Virovitički Tvin okreće novu poslovnu stranicu: Proizvode moderan namještaj namijenjen je hotelima i uredima na domaćem i stranom tržištu

Virovitički Tvin, najstarija i najveća virovitička tvrtka za proizvodnju uredskog i kućnog namještaja, opremanje objekata i proizvodnju parketa i kaluparskih proizvoda, okreće novu poslovnu stranicu. Potez je to kojim ovu poznatu i cijenjenu tvrtku, od koje samo u Virovitici i okolici živi više od 500 obitelji, žele dodatno pozicionirati kao vrijednog partnera na stranom i domaćem tržištu, te koji svojom širokom paletom proizvoda želi biti konkurentan te pratiti trendove i zahtjeve klijenata.

JEDNA TVRTKA, TRI LOKACIJE

Podsjetimo, djelatnost Tvina danas se odvija na tri lokacije: u Virovitici gdje je zaposleno više od 500 ljudi, pogonu u Pitomači gdje radi nešto više od 20 zaposlenih te u pogonu u Županji koja ima više od 40 zaposlenika. U lipnju 2019. godine tvrtku je preuzela nova uprava. Direktor Zdravko Vorkapić, govoreći o stanju u Tvinu danas, ističe kako se Tvin nalazi u možda najvećim poslovnim izazovima u posljednjih dvadeset godina, no i da je za njih spreman, unatoč poteškoćama.

Jer, prošlogodišnje poslovanje tvrtka je završila s prihodom od 71 milijun kuna, a samo deset godina ranije ono je iznosilo 167 milijuna kuna. Značajan je i pad u broju zaposlenika – 2010. godine imali su više od 970 zaposlenih, a krajem prošle godine u Tvinu je radilo ukupno 590 ljudi.

DIZAJN ZA 21. STOLJEĆE

Ova tvrtka u vlasništvu malih dioničara posljednjih pet godina posluje s gubitkom. Razloga je mnogo. Jedan je svakako manjak ulaganja u nova tehnološka rješenja, nove kadrove, nova tržišta i nove ideje, u rebrendiranje proizvoda koji su na domaćem, kao i na europskom tržištu na koje odlazi oko 70 posto postojeće proizvodnje, itekako traženi i cijenjeni. Prilika je to koju su u novoj Upravi odlučili iskoristiti i pomoću nje doći do novih kupaca, kako u Hrvatskoj, tako i izvan nje.

Plan im je, kaže direktor Vorkapić, da se od 2021. do 2025 godine prihodi poslovanja podignu na 145 milijuna kuna i to na domaćem tržištu, od čega na opremanje objekata između 30 do 35 milijuna kuna. Od izvoznih programa cilj im je ostvariti prihod od 75 milijuna kuna samo u proizvodnji i prodaji kućnog namještaja. Ostali poslovni prihodi baziraju se na prodaji parketa, kaluparskih proizvoda i prodaji lijepljenih masivnih ploča. Ovakav plan prihoda trebao bi Tvinu vratiti pozitivan trend poslovanja već od 2021. godine i odrediti daljnje smjernice poslovanja nakon 2025. godine.

– Prihodi koje Tvin ostvaruje posljednjih nekoliko godina nisu dostatni da bi mogao održati poslovanje pozitivnim i zato je zaista nužno provesti promjene u poslovanju. Pokrenuli smo niz aktivnosti, a glavni akcent je na prodaji. Tvin je poznat na domaćem tržištu kao jedan od vodećih proizvođača uredskog namještaja, ali posljednjih 20 godina nije doživljavao osvježavanje programa i novi dizajn u tom segmentu. Angažirali smo stoga ovlaštenog arhitekta i dizajnera Krunoslava Kovača koji je osmislio novi, moderan dizajn uredskog programa s kojim za mjesec dana planiramo izaći na domaće tržište, a za koji postoji interes i kod naših kupaca u Europi.

Za vrijeme trajanja pandemije koronavirusa ostvarili smo kontakte s potencijalnim novim kupcima na europskom tržištu (Francuska, Njemačka, Engleska i Danska) i s njima razrađujemo nove programe kućnog namještaja. Nekoliko novih programa je dogovoreno i pokrenute su prve serije u proizvodnji. Naglasak je i dalje na pronalaženju novih kupaca i ugovaranju poslova, te jačanju suradnje s postojećim kupcima – naglašava Z. Vorkapić.
Na domaćem tržištu, ističe, velik potencijal vide u opremanju objekta; hotela i apartmana, javnih ustanova i ureda.

– Ponovo uspostavljamo i gradimo poslovnu suradnju s investitorima u turističkom sektoru. Sudjelujemo u javnim nadmetanjima, kao i na direktnim pozivima za opremanjem objekata. Želimo Tvin ponovno pozicionirati kao pouzdanog partnera u opremanju objekata jer možemo ponuditi kvalitetan proizvod, u skladu s trendovima – smatra direktor Z. Vorkapić.

ZADRŽATI SVAKO RADNO MJESTO

Sedamdeset posto proizvodnje tvrtka danas izvozi na njemačko, englesko i francusko tržište, kao i u skandinavske zemlje i Portugal.

