U posljednjih nekoliko godina bilježi se sve veći promet cikloturista na području pet županija, što je izrazito pozitivan pokazatelj očekivanog razvitka.

Prometni Master plan funkcionalne regije Istočna Hrvatska je bitan strateški dokument za gospodarski i prometni razvoj kako predmetne funkcionalne regije, tako i šireg kontaktnog prostora. Kao i svaki strateški dokument i Master plan kao osnovu za definiranje ciljeva i mjera uzima analizu i ocjenu postojećeg stanja. Analiza i ocjena postojećeg stanja zasniva se na prikupljanju podataka i korištenju specifičnih znanja stručnjaka kako bi se došlo do odgovarajućih zaključaka temeljem kojih će se, u kasnijim fazama, definirati ciljevi i mjere neophodni za razvoj prometnog sustava funkcionalne regije Istočna Hrvatska. Master plan se priprema za razdoblje od 2020. do 2030. godine, a ima za cilj procijeniti i definirati buduće mjere (infrastruktura, rad i organizacija) u sektoru prometa vezane za međunarodni i unutarnji promet u svim prometnim segmentima, neovisno o izvoru financiranja.

VEĆI PROMET CIKLOTURISTA

U sklopu izrade prometnog Master plana funkcionalne regije Istočna Hrvatska provedeno je anketno istraživanje o navikama putovanja. Prema načinu putovanja, odnosno odabiru prijevoznog sredstva najčešći način putovanja je onaj u kojem ispitanici koriste automobil kao vozači, takvih je od svih evidentiranih putovanja bilo njih 53,9%. Na drugom mjestu s udjelom od 16,8% su putovanja u kojima se do odredišta dolazilo pješice. Na trećem mjestu s udjelom od 12,5% su putovanja automobilom, no s ispitanicima u svojstvu putnika, odnosno suputnika. Biciklom je obavljeno 9% putovanja, dok je autobusom obavljeno 3,8%. Ostali načini putovanja zastupljeni su manje od 1%.

U posljednjih nekoliko godina bilježi se sve veći promet cikloturista na području pet županija, što je izrazito pozitivan pokazatelj očekivanog razvitka, ako se infrastruktura razvije u željenom smjeru. Broj vlasnika bicikala u funkcionalnoj regiji veći je nego u ostatku Hrvatske. Za biciklistički promet vidljiva je relativno visoka zastupljenost na području pet županija, jer četiri od deset ispitanika navelo je da bicikl koristi barem jednom tjedno ili češće za prijevoz. S druge strane, kao daleko najveći problem u biciklističkom prometu označen je nedostatak biciklističkih staza te zatim nepažljivost vozača automobila.

Podaci pokazuju i kako se ukupni broj nastradalih pješaka i biciklista u funkcionalnoj regiji smanjio u posljednje tri godine. Udio nastradalih pješaka u prometu u funkcionalnoj regiji u 2018. godini je 7,1%, što je manje nego u 2016. i 2017. godini i manje nego u cijeloj državi. Udio nastradalih biciklista u prometu u funkcionalnoj regiji u 2018. godini je 8,0%, što je manje nego u 2016. i 2017. godini i približno je jednako kao i u ostatku Hrvatske. U anketi od ukupnog broja putovanja čak 8,7% obavljeno je biciklom. To je više od prosjeka u Hrvatskoj, gdje se biciklom napravi 5% putovanja (7% u kontinentalnoj Hrvatskoj).
Podaci iz ankete po kućanstvima pokazuju da u funkcionalnoj regiji najviše ljudi (39%) nikada ne biciklira, dok 25% često biciklira, to je svaki tjedan barem jedanput, drugi bicikliraju manje.

Projekt prometni Master plan funkcionalne regije Istočna Hrvatska vrijedan je ukupno 6.618.000 kuna, a prijavila ga je VIDRA – Agencija za regionalni razvoj Virovitičko-podravske županije. Nositelj izrade Master plana je Virovitičko-podravska županija, a partneri u izradi su Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska i Vukovarsko-srijemska županija. (foto: M. Rođak)