Osječki Fakultet biotehničkih znanosti najstarija je i najveća sastavnica Sveučilišta u Osijeku, a posljednjih je nekoliko godina doživio pravi uzlet u provođenju kvalitetnog nastavnog, znanstvenog i stručnog rada. Posebnu pozornost poklanja razvoju i sustavnom unaprjeđenju dinamičnoga i multidisciplinarnoga nastavnog programa, pa je, između ostalog, u pripremi uvođenja studija o digitalnoj poljoprivredi na engleskom jeziku. Fakultet nastoji privući sve profile učenika, ne samo strukovnih škola, a ovih je dana ugovor o suradnji potpisao i s virovitičkom Gimnazijom. Također su završeni Dani otvorenih vrata gdje su u posjet Fakultetu došli svi zainteresirani, od vrtićkih grupa do srednjoškolaca kao i svi građani koji su se željeli upoznati s radom fakulteta. Sve te aktivnosti bile su povod za razgovor s dekanom Krunoslavom Zmaićem, koji je na kraju svog mandata, ali i u utrci za novo mandatno razdoblje 2021.-2025. godine.
Poljoprivredni fakultet 2018. godine, mijenja ime u Fakultet agrobiotehničkih znanosti, zašto?
Fakultet baštini 61 godinu postojanja, do sada je tri puta promijenio svoj naziv, a zadnji puta smo ga nazvali Fakultet agrobiotehničkih znanosti, što proizlazi iz vremena u kojem živimo. S obzirom na to da je Hrvatska ušla u EU i na neki način se našla u novom tržišnom sustavu, sukladno tim zbivanjima i događanjima htjeli smo reći da je domet Poljoprivrednog fakulteta sa svim njegovim aspektima s kojima se susreće kroz područje biotehničkih znanosti, daleko širi nego sami sinonimi koje povezujemo za poljoprivredu. Na taj smo način pokušali reći da uz primarnu poljoprivredu mi daleko šire radimo, izučavamo ,a to se manifestira i kroz zaštitu okoliša i kroz obnovljive izvore energije, tehnička sredstva u samoj poljoprivredi, zelenu infrastrukturu, kao i samoj biotehnologiji. Htjeli smo tako poslati poruku svim zainteresiranima, prvenstveno našim budućim studentima, da je danas poljoprivreda ustvari jedna sofisticirana proizvodnja koja podrazumijeva primjenu mnogih znanja, vještina. I taj naziv kao širi obuhvata sve to, a s druge strane daje fakultetu mogućnost da se razvija u drugim područjima bilo šumarstva, klasične prehrambene tehnologije ili biotehnologije.
Odlučuju li se za upis na FAZOS i gimnazijalci ili su to isključivo učenici strukovnih škola? Kakva je popunjenost?
Što se tiče upisne politike koju Fakultet vodi već dugi niz godina, moram reći da studijski programi koje nudimo, nudimo u jednoj cjelokupnoj vertikali od preddiplomskog, studija preko diplomskog sveučilišnog studija, do poslijediplomskog specijalističkog studija i doktora znanosti i da nam je u sklopu toga izuzetno važna popunjenost studenata, odnosno svih studijskih programa. Istina trebamo reći da je određena atraktivnost za određene studijske programe na neki način splasnula, vodi nas tome prvenstveno stanje u kojem se nalazi poljoprivreda u okviru samog gospodarstva i samo poimanje, iako kada bi se gledalo po udjelu GDP, poljoprivreda zauzima zajedno s prehrambenom industrijom značajno mjesto. Međutim u raspodjeli samoga bruto domaćeg proizvoda, to se uvjetno rečeno izgubi. U svakom slučaju studenti koji nam dolaze iz srednjih škola dolaze od samih gimnazijalaca preko tehničkih, a onda i nekih strukovnih škola. Da bi se upisali na naše studijske programe svi budući studenti moraju položiti državnu mature B razine, pa i oni koji završe strukovnu školu. Naša želja i volja, uz promjenu naziva Fakulteta je i izmjena studijskih programa koji će biti puno prepoznatljiviji na tržištu rada, tako da se nadamo da će u strukturi biti što više gimnazijalaca i normalno svih drugih.