Tržišta su to drastično pogođena pandemijom koronavirusa, čije posljedice osjeća i Tvin budući da je većina proizvodnje namijenjena izvozu, a iz njega nabavljaju i veći dio sirovine. U posljednja tri mjeseca krize, kaže Z. Vorkapić, prihodi od izvoza pali su za 80 posto, no odlučili su zadržati sve zaposlene i proizvodnju kako bi nastavili sa zacrtanim planovima, ali i sačuvali svako radno mjesto za budućnost.

– Nije nam u planu otpuštanje. Cilj je povećati zaposlenost i to za oko 50 ljudi u proizvodnom sektoru, ali isto tako i smanjiti broj djelatnika u neproizvodnom sektoru. Da bismo to ostvarili, potrebno je provesti restrukturiranje koje ima za cilj drastično smanjenje troškova poslovanja. Uvodimo novi informatički sustav koji treba zamijeniti postojeći, star gotovo pola stoljeća. Na taj način planiramo ubrzati protok i obradu informacija te automatizirati obradu podataka. Višak djelatnika planiramo prebaciti na druga radna mjesta.

Ujedno, od jeseni u suradnji sa Šumarskim fakultetom Zagreb i Gradom Viroviticom počinjemo sa školovanjem Tvinovog kadra na Stručnom studiju drvne tehnologije u Virovitici. Cilj je osposobiti vlastite zaposlenike za sve one djelatnosti koje su nam nužne za nastavak restrukturiranja i pozitivan trend rasta. U suradnji s Tehničkom školom i Panonskim drvnim centrom kompetencija pokrećemo interno školovanje i edukaciju naših djelatnika za CNC operatere i programere, kao i vodeće majstore na numerički upravljanim strojevima – objašnjava Z. Vorkapić.

U IKEINOJ TVORNICI MODERAN UREDSKI NAMJEŠTAJ I OPREMANJE OBJEKATA

Tvin je orijentiran na nove kupce, ali i nove tehnologije. Za tvornicu u kojoj se prije proizvodio IKEA-in namještaj i u kojoj je radilo 200 do 250 ljudi te u čijem je radu IKEA sudjelovala s čak 10 milijuna švedskih kruna mjesečno, Tvin danas ima velike planove.

– Planiramo rekonstruirati tvornicu uredskog namještaja i formirati proizvodnju koja bi trebala raditi 100-postotnim kapacitetom. Zato je potrebno uvesti novu fleksibilnu tehnologiju potpuno automatiziranu, djelomično i robotiziranu za obradu manjih serija uz što manji gubitak radnog vremena u pripremi radnog mjesta. Za to nam je potreban stručni kadar u čije smo školovanje i osposobljavanje spremni ulagati.

Tvin se u povijesti suočavao zasigurno i s većim problemima, a izlaz iz stagnacije u kojoj se našla tvrtka vidimo upravo u razvoju novih programa, u novom dizajnu, školovanju kadrova i cjeloživotnoj edukaciji naših djelatnika, te uvođenju novih tehnologija bez kojih je nemoguće konkurirati ne samo Zapadnoj Europi, već i općenito na tržištu – ističe direktor Vorkapić.

Ulaganja su ove godine u znaku i investicije u nove sušarske kapacitete.

– Riječ je o sušarama od 800 m3 kapaciteta koje nam, pored postojećih kapaciteta, osiguravaju preradu osnovne sirovine masiva, preradu elemenata i proizvodnju lijepljenih ploča potrebne za tvornice namještaja i tržište lijepljenih ploča. Osim ulaganja u sušarske kapacitete krećemo u proširenje kapaciteta tvornice lijepljenih ploča. Plan završetka investicije je rujan ove godine. Tom investicijom trebali bismo osigurati mogućnost rasta proizvodnje i prodaje namještaja na domaćem i stranom tržištu u vrijednosti od 10 milijuna eura – kaže direktor.

Sve Tvinove proizvode uskoro planiraju plasirati i putem webshopa.

POPULARNE KLOMPE U NOVOM RUHU
I na radnom mjestu moguće je osjećati se kao “na špici“

Klompe su jedan od zaštitnih znakova virovitičkog Tvina. Prije nešto više od mjesec dana Tvin je taj svoj popularni proizvod, često korišten i na radnom mjestu, lansirao na tržište u novom izdanju. Uz klasične crne i bijele klompe, odnosno Classic i Standard liniju, kupci od sada mogu birati između 8 novih uzoraka, od onih s uzorkom leoparda pa sve do romantičnih cvjetnih klompi. Kombinacija drveta lagane lipe s gornjištem od kože u modernom izdanju zacijelo će naći svoje kupce, koji uz to mogu birati žele li bijeli ili crni đon – ističe Vanda Jirouš, referent za opću prodaju u Tvinu.

– Novi brend klompi osmišljen je s modernim motivima i namijenjen je kako domaćem tržištu, tako i izvozu. Planiramo ga uskoro plasirati kroz ljekarne, a plan nam je ići i prema bolnicama – kaže direktor Z. Vorkapić o ovom poznatom domaćem proizvodu s Tvinovim potpisom.

