S obzirom na relativno loše vremenske uvjete za pojedine poljoprivredne kulture te donekle otežano obavljanje poslova zbog pandemije koronavirusa, Strukovna grupa poljoprivrede HGK VPŽ ovu je proizvodnu godinu ocijenila dobrom, posebice kada se radi o urodu žitarica i ljekovitog bilja kojemu je za razliku od žitarica otkupna cijena porasla u odnosu na prošlu godinu za oko 30 lipa za kilogram.
No teža je situacija sa pšenicom kojoj je ionako mala otkupna cijena ove godine dodatno smanjena za još 5 lipa, tako da se ovisno o klasi, otkupna cijena pšenice kreće od 0,95 do 1,10 lipa za kilogram što je i više nego nedovoljno. To nam je potvrdio i predsjednik Strukovne grupe poljoprivrede HGK VPŽ Ivan Gojević.
– Cijena bi svakako trebala biti veća, no ni poljoprivrednici ni otkupljivači ne mogu na to utjecati jer konačnu cijenu diktira tržište. Vjerujem da su kojim slučajem otkupljivači mogli znati otkupnu cijenu ranije, ona bi zasigurno bila veća. Poučeni višegodišnjim iskustvom svi mi tome prilazimo s oprezom, posebice kada smo vidjeli da je urod ove godine bio velik i da pšenice ima više nego što je to potrebno za naše tržište. To samo nameće i bojazan da će otkupna cijena biti manja, što se na žalost i ostvarilo. Prvi su sa cijenama izišli mlinari, a otkupljivači samim tim nisu mogli izići sa većim cijenama koje bi proizvođačima itekako puno značile. Nažalost, to je vrlo kompleksno pitanje jer evidentno je da više nismo zatvoreno tržište, svi smo mi ne samo na europskom, nego i svjetskom tržištu i kretanje cijena je samim tim vrlo teško predvidjeti – napomenuo je Ivan Gojević.
Da je to istina potvrđuju i podaci iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) koji su dobar urod, a samim tim i nižu otkupnu cijenu, predvidjeli već u srpnju ove godine kada su napomenuli da će domaći otkupljivači pšenice biti u problemu jer Hrvatska ove godine ima ogromne viškove te žitarice koji se neće moći plasirati na izvozna tržišta te da je otkupna cijena koja se trenutno nudi proizvođačima realna.
Iako je prošle godine pšenice zasijano manje za oko 6,5 posto, proizvođači još uvijek nisu odustali, što govori i oko 136.000 hektara zasijanih ovom žitaricom. I proizvođači i HPK svjedoče o stabilnosti cijene pšenice koja se u prosjeku nije spuštala ispod 1 kune, a svake godine se nadaju da će ona biti barem 1,20 lipa za kilogram. No nažalost tu se potvrđuje činjenica da na cijenu može utjecati samo tržište, a tržište je neumoljivo.
HPK stoga smatra kako je izvoz pšenice i drugih ratarskih kultura dobar, ali je važno da se domaća ugradi u domaće proizvode te se stvori dodana vrijednost u poljoprivredi. Naglašavaju da je zbog toga važno potaknuti nove snažne investicije u proizvodnju artikala sačinjenih od vlastitih sirovina kako bismo bili konkurentni. Za vrijeme korona krize najviše se traže upravo proizvodi od pšenice, brašno i pekarski proizvodi, a Hrvatska ju je imala u robnim zalihama za mjesec dana, dok je prosjek u EU 43 dana, ističu u HPK.
Bilo kako bilo, a što nam je potvrdio i Ivan Gojević, žetva je prošla i više nego dobro, sva pšenica je uskladištena, a većinom i prodana. Činjenica da je na primjer još prošle godine u Lijepu našu, pored više nego dovoljno domaće pšenice, uvezena čak 121.000 tona pšenice, kao i 35 tona brašna, te gotovih smrznutih proizvoda na bazi tijesta u iznosu od desetak milijuna eura, optimizmu i nema puno mjesta. Hrvatska poljoprivredna komora stoga je zatražila da se isplata pšenice provodi u roku i konačno aktivira Zakon o zabrani nepoštene trgovačke prakse, što znači da otkupljivači u roku od 60 dana moraju platiti preuzeto. Uz to, drže da se kroz mjere. Ruralnog razvoja investira u domaću mlinarsko-pekarsku industriju.
(www.icv.hr, bs, foto: ilustracija, M. Rođak)