Koliko na FAZOS-u u akademskoj 2020./2021. godini studira ukupno studenata? Kako je organizirana nastavna djelatnost?
Što se tiče akademske godine 2020/2021. ukupno je 1426 studenata, to su studenti koji su dijelom sveučilišnog preddiplomskog i diplomskog i stručnog studija, pri čemu moram istaknuti da od 2017. godine na neki način smo se fokusirali na preddiplomske sveučilišne studije. Odustajemo od preddiplomskih stručnih studija s obzirom na to da na tržištu postoje i Veleučilišta i Visoke poslovne škole koje ustvari nude takav profil obrazovanja . Stoga smo se, kao javna znanstvena institucija na neki način fokusirali su sveučilišni preddiplomski i diplomski, s mogućnošću poslijediplomskih i doktorskih studija. Što se tiče nastavne djelatnosti možemo reći da ova 2020/2021 je obilježila nešto ne specifični način jer smo imali pandemiju Covida i tu se zimski semester odvijao on line, ljetni hibridno, dijelom kontaktno i on line. Trenutno se nastava u ovom semestru izvodi sve kontaktno uz poštivanje epidemioloških mjera i kao dekan moram istaknuti zadovoljstvo izvođenjem nastave s obzirom na okolnosti koje jesu.
U kojoj fazi je uvođenje preddiplomskog i diplomskog studija Šumarstva i zaštite okoliša? Planirate li uvođenje još kojeg novog studija?
Fakultet itekako želi pratiti moderne trendove, stoga promišljamo o uvođenju novih studijskih programa. Već smo na tragu uvođenja dijela jednoga studijskog programa koji je na engleskom jeziku, ali kojega želimo i na hrvatskom, a radi se o digitalnoj poljoprivredi ili ICT poljoprivredi. što bismo provodili u suradnji s FERIT-om. Fokus budućih aktivnosti vidimo i kroz određene interdisciplinarne studijske programe, zaštite okoliša, zelene infrastrukture, obnovljive izvore energije, uz biotehnologiju. Tako da pred nama predstoji razdoblje uvođenja tih studijskih programa, dobivanja dopusnica i nadam se da će neki od tih studijskih programa već iduće godine saživjeti i da ćemo upisati prve generacije određenih studija koji će biti usklađeni sa svim onim što EU traži, što se kroz novo financijsko razdoblje od 2022. do 2027. i financira.
Fakultet je nositelj projekta „Razvoj i uspostava zajedničkog studija „ICT u poljoprivrednim znanostima“ koji je odobren za razdoblje 2018. – 2021. iz Europskoga socijalnog fonda, Koliko se njime postigla internacionalizacija nastavnih programa i koliko je izazvao interes stranih studenata?
Pa evo, kao što sam ranije rekao pred samim smo ishođenjem dopusnice za novi internacionalni studijski program koji će se odvijati na engleskom jeziku, vezanom za digitalnu poljoprivredu. Radi se o diplomskom sveučilišnom studiju tako da omogućujemo drugim studentima s drugih fakulteta I sveučilišta da upišu takav suvremeni program. Prva godina studija će se isfinancirati kroz sami projekt, tako da već sada imamo određene pretprijave., a i dalje intenzivno radimo kroz veleposlanstva i druge kanale gdje pokušavamo doći na međunarodno tržište vezano za internacionalizaciju i privući studente različitih profila. U rujnu se nadamo raspisati natječaj i upisati prvu godinu polaznika , a isto tako se nadamo u budućnosti većem broju studijskih programa koji se mogu izvoditi na stranim jezicima. To je budućnost, ono što se traži, a FAZOS ima svoju izvrsnost u tome.
Od znanstveno-istraživačkih projekata koji su realizirani ili su u tijeku, koje biste istaknuli?.