OKRENUTI K ZELENOJ ENERGIJI I UŠTEDAMA
Električnu i toplinsku energiju proizvodit će uz pomoć fotoćelija i biomase

Planovi tvrtke do 2025. godine odnose se na i investicije vezane uz „zelenu“ energiju, kojom će smanjiti troškove proizvodnje i pritom iskoristiti sirovinu. Prvi projekt je oko dva milijuna eura vrijedna fotonaponska centrala koja bi trebala s radom početi već ove jeseni.

– Potpisali smo ugovor s tvrtkom HEP ESCO d.o.o. za fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju, snage 1,887 kWp i rekonstrukciju sustava rasvjete – kaže direktor Vorkapić. Radovi na tom projektu trebali bi početi početkom srpnja ove godine, a planiran dovršetak i puštanje u pogon je u listopadu ove godine.

Drugi „zeleni“ projekt odnosi se na izgradnju kogeneracijskog postrojenja na biomasu za proizvodnju toplinske energije te proizvodnju električne energije, za koji je potpisan predugovor za izradu idejnog projekta, studije predizvodljivosti i studije izvodljivosti koja bi trebala biti gotova na jesen. Sam pogon gradit će se nakon što Tvin potpiše ugovor s HERA-om i završi pregovore s bankama i investitorima, a procijenjeni maksimalni rok izgradnje je dvije godine.

– Kogeneracijskim postrojenjem i fotonaponskim sustavom osiguravamo „zelenu energiju“ s kojom Tvin postaje neovisan što se tiče električne energije. Višak toplinske energije preusmjerili bismo za korištenje grijanja objekata u vlasništvu Grada Virovitice – kaže Z. Vorkapić.

RADNICIMA KROZ RUKE PROĐE NA TISUĆE ELEMENATA I NAMJEŠTAJ VEĆ ZNAJU U MILIMETAR

Josip Volenik cijeli svoj radni vijek, punih 30 godina, radi u Tvinu. Nakon strojne obrade danas sastavlja dijelove namještaja koji će svoje mjesto naći u uredima ili obiteljskim kućama. Riječ je o čvrstom drvetu, pa svaki komad koji mu dođe pod ruku itekako osjeti.
– Posla zasad ima, fizički je dosta zahtjevno, ali svima nam je važno da imamo što raditi, da se proizvodi naručuju i da imamo kupce. Konkretno, sada radim montažu, montiram stranice, trnove, klizače za ormar – objašnjava Josip, te ističe kako se, kao i drugi radnici, nada da je kriza s koronavirusom prošla i da ih novi val neće drastično pogoditi.

Svi iz pogona, kaže, itekako se dobro sjećaju teške krize iz 2009. i 2010. godine, za koju nitko ne želi da se ponovi.

– Sada je dobro. S novom upravom radnici su dobili i veće plaće pa se samim time svi bolje i sigurnije osjećamo. Imam veliku obitelj, četvero djece, jednu malu unučicu i cijeli radni vijek borim se za njih kroz ovaj posao – kaže Josip u montaži.

Snježana Jurković u Tvinu je 25 godina, a posljednja dva mjeseca Tvornicu 1 zamijenila je halom za popravak.

– Ovo je fizički dosta zahtjevan posao, na nogama ste osam sati i često znaju boljeti i ruke, leđa, noge, no već smo se navikli. To je takav posao – sliježući ramenima kaže Snježana, majka srednjoškolca i studentice.

– Budućnost vidim ovdje, u Tvinu i želja mi je da imamo toliko posla da se opet svi vratimo u našu Tvornicu 1 – poručuje Snježana.

Jasenko Mikec na posljednjoj je postaji do lakirnice.

– Radim 30 godina u Tvinu. Većinom sam radio na stroju, a sad sam prešao na krpanje. Mislim da sam, kao i drugi, u tom periodu napravio milijune elemenata, različitih dijelova namještaja – kaže Jasenko Mikec, iz čijih će ruku proizvod doći do – supruge Ivane. Ona pak radi na sljedećoj etapi u pogonu – lakirnici. Dvije plaće iz Tvina pomažu im podići dvoje djece.


– Nismo se bojali otkaza, no svatko gleda da ima više posla. Ako gledamo unatrag, danas nam je puno bolje. Slobodniji smo otkako je došla nova Uprava. Prije gotovo nismo smjeli niti pisnuti, a sada se ipak možemo obratiti nadređenima ako bilo što trebamo – kaže Jasenko.

Martina Horvat je CNC operater koja je dvije godine uz pomoć stroja osiguravala da se odrade kompliciranije narudžbe.

– Kao operaterka radila sam na poslovima bušenja, programiranja, za sve vrste namještaja, a najviše su to bile kompliciranije stvari, kao npr. vrata s više rupa, koje obični strojevi ne mogu napraviti. Sad sam u popravcima, radimo sargove za novu liniju – ističe Martina koja s kolegama priželjkuje da se narudžbe nastave. (www.icv.hr, mlo, foto: M. Rođak)