Zajednica županijskih zajednica i udruga Hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata RH HVIDR-a ove godine bilježi 28 godina kontinuiranog i vrlo aktivnog rada. Ovu najbrojniju braniteljsku organizaciju čine Zajednice udruga HVIDR-i iz hrvatskih županija, između ostalog i Virovitičko-podravske županije koju pak čine tri ogranka, HVIDR-e Virovitica, Slatina i Orahovica.
Predsjednik HVIDR-e RH, ujedno i predsjednik Odbora za ratne veterane RH Josip Đakić iskoristio je tu prigodu da nas prisjeti na početke osnutka ove braniteljske organizacije, na njene ciljeve, uspjehe i planove. Odmah na početku našeg razgovora napomenuo je da je inicijativa za osnivanje HVIDR-e RH nastala od strane ranjenika teško stradalih u obrani suvereniteta RH koji su se nalazili na rehabilitaciji u Božidarevićevoj bolnici u Zagrebu.
-Osnivačka skupština Udruge HVIDR-a RH u čijem sastavu je bio i naš virovitičan Dragutin Ihas, održana je 25. travnja 1992. godine u Zagrebu. Zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a RH od samog svog početka je dragovoljna zajednica županijskih zajednica, udruga i članova HVIDR-a, udruženih radi zaštite i promicanja zajedničkih nacionalnih, humanitarnih, socijalnih, zdravstvenih, sportskih, kulturnih i drugih interesa i ciljeva, te zajedničkih uvjerenja. Danas, 28 godina poslije HVIDR-a sa 110 organizacija u 21 županiji i Gradu Zagrebu jednako funkcionira i smatram da dobro radi svoj posao – zaključio je predsjednik Josip Đakić, koji je tom prigodom istakao prioritetni zadatak ove organizacije, a to je adekvatna skrb, ne samo o svojim članovima, nego i članovima njihovih obitelji.
-Od svoga osnivanja do danas HVIDR-a RH je bila i ostala najveća krovna udruga koja okuplja hrvatske ratne vojne invalide Domovinskog rata kontinuirano radeći na socijalnoj i pravnoj zaštiti prava HRVI-a, zakonodavnoj analizi, inicijativi i prijedlozima za izradu svih Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Velika većina naših udruga po županijama i gradovima uključila se u pisanje programa i projekata kako bi povukli novce iz socijalne komponente predpristupnih fondova i tako realizirali svoje potrebe, od nabavke vozila, informatičke opreme i informatičkog opismenjavanja članova HVIDR-i i članova njihovih obitelji, naravno uz poseban osjećaj na zdravstvenu skrb i promptno rješavanje socijalnih i psiholoških problema članova, s obzirom da veliki dio nače populacije boluje od PTSP-a – napomenuo je Đakić dodavši i činjenicu da je smrtnost hrvatskih branitelja, posebice invalida Domovinskog rata veća nego je to u ostaloj populaciji.
PROSJEČNA DOB HRVATSKIH BRANITELJA JE SAMO 55 GODINA
-Tim povodom provedene su brojne analize i rasprave na kojima se došlo do egzaktnih pokazatelja koji govore da je prosječna životna dob hrvatskog branitelja oko 55 godina, što je u svakom slučaju zabrinjavajuće. Razlog tome, po procjenama stručnjaka, valja tražiti najvećim djelom u stresu, ozljedama i stradanjima u Domovinskom ratu, što je pak utjecalo na razvoj kasnijih bolesti, najčešće onih kancerogenih, potom kardiovaskularnih i svih drugih bolesti. Tu svakako moramo pribrojiti i psiholoških bolesti, tako da je veliki dio hrvatskih branitelja počinio i suicid – sa žalošću je ustvrdio Josip Đakić, smatrajući da bitan razlog takvog lošeg stanja i nepravovremeno donošenje dobrog Zakona o hrvatskim braniteljima, koji je svjetlo dana ugledao tek 2017. godine.
-Prijašnji Zakon umjesto da pomogne braniteljima, on ih je zbog svojih evidentnih neispravnosti i nedostataka zapravo zanemarivao i obespravljao. Razlog je to više da je Ministarstvo hrvatskih branitelja zajedno sa svim braniteljskim udrugama, tako i HVIDR-om te Odborom za hrvatske ratne veterane upriličilo sveobuhvatni novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja i članovima njihovih obitelji. U njemu smo dugo vremena nakon zanemarivanja hrvatskih branitelja, definirali sve što je potrebno kako bi skrb i briga o braniteljskoj populaciji, o obiteljima poginulih, zatočenih, nestalih i ranjenih suboraca i prijatelja bila što bolja i konkretnija. Ne treba naglašavati koliko je novi Zakon sveobuhvatan i koliko je dobrih stvari u njemu definirano – rekao je Josip Đakić te istakao neke od glavnih promjena definiranih u novom Zakonu.
-Otvorili smo rok za priznavanje statusa Hrvatskog branitelja u Domovinskom ratu i statusa HRVI, a također smo uveli i naknadu za nezaposlene Hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji. Zatim, povećali smo iznos najniže mirovine i odredili ga ovisno o duljini sudjelovanja u Domovinskom ratu, tj. u borbenom sektoru. Isto tako, snizili smo dobnu granicu za starosnu mirovinu sukladno boravku koji je proveden u borbenom sektoru, pa i vrednovanje borbenog sektora posebnim bodovima, a donesen je i novi zakon o Fondu hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. Uz sve to, donio se i Zakon o osobama nestalima u Domovinskom ratu u kojemu se jasno potencira brzo i kvalitetno otkrivanje nestalih osoba, s obzirom na činjenicu da mi još uvijek tragamo za 1871 osobom. U zakon smo uvrstili i nagradu za onoga koji donese vjerodostojnu informaciju o tome gdje se nalazi masovna grobnica ili pojedinačno grobno mjesto nekog tko je stradao u Domovinskom ratu, bez obzira na kojoj je strani bio – Napomenuo je Josip Đakić istaknuvši pri tom svoj stav o kvalitetnom obavljanju posla njihovog prvog suradnika i krovne institucije, Ministarstva hrvatskih branitelja.
TEŽIMO ŠTO VEĆOJ SNAZI I ZAJEDNIŠTVU BRANITELJSKIH UDRUGA
-Sa zadovoljstvom mogu ustvrditi da Ministarstvo hrvatskih branitelja danas radi dobar i kvalitetan posao, da su ekipirana tijela i ljudi koji su odgovorni na svom poslu. Njihov primjer slijedi i većina braniteljskih udruga, posebice braniteljskih udruga s većim brojem članova koje na taj način zajedničkim snagama mogu odraditi više posla i kvalitetnije ostvariti svoja prava. Naime, imamo jako puno braniteljskih udruga, velikim dijelom onih manjih koje kao takve i teže mogu doći do ostvarivanja svojih ciljeva. Držim da bi stvaranje dva veća korpusa, jednog stradalničke populacije, a jednog braniteljske populacije u kojemu bi došlo do spajanja više manjih udruga u jedinstvenu cjelinu bilo dobro rješenje, jer vjerujem da bi se time dobila i veća snaga i veće zajedništvo – zaključio je na kraju našeg razgovora predsjednik HVIDR-e RH i Odbora za hrvatske ratne veterane Josip Đakić.
(www.icv.hr, bs)