Saznajte smiješi li nam se bijeli Božić nakon 13 godina te što nas očekuje do kraja godine

- PROMO -

Prema riječima našeg meteorologa Kristijana Paljara klimatološki početak zime “najhladniji dio godine” bio je 1. prosinca. Dok kalendarski i astronomski počinje 21. prosinca u 11:02 sati.

Zimski solsticij ili “najkraći dan u godini”

Dani u prosincu su tamni i sivi pa ipak, svi koji stvari gledaju s vedrije strane znaju da će nakon zimskog solsticija dani postajati sve svjetliji, odnosno “duži”. Naravno da svaki dan traje 24 sata, zimski solsticij ili “najkraći dan u godini” najkraći je u smislu da je toga dana najkraće razdoblje od izlaska do zalaska Sunca.

Što se zapravo, astronomski gledano, događa s danima? Zemljina os je, kao što znamo, nagnuta, a njen nagib iznosi 23.5° (ili preciznije 23°27´). Zemlja, dakle, obilazi Sunce po svojoj putanji tako da joj je jedan od polova uvijek više nagnut prema Suncu od onog drugog. Samo se dvaput godišnje “izjednače” – u trenutku proljetnog i jesenskog ekvinocija (ravnodnevnice). Na dan zimskog solsticija Sjeverni je pol najudaljeniji od Sunca, a južni je najbliže suncu. Sunčeve zrake okomite su na južnu ili Jarčevu obratnicu, zamišljenu kružnicu koja se nalazi 23°27´ južne geografske širine. Južna polutka toga dana najviše je obasjana i svim ljudima na toj je polutki dan najdulji, a noć najkraća u godini. Suprotno tome, sjeverna će polutka toga dana imati najkraći dan i najdulju noć.

Ono što nakon zimskog suncostaja primjećujemo jest da se sunce počinje “dizati”. To je, dakako, prividno gibanje Sunca. Naime, kako Zemlja nastavlja svoj put oko Sunca sjeverna mu se polutka sada sve više priklanja, a ono ju počinje sve više obasjavati. Najkraći dan u godini ujedno i je i astronomski početak zime. Upita li vas tko kad zima započinje, spremno ćete odgovoriti, “Dvadeset i prvog prosinca.” Neki će od vas ipak primijetiti da se zimski solsticij ne događa svake godine u isti sat, pa čak ni dan. Ove je godine, na primjer, zimski solsticij 21. prosinca. Ako zemljina os ne mijenja svoj položaj u prostoru tijekom vremena, kako je to moguće? Moguće je jer na položaj Zemljine osi utječe gravitacijsko djelovanje Sunca i Mjeseca, a također i zbog korekcije kalendara u prijestupnim godinama.

Sveta Luce i pučka meteorologija

Sveta Luce, ukaži mi sunce! (sv. Lucija 13.12. do reforme kalendara 1582. godine je 13. prosinca bio najkraći dan u godini.) Sveta Luce – trinaest dana do Božića. Postoji jedna stara metoda koja se koristila za izradu dugoročne vremenske prognoze. Stari običaj praćenja i zapisivanja vremena zvan brojanice ili Lucijin kalendar. Prati i zapisuj vrijeme brojeći punih 12 dana počevši od Sv. Luce 13. prosinca do Badnjaka 24. prosinca iz sata u sat, svaki dan predstavlja nadolazeći mjesec u godini.

13.12. predstavlja siječanj
14.12. predstavlja veljaču
15.12. predstavlja ožujak
16.12. predstavlja travanj
17.12. predstavlja svibanj
18.12. predstavlja lipanj
19.12. predstavlja srpanj
20.12. predstavlja kolovoz
21.12. predstavlja rujan
22.12. predstavlja listopad
23.12. predstavlja studeni
24.12. predstavlja prosinac

Što možemo očekivati do kraja ove 2020. godine?

Trenutni izlaz ECMWF (European Centre for Medium-Range Weather Forecasts) ovako „vidi“ vrijeme do kraja godine. Tjedan pred nama trebalo bi obilježiti iznadprosječno visoke temperature zraka koje bi tek iza 25. prosinca pa sve do kraja godine bili niže u odnosu na višegodišnji prosjek „hladnije“. Oborine su također izgledne u tjednu koji dolazi i to pred Badnjak i Božić. Oborinski „aktivniji“ vremenski period trebao bi se nastaviti do kraja godine.

Bijeli Božić?

Na žalost i ove godine u nižim predjelima ne treba očekivati. Brdoviti „planinski“ predjeli Hrvatske imaju umjerenu vjerojatnost za bijeli Božić. Oko Badnjaka ili Božića vrlo vjerojatno će nam trebati kišobrani. A uobičajena južina pred Badnjak i Božić i ove godine će nam praviti društvo. Ipak ne tako izražena, kao proteklih godina. Nakon Božića je velika vjerojatnost hladnijeg vremenskog perioda. Što bi nam na osnovu trenutnih prognostičkih izračuna možda donijelo snijeg pred kraj ove 2020. godine.

Neke klimatološke zanimljivosti za Viroviticu tijekom prosinca.

  • Temperaturni minimum -21,5°C  izmjeren 31.12.1976. godine
  • Temperaturni maksimum 22,3°C izmjeren 17.12.1989. godine
  • Najdeblji snježni pokrivač od 61 cm izmjeren 10.12.1969. godine
  • Najkišovitiji prosinac 1993. godine i 167 mm
  • Najsuši prosinac 2013. godine i skromnih 1.6 mm.
  • Višegodišnja prosječna količina oborina 69.8 mm.
  • 1969. godine imali smo 18 dana sa snijegom

(www.icv.hr, kp)

Povezane vijesti

Skip to content