INFORMATIVKA Globovci OŠ Ivane Brlić-Mažuranić Virovitica i njihova nastavnica Jasna Razlog Grlica o zaštiti i očuvanju okoliša

U povodu Dan planeta Zemlje različitim događanjima i akcijama nastoji se skrenuti pozornost ljudi na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja te ih potaknuti da osvijeste problem zagađenja okoliša. Ideja obilježavanja Dana planeta Zemlje prvi je put predstavljena 1969. godine, a prvi put je obilježen 1970. na sveučilištima SAD-a. Danas se obilježava u 190 zemalja svijeta, a u Hrvatskoj se obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Tema ovogodišnjeg 51. Dana planeta Zemlje glasila je „Obnovimo našu Zemlju“, a namjera je prikazati realnost utjecaja ljudskog djelovanja na zagađenje i klimatske promjene te motivirati na promišljanje o vlastitim navikama i poticanje na nužnost promjena u ponašanju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

Trenutno se susrećemo s dvjema velikim krizama, jedna je borba protiv COVID-19 pandemije, a druga lagano dolazeća katastrofa vezana uz klimatske promjene. Da bismo odgovorili na te izazove, potrebno je boriti se za očuvanje prirode i planeta Zemlje.

Tim povodom u radijskoj emisiji “Informativka” ugostili smo mlade ekologe kojima je itekako stalo do planeta Zemlje, učenike Osnovne škole Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice Emu Kekez, 6.d i Ivana Emerika Farkaša, 6.b te njihovu nastavnicu dugogodišnju GLOBE voditeljicu Jasnu Razlog Grlica.

Zamisao o znanstveno-obrazovnom programu GLOBE (Globalnom učenju i opažanju za dobrobit okoliša) obznanio je na Dan planeta Zemlje 1994. godine tadašnji američki potpredsjednik Al Gore, a rodila se s ciljem očuvanja i promišljanja o Zemlji i utjecaju koji imamo mi sami, očuvanja prirodnih resursa Planeta, kako bi se zaustavile klimatske promjene, uništavanje ekosustava, zagađenje vode i tla, nestanak  ugroženih životinjskih i biljnih vrsta, iscrpljivanje neobnovljivih resursa. Na isti dan, 22. travnja 1995. godine program je pokrenut u SAD-u, a vlade mnogih zemalja diljem svijeta tih su dana s američkim predstavnicima potpisale sporazume o provođenju programa GLOBE. Hrvatska je bila među prvim zemljama koje su pristupile ostvarivanju tog svjetskog programa. Nakon 25 godina provedbe u Hrvatskoj u Program GLOBE uključeno je više od 100 škola pa smo po postotku uključenih škola među prvima u svijetu. Veliki broj naših škola vrlo aktivno i kreativno ostvaruje programske zadaće, redovito obavljajući mjerenja i unoseći svoje rezultate u jedinstvenu svjetsku bazu podataka. Time je Hrvatska osvojila izniman ugled i simpatije u svjetskoj GLOBE mreži. Već 15 godina dio GLOBE zajednice je i OŠ Ivane Brlić-Mažuranić iz Virovitice.

A kako je sve počelo?

– Ja sam u GLOBE programu od samog početka. Najprije sam radila u Strukovnoj školi u Virovitici s kolegom koji je kasnije otišao u Virje, a vodili smo GLOBE program 1996. godine u tadašnjoj školi. Tada smo imali samo jedno računalo u školi koje smo morali nositi iz Uprave u učionicu, a učenici su tek počinjali s radom na računalu i učili se. Danas je to napredovalo toliko da svaka učionica, svaki učenik na mobitelu ima informatičku podršku.

Da bi se škola uopće uključila u GLOBE, mora imati nastavnike voditelje koji moraju proći tečaj, mora biti informatički opremljena, imati pristup internetu, a učenici koji su u tom programu rade kroz različite aktivnosti u nastavi različitih predmeta. Kod nas u školi GLOBE se provodi i u nastavi prirode, biologije, geografije fizike, engleskog jezika, matematike, informatike. Svi u školi su kao jedna velika GLOBE zajednica, a preduvjet je da škola dobro napreduje, da svi surađuju u školi, a važna je i promidžba rada, suradnja s drugim GLOBE školama ne samo u Virovitici i na području naše županije nego i u cijelom svijetu. Ono što je zanimljivo u cijeloj ovoj priči je da se učenici na konkretnom primjeru uče istraživačkom radu. Mi smo ponosni što smo dio svjetske GLOBE zajednice jer tako doprinosimo zaštiti okoliša i prirode ne samo u našem gradu, nego u cijelom svijetu – istaknula je Jasna Razlog Grlica.

