ŠUMARIJA VIROVITICA POMLAĐUJE VIROVITIČKU BILOGORU Svoj stoljetni dom dobiva 26.000 sadnica hrasta kitnjaka i lužnjaka

Radno je već tjednima u Šumariji Virovitica, koja u okviru Uprave šuma podružnice Slatina skrbi za dvije gospodarske jedinice – Suhopoljsko-virovitičke nizinske šume površine 415 hektara i Virovitičku Bilogoru površine 7255 hektara. Upravo na Virovitičkoj Bilogori traje pomlađivanje šuma s ukupno 26 tisuća sadnica hrasta.

– Ispunjavamo tako svoj plan gospodarenja šumama za ovu godinu. Nedovoljno pomlađene površine popunit ćemo s 4000 sadnica hrasta lužnjaka i 22.000 hrasta kitnjaka u ukupno 12 odsjeka na Virovitičkoj Bilogori. Sadnice su uzgojene u rasadnicima Hrvatskih šuma u UŠP Koprivnica i UŠP Požega, a sadimo ih u Tullyjeve cijevi kako bismo postigli maksimalnu zaštitu biljaka – ističe Mario Kutija, upravitelj Šumarije Virovitica.

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

Hrast je uz bukvu i lipu glavna vrsta koja raste na području koje pokriva virovitička Šumarija. Kvalitetna lipa svojevrstan im je brend, a poznata je i diljem Europe. Za popunjavanje šumskih sastojina M. Kutija kaže kako je riječ o kompleksnom zahvatu. Koristeći pravilne tehnike moguće je povećati uspjeh pomlađivanja i samim time smanjiti broj potrebnih sadnica po hektaru.

Jedna od provjerenih metoda koja se ovih dana provodi na Virovitičkoj Bilogori je sadnja sadnica u Tullyjeve cijevi. Zbog manjka vlastitih radnika sadnja je povjerena vanjskoj usluzi – poduzetnicima s kojima Hrvatske šume već duže uspješno surađuju. Mario Kutija ističe kako se sadnjom u Tullyjeve cijevi dvostruko dobiva – osim zaštite biljke u sljedećim se godinama smanjuje intenzitet uzgojnih radova.

– Tullyjeva cijev čuva biljku od divljači, smanjuje direktni utjecaj korova i drugih drvenastih vrsta, poput bagrema, topole ili graba koji brže rastu od samog hrasta. Zaštitna cijev stimulira rast sadnica u visinu, a tijekom godina smanjuje se i potreba za čestim radovima njege i zaštite šuma jer su biljke u cijevi u velikoj mjeri zaštićene od vanjskih utjecaja. Propuštaju dovoljnu količinu svjetlosti za odvijanje fotosinteze i osiguravaju povoljnu mikroklimu unutar cijevi pa su sadnice manje podložne biljnim bolestima – kaže M. Kutija.

Nakon pomlađivanja sastojina za šumare u Šumariji Virovitica slijedi nastavak brige za prirodno blago i “pluća Zemlje” na ovom području. Na obje gospodarske jedinice na redu je njega pomlatka, a potom čišćenje, prorjeda i drugi poslovi koji se protežu na cijelu radnu godinu. Za sve to vrijeme mlade sadnice hrasta na obroncima Bilogore koje se ovih dana sade u svoj budući stoljetni dom uživat će zaštićene od divljači i korova. Brže će i lakše rasti u Tullyjevim cijevima. Sada naoko pusto tlo iz godine u godinu sve će se više pretvarati u raskošnu i bogatu hrastovu šumu.

PROTIV PRIRODNE KONKURENCIJE
Tullyjeve cijevi u Hrvatskoj se koriste već dvadesetak godina

Tullyjeva cijev vrlo je jednostavan izum koji u šumarstvo 1979. godine uvodi uređivač šuma Graham Tuley. S tim je izumom želio rješavati probleme oštećenja od divljači i konkurenciju korova. Polipropilenski štitnici počeli su se primjenjivati u Hrvatskoj od 1990. godine. Tada je iz Engleske u Šumarski institut Jastrebarsko došlo 40 štitnika.

Institut je na odabranoj plohi, koja je odabrana zbog vrlo velike konkurencije korova mladih hrastovih biljaka, posadio 40 hrastovih biljaka visokih 30-40 centimetara i zaštitio ih štitnicima. U isto vrijeme toliko su posadili i bez zaštite. Nakon tog prvog pokusa, koji je pokazao prednosti nove metode, štitnici su se počeli primjenjivati u sve većem broju i to na područjima šuma hrasta lužnjaka i kitnjaka. Uspješno ih koriste i šumarije u Upravi šuma Podružnica Slatina, na gospodarskim jedinicama diljem svog područja.

MARIO ĐORĐEVIĆ I VRIJEDNI RADNICI IMAJU PUNE RUKE POSLA
Sa stotinama sadnica već su pomladili naše šume

Posjetili smo šumski predjel Dugački Brijeg, odjel/odsjek 124 a i Dudašev jarak odj./ods. 101 a na Virovitičkoj Bilogori, na kojima je u tijeku sadnja sadnica hrasta kitnjaka i lužnjaka u okviru pomlađivanja šumske sastojine. O tome što sve rade i kako izgleda taj posao, objasnio nam je Mario Đorđević (25) iz Ćeralija kojemu je ovo, nakon završene škole za šumarskog tehničara, šesta godina rada u struci.

– Trenutačno na poslovima sadnje radi 14 ljudi. U odsjecima u kojima je već vidljiv pomladak pomlađujemo šumu s novim sadnicama hrasta koje moraju biti ravne, čvrste i na kojima se ne smije vidjeti korijen kada ih se posadi u zemlju. Sadimo ih na razmaku od dva metra.

Samo u ovih nekoliko dana posadili smo oko 12 tisuća sadnica, sve su zaštićene Tullyjevim cijevima i dodatnim kolcem koji ih podupire. Sadnice će tako sigurnije rasti, bit će zaštićene i od nevremena, ali i divljači, korova. Već za četiri godine ovo što sada vidite i što vam se možda čini kao šipražje, a zapravo je mlada šuma hrasta, bit će već prava, vidljiva šumica.

Želite li dočekati onu “veliku” hrastovu šumu, na to ćete ipak morati malo pričekati. Nekih 100-120 godina – sa smiješkom nam kaže M. Đorđević, koji ističe kako uživa u radu pod vedrim nebom. Nakon ovog posla, kao i brojni drugi zaposlenici, slijedit će poziv drugih obaveza u uredu pod vedrim nebom – njegu šume, brigu o pomlatku…

– Posla je uvijek, ali mi smo vam zaljubljenici u prirodu tako da ovaj posao volimo i ništa nam nije teško – poručuje M. Đorđević. (www.icv.hr)