ŠUMARIJA VIROVITICA POMLAĐUJE VIROVITIČKU BILOGORU Svoj stoljetni dom dobiva 26.000 sadnica hrasta kitnjaka i lužnjaka

Radno je već tjednima u Šumariji Virovitica, koja u okviru Uprave šuma podružnice Slatina skrbi za dvije gospodarske jedinice – Suhopoljsko-virovitičke nizinske šume površine 415 hektara i Virovitičku Bilogoru površine 7255 hektara. Upravo na Virovitičkoj Bilogori traje pomlađivanje šuma s ukupno 26 tisuća sadnica hrasta.

– Ispunjavamo tako svoj plan gospodarenja šumama za ovu godinu. Nedovoljno pomlađene površine popunit ćemo s 4000 sadnica hrasta lužnjaka i 22.000 hrasta kitnjaka u ukupno 12 odsjeka na Virovitičkoj Bilogori. Sadnice su uzgojene u rasadnicima Hrvatskih šuma u UŠP Koprivnica i UŠP Požega, a sadimo ih u Tullyjeve cijevi kako bismo postigli maksimalnu zaštitu biljaka – ističe Mario Kutija, upravitelj Šumarije Virovitica.

IMG 20210413 105416

Hrast je uz bukvu i lipu glavna vrsta koja raste na području koje pokriva virovitička Šumarija. Kvalitetna lipa svojevrstan im je brend, a poznata je i diljem Europe. Za popunjavanje šumskih sastojina M. Kutija kaže kako je riječ o kompleksnom zahvatu. Koristeći pravilne tehnike moguće je povećati uspjeh pomlađivanja i samim time smanjiti broj potrebnih sadnica po hektaru.

Jedna od provjerenih metoda koja se ovih dana provodi na Virovitičkoj Bilogori je sadnja sadnica u Tullyjeve cijevi. Zbog manjka vlastitih radnika sadnja je povjerena vanjskoj usluzi – poduzetnicima s kojima Hrvatske šume već duže uspješno surađuju. Mario Kutija ističe kako se sadnjom u Tullyjeve cijevi dvostruko dobiva – osim zaštite biljke u sljedećim se godinama smanjuje intenzitet uzgojnih radova.

IMG 20210412 123751

– Tullyjeva cijev čuva biljku od divljači, smanjuje direktni utjecaj korova i drugih drvenastih vrsta, poput bagrema, topole ili graba koji brže rastu od samog hrasta. Zaštitna cijev stimulira rast sadnica u visinu, a tijekom godina smanjuje se i potreba za čestim radovima njege i zaštite šuma jer su biljke u cijevi u velikoj mjeri zaštićene od vanjskih utjecaja. Propuštaju dovoljnu količinu svjetlosti za odvijanje fotosinteze i osiguravaju povoljnu mikroklimu unutar cijevi pa su sadnice manje podložne biljnim bolestima – kaže M. Kutija.

IMG 20210413 105344

Nakon pomlađivanja sastojina za šumare u Šumariji Virovitica slijedi nastavak brige za prirodno blago i “pluća Zemlje” na ovom području. Na obje gospodarske jedinice na redu je njega pomlatka, a potom čišćenje, prorjeda i drugi poslovi koji se protežu na cijelu radnu godinu. Za sve to vrijeme mlade sadnice hrasta na obroncima Bilogore koje se ovih dana sade u svoj budući stoljetni dom uživat će zaštićene od divljači i korova. Brže će i lakše rasti u Tullyjevim cijevima. Sada naoko pusto tlo iz godine u godinu sve će se više pretvarati u raskošnu i bogatu hrastovu šumu.

PROTIV PRIRODNE KONKURENCIJE
Tullyjeve cijevi u Hrvatskoj se koriste već dvadesetak godina

Tullyjeva cijev vrlo je jednostavan izum koji u šumarstvo 1979. godine uvodi uređivač šuma Graham Tuley. S tim je izumom želio rješavati probleme oštećenja od divljači i konkurenciju korova. Polipropilenski štitnici počeli su se primjenjivati u Hrvatskoj od 1990. godine. Tada je iz Engleske u Šumarski institut Jastrebarsko došlo 40 štitnika.

IMG 20210412 121920

Institut je na odabranoj plohi, koja je odabrana zbog vrlo velike konkurencije korova mladih hrastovih biljaka, posadio 40 hrastovih biljaka visokih 30-40 centimetara i zaštitio ih štitnicima. U isto vrijeme toliko su posadili i bez zaštite. Nakon tog prvog pokusa, koji je pokazao prednosti nove metode, štitnici su se počeli primjenjivati u sve većem broju i to na područjima šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka. Uspješno ih koriste i šumarije u Upravi šuma Podružnica Slatina, na gospodarskim jedinicama diljem svog područja.

MARIO ĐORĐEVIĆ I VRIJEDNI RADNICI IMAJU PUNE RUKE POSLA
Sa stotinama sadnica već su pomladili naše šume

Posjetili smo šumski predjel Dugački Brijeg, odjel/odsjek 124 a i Dudašev jarak odj./ods. 101 a na Virovitičkoj Bilogori, na kojima je u tijeku sadnja sadnica hrasta kitnjaka i lužnjaka u okviru pomlađivanja šumske sastojine. O tome što sve rade i kako izgleda taj posao, objasnio nam je Mario Đorđević (25) iz Ćeralija kojemu je ovo, nakon završene škole za šumarskog tehničara, šesta godina rada u struci.

IMG 20210412 114321

– Trenutačno na poslovima sadnje radi 14 ljudi. U odsjecima u kojima je već vidljiv pomladak pomlađujemo šumu s novim sadnicama hrasta koje moraju biti ravne, čvrste i na kojima se ne smije vidjeti korijen kada ih se posadi u zemlju. Sadimo ih na razmaku od dva metra.

Samo u ovih nekoliko dana posadili smo oko 12 tisuća sadnica, sve su zaštićene Tullyjevim cijevima i dodatnim kolcem koji ih podupire. Sadnice će tako sigurnije rasti, bit će zaštićene i od nevremena, ali i divljači, korova. Već za četiri godine ovo što sada vidite i što vam se možda čini kao šipražje, a zapravo je mlada šuma hrasta, bit će već prava, vidljiva šumica.

Želite li dočekati onu “veliku” hrastovu šumu, na to ćete ipak morati malo pričekati. Nekih 100-120 godina – sa smiješkom nam kaže M. Đorđević, koji ističe kako uživa u radu pod vedrim nebom. Nakon ovog posla, kao i brojni drugi zaposlenici, slijedit će poziv drugih obaveza u uredu pod vedrim nebom – njegu šume, brigu o pomlatku…

– Posla je uvijek, ali mi smo vam zaljubljenici u prirodu tako da ovaj posao volimo i ništa nam nije teško – poručuje M. Đorđević. (www.icv.hr)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content