REDOVITA UČENIČKA MJERENJA I OPAŽANJA

Program GLOBE predviđa redovita i kontinuirana učenička mjerenja i opažanja u neposrednom okolišu škole. Mjerenja i opažanja obavljaju se na području atmosfere, vode, tla i pokrova, a rezultati istraživanja se međusobno upotpunjuju i povezuju, čime se ostvaruje program cjelovitog praćenja stanja okoliša.  Prikupljeni se rezultati unose u zajedničku bazu podataka na GLOBE serveru, koja je otvorena i putem Interneta dostupna svima. Cilj je pridonijeti boljem i potpunijem razumijevanju ekoloških odnosa i promjena u globalnom okolišu. Sudjelujući u programu učenici na konkretnim primjerima primjenjuju školska teoretska znanja te iskustvenim učenjem stječu nove spoznaje o cjelovitosti okoliša, razvijajući pritom pozitivne stavove, ali i samosvijest temeljenu na svom aktivnom sudjelovanju.

Izložba koja je u ožujku ove godine otvorena u Gradskoj knjižnici “Projekti GLOBE programa OŠ Ivane Brlić-Mažuranić” najbolje pokazuje njihov predan rad i zalaganje škole na projektima u GLOBE programu u proteklih 15 godina rada.  Istaknut je i načinjen popis svih projekata učenika i GLOBE učitelja koje su uspješno prezentirani na državnim natjecanjima i Svjetskim virtualnim simpozijima. Od 12 projekata na državnom natjecanju 8 ih je nagrađeno, a 10 projekata provedeno je u suradnji s drugim školama: OŠ Vladimira Nazora Virovitica, OŠ Josipa Kozarca iz Slatine, OŠ prof. Franje Viktora Šignjara Virje, Tehničkom školom Daruvar te Gimnazijom Petra Preradovića Virovitica.

– Takvi projekti znače da veliki i mali mogu surađivati, pogotovo kada surađujemo s Gimnazijom. To su ustvari naši učenici. Naime, GLOBE učenici, kada nastave školovanje u srednjoj školi, postaju naši suradnici u novim projektima i tako se održava kontinuitet rada u ovom obrazovnom svjetsko-znanstvenom programu.

Brojni su projekti iza njih, a za mnoge su i nagrađeni ili pohvaljeni. Istraživali su lipe, proljetnice, ptice, breze, prikazali opasnost od invazivnih biljaka te značenje stabala u gradu i bioraznolikost Ođenice i Gradskog parka.

O svom radu pisali su u školskom listu Hlapiću, na web stranicama škole, a o njima su pisali i na stranicama icv.hr, virovitica.net, časopisu Zavičaj i u Gradskom vodiču Virovitice. Rezultate svoga rada prezentirali su i na kongresima i simpozijima. Prilikom izrade projekata surađivali su, osim s mentorima iz drugih škola, i sa stručnjacima i znanstvenicima: Mirjanom Špehar iz Zavoda za javno zdravstvo “Sv. Rok” Virovitica, Slavkom Kepecom iz Virkoma, stručnjacima iz Šumarije Virovitica i drugim.

Motivacije da se uključe u ovaj program učenicima ne nedostaje. Učenici puno uče o svemu, ali i putuju i druže se, uče jedni od drugih, a motivira ih se i ocjenom. To su nam potvrdili i učenici 6. razreda Ema Kekez i Ivano Emerik Farkaš.

Ema u okviru nastave prirode zajedno s učenicom Evelin Grubić prati promjene na stablu hrasta u blizini škole i njihov rad je dio svjetske fenološke kampanje.

– Od kraja ožujka do danas promatramo razvoj listova iz pupova, mjerimo temperaturu tla i površinsku temperaturu. Stupili smo u kontakt i s učenicima iz Ukrajine te preko platforme razmjenjujemo poruke, koristimo i aplikaciju Grow up, a nakon što završimo mjerenja organizirat ćemo i videokonferenciju s učenicima iz Ukrajine i Češke – rekla je Ema.
U taj rad praćenja stabala u koji su uključeni učenici šestih razreda škola radi već četvrtu godinu. Riječ je o europskoj fenološkoj kampanji u okviru koje učenici kroz nastavu proučavaju pupanje i žućenje drveća i tako uče o neposrednom okolišu, a kroz nastavu prirode provode te teme i ostvaruju nastavne sadržaje. Svi oni prate promjene koje se događaju sada u proljeće na stablima u okolici škole, breze, hrast…

Na pitanje jesu li mladi ekološki osviješteni, vole li i paze li prirodu Ema je rekla da je većina mladih ekološki osviještena i brine o svom okolišu, ali da nažalost još uvijek ima i onih koji bacaju papiriće, limenke i plastiku posvuda.

Vrlo aktivan u GLOBE programu je i Ivano Emerik Farkaš. On je dio ekipe koja se bavi proučavanjem oblaka.

