Stiže novi Zakon: U Hrvatskoj će uskoro biti zabranjena prodaja plastičnih vrećica, slamki, čaša…

foto: ilustracija, freepik.com

U Hrvatskoj će od 1. srpnja sljedeće godine biti zabranjena prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda poput laganih plastičnih vrećica, štapića za uši, pribora za jelo, tanjura, slamki, štapića za miješanje napitaka… Tako je određeno novim Zakonom o gospodarenju otpadom čiji je prijedlog sukladno direktivama EU izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja – piše vecernji.hr

Sve što će biti zabranjeno

Sukladno EU direktivama države članice do 3. srpnja 2021. imaju obvezu zabrane stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, a Hrvatska se odlučila da to bude prvog dana srpnja sljedeće godine. Tako će biti zabranjena prodaja proizvoda od oksorazgradive plastike, štapića koji se pričvršćuju na balone te plastičnih posuda za hranu od ekspandiranog polistirena kao što su kutije s ili bez poklopca, a koje se upotrebljavaju za držanje hrane koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu mjesta ili kasnije i obično se konzumira iz takve posude ili je spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme kao što je pečenje, kuhanje ili zagrijavanje.

Od srpnja sljedeće godine zabranjuju se i spremnici te čaše za napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove i poklopce. Jedna od bitnijih novina, koju će mnogi osjetiti pri kupovini, jest zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica. Riječ je o vrećicama za nošenje debljine veće od 15 i manje od 50 mikrometara. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš s mjerama za jednokratne plastične proizvode koje uključuju zabranu stavljanja na tržište, označavanje proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača, informiranje javnosti… donesena je lani.

Direktivama EU određeni su pak novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada do 2035. godine koji su također implementirani u novi hrvatski Zakon o gospodarenju otpadom koji je sad u proceduri donošenja. Tako se najmanje 55 posto mase komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025., dok taj postotak do 2030. iznosi 60 posto, a do 2035. 65 posto. Usto, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada mora biti najviše 10 posto mase ukupnog proizvedenoga komunalnoga otpada do 2035. A prema zadnjem preliminarnom izračunu stope odvojenog sakupljanja komunalnog otpada Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj u 2019. iznosila je oko 37 posto što je povećanje za šest posto u odnosu na 2018.

Bez povjerenika

Što se tiče pak odlaganja komunalnog otpada, trenutačno se kod nas više od 60 posto tog otpada i dalje odlaže na deponije. U prijedlogu zakona se, među ostalim, propisuje da se radi recikliranja otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu odvojeno do 2025. mora sakupiti 77 posto mase boca za napitke, uključujući njihove čepove i poklopce, stavljene na tržište u godini, a taj postotak do 2029. mora iznositi 90 posto. Tvrtke i poduzetnici pak mogu biti zadovoljni novinom zakona kojom se ukida obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje otpadom i zamjenika povjerenika za pravne osobe koje zapošljavaju 50 i više osoba. Usto, za te osobe se ukida i obveza ishođenja potvrde o izobrazbi o gospodarenju otpadom, a te potvrde neće više biti potrebne ni za direktore, odnosno fizičke osobe koja upravljaju davateljem javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

(vecernji.hr)