Što se tiče znanstveno-istraživačkih projekata moram biti zahvalan i Upravi fakulteta i nastavnicima što smo uspjeli od 2017. do 2021. godine. prijaviti 12 projekta čija je vrijednost 25 milijuna kuna, a koji se trenutno izvode, unatoč pandemiji. Neke projekte bismo mogli izdvojiti a to je uspostava zajedničkog studija ICT u poljoprivrednim znanostima ali isto tako i jedan prošlogodišnji u kojem smo bili partneri, a kolege iz Slovenije nositelji projekta. I niz drugih koji se od nose na IRI i UZI, odnosno infrastrukturne i znanstveno- inovacijske projekte, a koje realiziramo zajedno s našim gospodarskim subjektima . Radi se o projektima vrijednosti 15 milijuna kuna., a koje radimo s osječkim Unikomom i Osatinom d.o.o. Veliku korist će imati i fakultet i gospodarski subjekti jer se radi o uvođenju novih inovativnih određenih i tehnologija i tvari, odnosno proizvoda koji će biti u širokoj primjeni u određenim budućim djelovanjima poljoprivredne proizvodnje.
Kako se odvija i na koje sve načine suradnja FAZOS-a s gospodarskim subjektima?
Unatoč teškoj situaciji FAZOS je imao dobru i uspješnu suradnju s gospodarstvom i nastojimo ju razvijati. Osnovali smo na Fakultetu povjerenstvo za gospodarstvo i inovacije i možemo se pohvaliti ne samo da smo zadržali već i povećali taj trend suradnje. Imamo projekata u vrijednosti oko 2,5 milijuna kuna koje provodimo s gospodarstvom, a Fakultet je ušao u neke suvlasničke dijelove tvrtki poput Centra za lanac zdrave hrane i jednoga dijela Agroklaster d.o.o. gdje kroz stručna znanje i znanstvene spoznaje stvaramo jednu dodatnu vrijednost. Tako se pokušavamo nametnuti gospodarstvu i ponuditi što veću suradnju gospodarskim subjektima.
S koliko pokušališta raspolaže Fakultet i koja je njihova glavna svrha? Planirate li još neka nova pokušališta?
Fakultet za sada posjeduje 100 hektara vlastitih pokušališta, a s njih naše znanstvene spoznaje do kojih dolazimo, transferiramo na način da dovodimo poljoprivredne proizvođače, organiziramo dane polja i prezentiramo koje su najbolje sorte, tehnologije ili primjena određenih pesticida, gnojiva. Na taj način im omogućujemo da oni kroz dio edukacije i informacije koje dobivaju, to implementiraju na svojim vlastitim gospodarstvima. Mislim da je to dobar put i da fakultet tu ima veliku prednost u odnosu na druge fakultete jer je u direktnom kontaktu sa svojim proizvođačima, a poljoprivredna proizvodnja se odvija svakodnevno, pod vedrim nebom i traži angažman od 24 sata u cijeloj toj proizvodnji. To je naša konkurentska prednost . Želimo pomoći i OPG-ovima i drugim tvrtkama, a misija fakulteta nije samo nastavna djelatnost, već edukacija svih u proizvodnom lancu. Naravno da želimo da nas ministarstvo prepozna kao jednog značajnog partnera i zato se zalažemo za zaštitu digniteta struke, nastavnika i naših studenata na tržištu rada.
Mislite li da biste to postigli osnivanjem Agronomske komore?
Svakako, jer bi dobili određene javne ovlasti, sukladno kojima bi bili edukatori edukatora, stvorili uvjete da se može biti član komore, napredovati. U tom segmentu vidimo jačanje položaja fakulteta preko naše komore do naših proizvođača. Siguran sam da bi to bila jedna pozitivna energija u kojoj bi poljoprivredni proizvođači dobili i ostvarili daleko veći dohodak na gospodarstvu uz jedno takvo praćenje i znanje ljudi koji bi stajali iza svega toga i odgovarali samo komori. Ne bi se događalo kao sada primjerice da postoje razni konzultanti kod prijave projekata i mjera, a onda u konačnici proizvođač bude odbijen i nitko nije kriv. Treba dobiti sto papira al ni na jednom ne piše koja je tamo pasmina, koja je hranidba, što vi želite po tehnologiji, pa tko to prati, može Ii se vratiti ta investicija ili ne, pa je li to ta genetika, pa i u konačnici da se onda vidi koliko je kriv proizvođač a koliko sustav,, Prema tome postoji puno poluga kojima se može urediti sustav, unaprijediti to sve, ali treba se malo izorganizirati. Mislim da bismo mogli stvoriti jednu simbiozu, dodatnu vrijednost, a fakultet je neizostavan u prenošenju znanja i stručnoj potpori jer danas živimo u digitalnom dobu, a primarni proizvođač to ne stigne. A mi koji smo već plaćeni i financiramo se iz svega toga, nema smisla da nas Vlada i ministarstvo uvjetno rečeno ne koriste i da ono što smo uzeli kroz plaće ne vratimo kroz ono za što smo najbolji, a to je edukacija.
