KULTURNI MOZAIK Emica Parašilovac o bogatoj povijesti Ružice grada i želji da Orahovica dobije istinski gradski muzej

Grad Orahovica ima nevjerojatno kulturno i povijesno bogatstvo kakvim se malo tko u Europi može pohvaliti. No, to bogatstvo nije dovoljno istraženo, a niti zbrinuto. Ipak postoji ljudi koji daju sve od sebe kako bi povijest grada ostala sačuvana. Jedna od takvih osoba je i tajnica Grada Orahovice Emica Parašilovac, koja se godinama zalaže kako bi vrijedni artefakti pronađeni na Ružici gradu bili adekvatno zbrinuti, a sudjelovala je i u zbrinjavanju pronađenih ostataka kod crkve sv. Lovre u Crvkvarima. Ogroman trud uložila je i u očuvanje crkvenog i inog blaga s područja bivše općine Orahovica, današnjih grada i općina Čačinci, Zdenci i Crnac, a o svemu tome ispričala nam je u našoj emisiji Kulturni mozaik.

Ova čuvarica orahovačke kulturne baštine naglašava kako sve što radi, radi srcem jer je veliki ljubitelj orahovačke povijesti. Uz svoj redovan posao Emica Parašilovac je veliki čuvar kulturne i povijesne baštine grada Orahovice, kako kroz svoj posao tako i osobno. Malo ljudi zna za takve ljude koji se srcem bore da bi ovaj grad imao sve ono što zaslužuje, pogotovo po pitanju kulture i kulturne baštine. Naime, upravo je ona jedna od najzaslužniji osoba što je grad Orahovica dobio zavičajnu zbirku ili kako Orahovčani to vole reći, gradski muzej. U vrijeme kada je to nastajalo, ona je povukla ključne poteze.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

RUŽICA GRAD – JEDAN OD NAJVRIJEDNIJIH SREDNJOVJEKOVINIH UTVRDA U HRVATSKOJ

– Moj osobni angažman, što u okviru posla, što privatno, datira još od 90-ih godina, od početka Domovinskog rata. Tada sam uz dužnost načelnice Odjela za društvene djelatnosti obnašala i dužnost povjerenice za kulturu Ministarstva kulture RH. Budući da sam veliki zaljubljenik u povijest i kulturnu baštinu, to što radim nisam doživljavala samo kao posao, nego sam svim tim kulturnim dobrima koje je posjedovao grad Orahovica pristupala s ljubavlju za poviješću i željom da se ona sačuva.

Poznata je latinska izreka Historia est magistra vitae – Povijest je učiteljica života. Upravo ta povijesna Ciceronova rečenica, ta misao vodila me da se i osobno angažiram na očuvanju kulturne baštine.

Kada govorimo o Ružici gradu, onda ne smijemo izostaviti podatak da je to zapravo simbol grada Orahovice. Ne samo da se nalazi u grbu grada, u zastavi, nego je čak i ispjevana pjesma Orahovici, svojevrsna himna gradu koja u sebi sadrži tekst: „Grade moj, Ružica te krasi..“. Uvjerena sam da na području Slavonije, Hrvatske, pa i šire nema čovjeka koji nije čuo za Ružicu grad u Orahovici. Sve to itekako ima svoju vrijednost i služi na ponos svima onima koji žive na ovom području – naglasila je Emica Parašilovac govoreći o svojoj ljubavi prema povijesti grada u kojemu živi.

Za vrijeme dok je Ružica grad bio kategoriziran kao spomenik nulte kategorije, dok se kao takav vodio pri Ministarstvu kulture, bio je to jedna od najvrjednijih srednjovjekovnih utvrda u Hrvatskoj. To je na neki način i sada, neovisno o tome što sve više i više propada zbog ratnih razaranja, ali i nedostatka financijskih sredstava da bi se koliko-toliko sačuvala ta osnova Ružice grada. A to je potvrdila i ova čuvarica orahovačke kulturne baštine.

– Ružica grad kakav mi danas znamo datira s početka 15. stoljeća, iako je prvo spominjanje Ružice grada bilo još davne 1228. godine. Samo raščišćavanje ruševina grada započelo je od 1966. i trajalo je do 1978., a potom od 1978. do 1986. godine. Sva ta nalazišta i brojni eksponati koji su tada pronađeni spremljeni su nažalost na neodgovarajući način. Kasnije su ti nalazi ipak sređivani i dobili su svoje mjesto u bivšem muzeju u gradu. No, muzej, kako ga u Orahovici volimo nazivati, muzej kao ustanova, gledajući formalno-pravno ustvari nikada nije imao taj status zbog nedostatka kadrova i kao takav nikada nije zaživio. No, neovisno o tome mi smo imali jednu od najvrjednijih zbirku ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi. Nazivali smo je zavičajnom zbirkom, muzejom, a vidio ju je veliki broj ljudi i upisivao se u knjigu dojmova, kako iz Hrvatske tako i turisti iz cijeloga svijeta. Grad se pobrinuo da se ta zbirka ipak na odgovarajući način, taj najvrjedniji biser Orahovice, pokaže svim posjetiteljima – istaknula je Emica Parašilovac.

Njezin osobni angažman u očuvanju brojnih nalaza i eksponata s Ružice grada započeo je 90-ih kada je doznala da se ono što je iskopano od 1978 do 1986. godine čuva na tavanu jedne tada privatne tvrtke na neodgovarajući način.

– Zatekla sam te nalaze (pećnjaci, dijelovi posuđa i neki drugi predmeti koji su se tada koristili za kućnu uporabu) u raspadnutim kartonskim kutijama koje je već počela nagrizati vlaga. Tada sam poduzela prve korake, upoznala s time tadašnju aktualnu gradsku vlast, a 1998. godine započela i pregovore s Muzejom Slavonije Osijek kako bi konačno te nalaze adekvatno restaurirali, postavili i pokazali kakvo neprocjenjivo povijesno biserje Orahovica ima – naglasila je Parašilovac.

