Započelo novo istraživanje lokaliteta kurije Hercegovac kod Orahovice, jedinstvenog primjera srednjovjekovne građevine u Hrvatskoj

Plemićka kurija Hercegovac koja se nalazi na ulasku u kamenolom Radlovac, boljim poznavateljima povijesti Orahovice poznata je prema dosadašnjim tvrdnjama povjesničara kao ladanjsko prebivalište vlasnika Ružice grada.

Vidljivi ostaci ove kurije predstavljaju rijedak primjer arheoloških ostataka u Slavoniji i Baranji, samostojeće profane građevine iz doba kasne gotike. 2017. godine zahvaljujući tvrtci Radlovac krenula su arheološka istraživanja lokaliteta, nastavljena 2019., a u tijeku su i ove godine. Nakon što su istraživanja u protekle dvije godine iznjedrila najveću zanimljivost, a riječ je o ostatcima arhitekture koji su pronađeni pod zemljom uz postojeći pravokutni objekt koji se nazirao na terenu.

Nastavak istraživanja donio je nove znakovite pronalaske na kojima radi Hrvatski restauratorski zavod na čelu s, voditeljem radova, konzervatorom, arheologom Andrejom Janešom:

-Istraživanja koja su počela 2017. godine, a financirala ih je tvrtka Radlovac, od 2019. postala su dio redovnog programa Službe za arheološku baštinu Hrvatskog restauratorskog zavoda i sada se financiraju sredstvima Ministarstva kulture, a tvrtka Radlovac nam je dala veliku logističku podršku i bez njih bi sve ovo bilo daleko teže. Od istraživanja iz 2017. kada je potvrđeno da se od tog pravokutnog stajaćeg objekta kurije, dijelovi prostiru na jug i jedan dio prema istoku, prošle i ove godine utvrdili smo oblik cijelog južnog aneksa same kurije. Trenutnim istraživanjem su otkriveni i ostaci arhitekture sa zapadne strane što pokazuje da je cijeli kompleks bio daleko veći nego što se mislilo, a isto tako ove godine smo utvrdili i tragove arhitekture u dijelovima oko samog parkirališta današnje tvrtke Radlovac, koji dodatno upućuju na daleko veći kompleks od onoga što smo utvrdili prošle godine – kaže Andrej Janeš te donosi nove tvrdnje oko funkcije ove kurije:

-U neku ruku je točno da ovi ostaci datiraju iz 14. stoljeća i da se radi o zgradi iz vremena Ružice grada, ali same datacije nam još uvijek bježe. Mi znamo ono što smo do sada pronašli, npr. prošle godine u slojevima uz temelje južne dogradnje smo pronašli novce ugarskog kralja Žigmunda koji su kovani između 1430. ili 1437. godine tako da možemo reći da je taj južni aneks dodan negdje u drugoj četvrtini 15. stoljeća što onda ovaj vidljivi veliki, pravokutni oblik čini nešto starijim. Koliko stariji, to još ne znamo, ali po sadašnjim izvorima radi se o kraju 14. i početku 15. stoljeća. Radi li se ovdje baš o ljetnikovcu, može biti jer ima sačuvanu etažu s velikim prozorima koji su bili karakteristični za rezidencijalnu gradnju tog razdoblja, a s druge pak strane zbog veličine kompleksa može se raditi i o gospodarskom objektu koji je funkcionirao kao recimo mjesto skladištenja svih plodova koji su uzgajani na području orahovačkog vlastelinstva – kaže Janeš te iznosi i planove za nastavak istraživanja ovog lokaliteta u budućnosti:

-Plan sa strane našeg Zavoda je isključivo potpuno arheološki istražiti ovaj kompleks, prikupiti što više podataka o njegovom pravom izgledu, samom tlocrtu i naravno nalazima funkcioniranja kompleksa, a s druge strane u suradnji s tvrtkom Radlovac koja dobiva posebna sredstva za konzervatorske radove, sama otkrivena arhitektura će se moći i konzervirati, a dio nje već je konzerviran. Paralelno radimo i na kompletnoj prezentaciji, odnosno završnoj slici cijelog kompleksa koji bi onda bio dostupniji javnosti, ali arheologija tu još ima jako puno za reći – rekao je Janeš te u zaključku donio još jednu zanimljivost o kuriji Hercegovac:

-Naime, što se tiče Hrvatske, a za srednjovjekovno razdoblje, ovo je jedinstven objekt koji je sačuvan u elevaciji. Najbliže ovakvom kompleksu prema dosadašnjim istraživanjima je jedna lokacija na području današnje Mađarske. Takve kurije u kasnom srednjem vijeku, poznate su u Dalmaciji, ali su drugačije nastajale i razvijale se u potpuno drugim okolnostima – zaključio je Janeš.

(www.icv.hr, vg)