FOTO Slatinski Crveni križ u svom djelokrugu ima novu uslugu, asanaciju bunara

Prije tri tjedna u Vinkovcima je završena edukacija asanacije bunara na kojoj su sudjelovala i trojica “crvenokrižaša” iz Slatine, djelatnik Josip Šimić te volonteri Zlatko Horvat i Zlatko Borovec.

Prva terenska praksa odrađena je na slatinskom području, kojom je koordinirao Ivan Usmini, voditelj tog programa iz Nacionalnog društva Hrvatskog Crvenog križa (ND HCK). Asanacija bunara definirana je kao mjera zaštite i spašavanja koja se u svrhu smanjenja opasnosti po zdravlje ljudi i životinja provodi na područjima zahvaćenima katastrofama, prirodnim, tehničko-tehnološkim, ekološkim ili ratnim djelovanjem, s ciljem sprječavanja nastajanja i širenja ljudskih, biljnih i životinjskih bolesti, osiguranja neophodnih sigurnosnih uvjeta i zaštite okoliša.

To je mjera zaštite i spašavanja kojom se, uz primjenu odgovarajućih postupaka, uklanjanjem biološkog i mehaničkog otpada kao mogućeg izvora zaraze i onečišćenja vode, osposobljavaju izvori pitke vode za ljudsku uporabu i korištenje u domaćinstvima i poljoprivredi za druge namjene poput namirenja stoke, navodnjavanja polja i druge namjene.

– Na slatinskom području očišćeno je pet bunara i to osobama koje nemaju drugog izvora vode i nemaju novaca da očiste svoje zagađene bunare. Koristi se oprema koja se dovozi iz Zagreba. Ovaj tjedan slatinska ekipa odlazi na glinsko područje očistiti dodatnih osam bunara i steći što više iskustva, rutine i sigurnosti u svom novom “zanatu”. Nadamo se da će nakon toga steći toliko prakse da mogu biti edukatori i mentori za druga društva Crvenog križa u Hrvatskoj. Ovaj program financira Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske – objašnjava ravnatelj Crvenog križa Slatina Vladimir Jelenčić te dodaje:

– Postupak asanacije bunara ide sljedećim redoslijedom. Prvo se otkrije zagađeni bunar kod korisnika koji je socijalno ugrožen i provjeri njegova dubina koja ne bi smjela biti veća od 12 metara, jer trenutno nemamo jače pumpe za veće dubine. Provjerava se je li bunar siguran za spuštanje u njega, tj. neće li se urušavati. Posebnim detektorom se provjeri ima li u bunaru opasnih plinova. Ako su spoznaje na obje provjere pozitivne, bunar se neće čistiti. Zatim se postavi pumpa koja isisava vodu i mulj. Na samom početku mlazom vode ispiru se stjenke bunara. Ako na dnu ima bačenih predmeta i gustog mulja jedan bunardžija spušta se vitlom na dno bunara i ručno ubacuje sav otpad u kante koje se izvlače na površinu. Usput se žičanom četkom čiste stjenke bunara. Prvi naš stručnjak za ovu problematiku koja je opasna i nije mirišljava je Zlatko Borovec iz Donjih Meljana. Iz bunara se osim mulja izvlače razni predmeti, što možete vidjeti na slikama. Kad se završi s izbacivanjem sveg otpada iz bunara, u novu vodu koja nadolazi baca se dezinfekcijsko sredstvo Izosan. Nakon tjedan dana uzimaju se uzorci vode koji se testiraju jesu li za piće u Zavodu za javno zdravstvo. Ako voda bakteriološki nije za piće ponovo se ispumpava i nanovo baca Izosan. Postupak se ponavlja dok voda ne bude ispravna za piće – zaključuje Jelenčić.

Ovim programom HCK i Crveni križ Slatina dobio je dodatnu vrijednost pružanja nove usluge korisnicima u potrebi i dodatnu vrijednost vidljivosti u zajednici u kojoj djeluje.

(www.icv.hr, adf, vj, foto: V. Jelenčić)