– Moja sestrična Lea Farkaš, Luka Farkaš i ja članovi smo ekipe koja radi na istraživačkom projektu „Što nam govore oblaci“. To je vrlo zanimljivo. Naime, promatramo oblake, bilježimo ih, uspoređujemo sa satelitom, mjerimo temperaturu zraka, tlak i vlažnost, površinsku temperaturu i temperaturu tla, podatke o stanju atmosfere u Virovitici sa svoje digitalne meteorološke postaje u krugu škole – istaknuo je Ivano.

I Ema i Ivano nastoje svojim vršnjacima prenijeti svoje ekološke ideje i pozvati ih da se uključe u GLOBE program, pokazati im da ima puno zanimljivih stvari oko nas, da treba više boraviti u prirodi, družiti se, a uz sve to naravno naučiti i mnogo korisnih stvari. Otkrili su nam da oboje vole i biljke i životinje. Ivano tako pravi terarije za biljke, uzgaja kaktuse i sukulente, golubove, ima akvarij s ribicama, papige, imao je čak i vjevericu za kućnog ljubimca, voli prirodu i često odlazi na virovitičke ribnjake.

PROJEKT „ŠTO NAM GOVORE OBLACI“ I DIGITALNI ATLAS OBLAKA

Kao što je napomenula Jasna Grlica Razlog, s projektom „Što nam govore oblaci“ sudjelovat će na državnoj smotri i natjecanju hrvatskih GLOBE škola koja će se održati online 17. i 18. svibnja. Učenici će tako osim sudjelovanja na online natjecanja u znanju iz GLOBEA prezentirati i rezultate tog istraživačkog projekta, a sve s ciljem ukazati na važnost meteoroloških opažanja oblaka i naoblake u svakodnevnom životu. Mentorica učenicima je Jasna Razlog-Grlica, a u pripremi učenika sudjeluju i GLOBE voditelji nastavnica biologije i kemije Ana Marija Matić te nastavnik geografije Vladimir Didak. Učenici su na ovom projektu radili dvije godine i obradili oko 308 podataka koje su poslali i usporedili s podacima koje vide sateliti, a važan je kako bi ih mogli usporedili znanstvenici koji promatraju atmosferu iz svemira i mi odozdo.

Za taj projekt primili su i pohvalnice za rad u 2019. i 2020. godini u kampanji NASA GLOBE Fall Cloud Challenge te zahvalu tima NASA GLOBE Clouds jer su u veljači 2021. godine poslali 274 podatka o atmosferskim mjerenjima. NASA ih je, naime, pohvalila kao jednu od škola koja je bila najvrjednija u tome. Zanimljivo je da će učenički radovi, fotografije i opisi oblaka iz ovog projekta poslužiti za izradu digitalnog atlasa oblaka.

NOVA AUTOMATSKA METEOROLOŠKA POSTAJA U KRUGU ŠKOLE

Inače, u projekt GLOBE učenici osim atmosferskih rade i hidrološka mjerenja, pedološka, proučavaju biološke zakonitosti, promatraju kako drveće raste, mjere visinu i opseg stabla, pokrovnost,  koliko mase i biomase pokriva neka površina, određuju tip vegetacije i kako sve to utječe na promjene, uče se ne samo prirodi i biologiji, već i fizici, kemiji, geografiji, moraju se znati snalaziti u geografskim koordinatama, vremenu, prilagoditi se, a uče i engleski jezik.

Zahvaljujući ravnatelju škola je dobila suvremenu Davisovu meteorološku postaju u krugu škole. Postaja prima radijski signal i svakih pet minuta prikuplja podatke o temperaturi zraka, oborinama, tlaku, vlažnosti zraka, vrsti vjetra. Ti podaci su vidljivi i svim građanima na stranici www.neverin.hr

NOVI PROJEKT – POSTAVLJANJE SILUETA PTICA NA STAKLENE POVRŠINE 

Svake godine u Europi zbog zalijetanja u prozore i velike staklene površine ugibaju stotine milijuna ptica. Iako imaju izvanredan vid, ptice teško vide staklo. Umjesto toga u staklu vide odraz neba, drveća i biljaka pa im to izgleda kao sigurno područje za letenje, posebno ako su ptice prestrašene ili prijete. Veliki prozori su najopasniji pa ih planiraju na taj način učinili vidljivijim i izbjegavajućim za ptice. Da bi to spriječili, i globovci OŠ IBM Virovitica u suradnji s Gradskom knjižnicom Virovitica imaju u planu jedan zanimljiv projekt – stavljanja silueta ptica grabljivica na staklene površine škole i knjižnice.

Bit će to zasigurno tek jedan od mnogih projekata koje globovci planiraju. Želimo im da uspiju u svojem naumu i dalje vrijedno i marljivo rade i narednih 15 godina, promišljaju o prirodi i okolišu, rade i promoviraju očuvanje planeta Zemlje kako bismo svi zajedno stvorili svijest da je Zemlja naš jedini i zajednički dom i da je za njezinu obnovu potrebno promijeniti odnos ljudi prema prirodi.

(www.icv.hr, rtk)