Na kraju ste prvog dekanskog mandata i u “utrci” za drugi. Kako biste ocijenili svoje prve četiri godine vođenja Fakulteta? Jeste li zadovoljni?
Pri kraju sam samoga mandata kao dekan i ispred Uprave koju vodim i mogu reći da su razdoblje od 2017. do 2020. godine, obilježile dvije temeljne činjenice. Prvo je drugi reakreditacijski ciklus kojega svaki fakultet mora proći, jer dobiva dopusnicu za rad, a to se radi svakih 5 godina. Pripremali smo se cijelu 2018. i 2019 godinu i uspjeli smo dobili međunarodnu dopusnicu za sljedećih 5 godina i akreditirati sve naše studijske programe. . Drugi dio koji je obilježio rad Uprave je pandemija koronavirusom koja nas je sve skupa uvela u neke specifične uvjete upravljanja i rada. Preko noći smo se takoreći naučili komunicirati sa studentima i drugim dionicima online, provodili smo dijelom kontaktne nastave. Unatoč svemu tome uspjeli smo promijeniti naziv fakulteta, reorganizirati fakultet, prije smo imali 11 zavoda i jednu samostalnu katedru, a sad imamo 6 zavoda, 6 centralnih laboratorija.
Uspjeli smo uvesti istraživačke timove, imamo ih 17 koji provode 26 internih, fakultetskih projekta. Uspjeli smo proširiti površine pokušališta za još 36 hektara, dodatno smo se opremili u samom pokušalištu, nabavom nove mehanizacije i tako zatvorili “ratarski prsten” tako da možemo cijeli postupak od same pripreme tla pa do same žetve obaviti samostalno. Uveli smo neke nove ustrojbene jedinice poput Centra za standardizaciju uzoraka, ustrojnu jedinicu pokušališta, ali isto tako bitan i značajan Centar za cjeloživotno učenje, preko kojeg osmišljavamo određene programe koje ostvarujemo zajedno s jedinicama lokalne uprave i samouprave i s gospodarskim subjektima, za sve korisnike koji žele doći do djelomične kvalifikacije i dodatno se osuvremeniti u nekim aktivnostima, steći nova znanja i vještine. Ne treba zaboraviti da smo riješili i neke druge operativne stvari koje se tiču same zgrade, zatvorili zapadni i istočni atrij i stavili ga u funkciju.
Od 2017. do danas dobili smo 17 novih projekta čija je vrijednost 25 milijuna kuna. U sklopu toga imamo 2 vrijedna projekta, čije je ishođenje projektne dokumentacije u tijeku, a ti su projekti na listi Ministarstva znanosti i tehnologije. Jedno je Mandićevac, odnosno izgradnja Centra za vino i vinovu lozu, a drugo je izgradnja bioparka za animalnu proizvodnju i tehnologiju, na našem pokušalištu u Antunovcu. Tako stvorit ćemo uvjete za jednu smart farmu, oglednu farmu koja će biti jedinstveni primjer zajedno sa akvaponikom, koja će biti evo prvi puta u Hrvatskoj kao dio proizvodnje koja može pokazati jednu novu tehnologiju u području samog ribarstva. Vidimo taj razvoj fakulteta, transfera znanja i tehnologije, i u tom segment se želimo i dalje zadržati, Možemo se pohvaliti da je mobilnost i studenata i nastavnika porasla i najbolja smo znanstvena institucija koja je provela najviše CEEPUS mobilnosti u odnosu na sve druge fakultete u Hrvatskoj. U tom smjeru ću nadam se nastaviti u idućem mandatu, sve to dodatno oplemeniti i riješiti ako dobijem priliku i budem izabran.
(www.icv.hr, tj)