Do 2004. godine ta se zbirka sređivala, a zahvaljujući Muzeju Slavonije Osijek i profesoru Mladenu Radiću te Konzervatorskom odjelu Osijek i profesoru Zvonku Bojčiću Orahovica je imala prekrasan muzejski postav, odnosno predstavljen izložbeni projekt „Srednjovjekovni grad Ružica“. U tom postavu, na izrazito brižan i stručan način bili su postavljeni u staroj kuriji Mihalović pronalasci arheoloških istraživanja s Ružice grada, koje je također vodio prof. Bojčić. Vrijednost tih pronalazaka je neprocjenjiva, jer je Ružica grad najočuvaniji srednjovjekovni grad u  Hrvatskoj i time je ova zbirka jedna od najvrjednijih i najočuvanijih u našoj zemlji,  ali i u Europi. Te godine upriličena je i izložba u okviru samog Muzeja Slavonija, konkretno u dvorištu, a 2005. izložili smo muzejsku zbirku u opremljeni izložbeni prostor koji je tijekom godina posjećivao veliki broj ljudi iz cijelog svijeta te ostao oduševljen i očaran viđenim. Nažalost 2019. godine ta je građa, koja je bila izložena u tadašnjem muzeju kako smo ga mi nazivali, ostala bez svog smještaja, jer je te godine Grad Orahovica darovao Fakultetu za dentalnu medicinu i zdravstvo kuriju Mihalović u kojoj je zbirka bila smještena za potrebe uređenja Centra za rehabilitaciju kardiovaskularnih bolesti i zbirka je ostala bez doma – naglasila je Parašilovac.

DIO ZBIRKE PRESELJEN I IZLOŽEN U PROSTORIJAMA GRADA

Nailazeći na razumijevanje tadašnje gradonačelnice Ana-Marije Petin i ostalih vijećnika Emica Parašilovac je predložila da dio građe ipak bude izložen, a ne zapakiran u kutijama i zaboravljen daleko od očiju javnosti, te na taj način ponovno spasila dio kulturne baštine Orahovice. Naime, Grad je angažirao Arheološki muzej iz Osijeka koji je građu spakirao u odgovarajuće kutije i pod brojevima koji su bili izloženi i prije u muzeju, a određeni dio, osnova građe s Ružice grada, koji su jedni od najočuvanijih i najvrjednijih ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, na prijedlog Emice Parašilovac izložen je u hodnicima Gradske uprave. Svi koji navrate u Gradsku upravu Orahovica mogu vidjeti dio te građe, a stotinjak kutija je na stručan način pohranjen u prostor Grada i tamo će se čuvati sve dok Grad ne dobije odgovarajući prostor za neki budući muzej.

Budući da su pragu i nova istraživanja na Ružici gradu u organizaciji Parka prirode Papuk, bit će i dodatnih artefakta pa bi Orahovica uistinu trebala imati pravi dom za ovakve stvari. Nažalost ograničavaju čimbenik u svemu tome su financijska sredstva. Grad je već nekoliko puta aplicirao na sredstva Ministarstva kulture i nešto novca su dobili, ali to je još uvijek nedostatno za daljnje očuvanje Ružice grada.

Uz Ružicu grad značajan je i stari grad za koji mnogi ne znaju, a  smješten je nedaleko od same Ružice i poznata kurija koja se nalazi ispod kamenoloma Hercegovac tvrtke Radlovac koja je zaštićena, a za što je zaslužan i Konzervatorski odjel u Požegi koji je sada nadležan odjel i za grad Orahovicu. Bit će to povijesni kompleks svjetskih razmjera.

VRIJEDNA ISTRAŽIVANJA OKO CRKVE SV. LOVRE U CRKVARIMA

Emica Parašilovac je veliku ulogu imala i u istraživanjima crkve sv. Lovre.

– Dio obrađenih antropoloških nalaza ljudskih kostiju koje su iskapane oko crkve, a koja je također srednjovjekovna građevina i povijesni spomenik, također je bio pohranjen na tavanu kurije koja je darovana Fakultetu za dentalnu medicinu. Radilo se o stotinjak vreća koje je trebalo zbrinuti na odgovarajući način. Veliku pomoć tu nam je pružio Institut za arheologiju. Tijekom desetak godina koliko su trajala ta istraživanja iskopano je 599 grobova. Osim posmrtnih ostataka nađeni su i predmeti koji su bili dio njihove osobne uporabe, nakit, predmeti iz kućanstava. S dr. Tatjanim Tkalčec koja je vodila taj projekt istraživanja dogovorila sam da se ti ostatci ljudskih kostiju pokopaju na mjesnom groblju u Crkvarima, a stupila sam i u kontakt s mjesnim odborima na tom području (Crkvari, Stara i Nova Jošava), gdje su bili pokapani pokojnici čije su se kosti tamo našle. Surađujući s njima dogovorili smo da se pokapanje tih kostiju obavi na dostojanstven način na mjesnom groblju u Crkvarima, što je i učinjeno u listopadu prošle godine. S velečasnim iz Feričanaca organizirala sam i misu za pokojnike na kojoj su sudjelovali mještani tih naselja.

Želja mi je postaviti i obilježja na tu masovnu grobnicu kako bi se znalo da su tu ostaci ljudskih kostiju iskopani u tom razdoblju, a koji datiraju od 11. do 18 stoljeća – naglasila je ova čuvarica orahovačke povijesti.

(www.icv.hr, vg)