O tome da gradovi doista iz godine u godinu sve bolje koriste EU fondove najbolje govori podatak da su 2017. povukli 105 milijuna kuna, a 2019. 891 milijun…, piše Gradonačelnik.hr
Mali i srednji gradovi imali su najveći udjel povučenih EU sredstava po stanovniku u periodu od 2017. do 2019. godine, a predvode Vrlika, Lipik, Otok, Komiža, Pleternica, Beli Manastir, Virovitica, Prelog, Garešnica i Klanjec. Veliki i srednji gradovi imali su najveći udjel povučenih sredstava, a predvodnici su Rijeka, Osijek Virovitica, Petrinja, Zadar, Pleternica, Split, Koprivnica , Dubrovnik i Šibenik. Najveći rast povučenih sredstava u trogodišnjem i dvogodišnjem razdoblju imao je Ivanec. Pokazuje to analiza povučenih EU sredstava po gradovima, koju smo napravili na temelju konsolidiranih proračuna gradova za razdoblje 2017., 2018. i 2019. godine, za kada su i zadnji dostupni podaci.
Vidljivo je da su u 2017. gradovi imali mali iznosi povučenih sredstava, velik dio njih nije još ništa povukao, da bi u sljedeće dvije godine to neki od njih popravili i ušli čak u top deset vodećih po povučenim sredstvima po stanovniku. Među njima su mali gradovi poput Otoka i Komiže te srednji grad Beli Manastir. Najveći udjel povučenih sredstava imali su očekivano veliki i srednji gradovi, a u trendu rasta povučenih sredstava opet predvode mali i srednji gradovi.
Godine 2017. godine gradovi su, ne računa li se Zagreb, povukli 105,3 milijuna kuna, godinu poslije 357,6 milijuna, a 2019. godine 891,5 milijuna kuna, odnosno, gotovo dvostruko u odnosu na prethodne dvije godine. Ukupno su u tri godine povukli 1,3 milijardi kuna, a sa Zagrebom ta se brojka penje na 1,7 milijardi kuna. Bez Zagreba, gradovi su povukli 77,17 posto EU novca, a samo je Grad Rijeka povukao više od 5 posto, dva grada više od 3 posto, četiri više od 2 posto, a njih 18 iznad 1 posto.
Prema posljednjih podacima Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, iz europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020. godine RH je na raspolaganju ukupno 10,7 milijardi eura, odnosno 81,56 milijardi kuna, a do 25. ožujka 2021. godine ugovoreni su projekti u vrijednosti od 12,38 milijardi eura tj. 94,12 milijardi kuna što je 115,41% dodijeljenih sredstava. Ukupno je isplaćeno 5,41 milijardi eura (41,11 milijardi kuna) odnosno 50,40% dodijeljenih sredstava te je ovjereno 4,45 milijarde eura (33,84 milijardi kuna) odnosno 41,49% dodijeljenih sredstava.
Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 126,12% ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 69,19% dodijeljenih sredstava.
Po stanovniku je, u periodu od 2017. do 2019. godine, najviše EU sredstava povukao Grad Vrlika, 6.000 kuna, slijedi Lipik s povučenih oko 4,5 tisuće kuna, Otok i Komiža s oko 3,7 tisuća kuna, Pleternica 3,2 tisuće kuna, Beli Manastir 2,9 tisuća, Virovitica 2,6 tisuća kuna, Prelog oko 2,4 tisuće, te Garešnica i Klanjec s oko 2,3 tisuće kuna po stanovniku. Gleda li se udjel povučenih sredstava u odnosu na ukupno povučena, predvodnik je Grad Rijeka s udjelom od 5,32 posto, Osijek 3,71 posto, Virovitica 3,27 posto, Petrinja, Zadar, Pleternica i Split izdvojile su više od 2 posto, a Koprivnica, Dubrovnik i Šibenik, kao posljednja tri grada u top deset, između 1 i 2 posto.
S porastom povučenih sredstva za čak više od 20.000 posto u razdoblju od 2017. do 2019. godine predvode Ivanec, Solin i Mursko Središće, više od 10.000 posto porast su imali gradovi Sveta Nedelja, Vukovar i Krapina, a u vodećih deset još su Čazma, Donji Miholjac, Ilok i Garešnica. Isti poredak je i gleda li se porast povučenih sredstava u 2019. u odnosu na 2018. godinu.
Virovitica: Niz energetskih obnova, izgrađen vrtić, obnovljen dvorac…
Grad je povukao 2.599 kuna EU novca po stanovniku u tri godine, odnosno 3,27 posto udjela u proračunu.
Prije dvije godine završen je projekt obnove Dvorca Pejačević i Gradskog parka vrijedan preko 82 milijuna kuna. Izgrađen je novi Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju s trodijelnom školskom sportskom dvoranom vrijedan 83 milijuna kuna, projekt koji je financiran iz nacionalnih sredstava i Grada. Lani je završen novi dječji vrtić u prigradskom naselju Sveti Đurađ vrijedan 5,5 milijuna kuna te reciklažno dvorište vrijednosti 4,9 milijuna kuna. U ovoj godini u fazi realizacije je izgradnja postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u sklopu projekta Poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Virovitica vrijednog 183 milijuna kuna, izgradnja komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Antunovac 4,3 milijuna kuna, energetske obnove škola, vrtića i mjesnih domova vrijednosti 35 milijuna kuna (riječ je o projektima energetske obnove koji su realizirani u posljednje tri godine te se još nekoliko njih privodi kraju). (Gradonačelnik.hr, foto: arhiva)