da on nije “parkiran” negdje izvan ovlasti EP-a, već u Višegodišnji financijski okvir Unije, nad kojim postoji parlamentarni nadzor. Među državama članicama Nizozemska i Austrija pokazuju skeptičnost prema Komisijinu prijedlogu, ali Njemačka i Francuska formirale su “motor” koji vuče naprijed. Talijani i Španjolci pozdravljaju ambicioznost novog fonda.

Hrvatska je kao predsjedateljica Vijećem EU odmah jučer organizirala prvu raspravu o Komisijinu prijedlogu na razini veleposlanika koji sjede u Coreperu.

– Želim poručiti hrvatskoj javnosti da u vremenu krize vidimo značaj članstva u EU-u i značaj koliko nam europska sredstva pomažu da se što brže vratimo na put gospodarskog oporavka – izjavio je hrvatski premijer Andrej Plenković obećavši kako će u narednim danima vlada osigurati detaljnije informacije o tome koliko je točno sredstava predviđeno za različita područja.

Na pitanje vjeruje li da će sve države-članice EU-a dati svoju suglasnost na prijedloge Europske komisije, Plenković je odgovorio potvrdno dodajući kako je to već prije “testirano”. Bespovratna sredstva, kako je pojasnio, ići će uobičajenom metodom a zajmovi, ovisno o potrebama, bit će povoljniji jer se odobravaju na razini EU-a, a ne za svaku državu pojedinačno. Plenković smatra kako će pomoć EU-a dodatno ojačati i financijsku reputaciju Hrvatske pred međunarodnim financijskim institucijama. Kazao je kako je to rezultat kvalitetnog komuniciranja s Komisijom pa se došlo do “vrlo izdašnih sredstava”.

(vecernji.hr)