Kontinentalni turizam u VPŽ: Novi život starih dvoraca ili kako će turisti uz odmor dobiti i priču koju će ponijeti kućama

Buđenje uz cvrkut ptica, s pogledom na šumu i oranice, miris svježe kuhane kave koju ste dobili srdačno posluženu uz domaće delicije za doručak te činjenica da ste noć proveli u nekadašnjem ljetnikovcu jednog grofa – doživljaj je koji znaju cijeniti gosti Heritage hotela Kurije Janković u Kapeli Dvoru. Svojevrsni „turistički eksperiment“ Virovitičko-podravske županije, koja je derutno zdanje kupila 2012. godine, a u svibnju 2016. godine nakon cjelokupne obnove otvorila kao heritage hotel s četiri zvjezdice, pokazao se dobrim putokazom za budućnost.

Naime, prije negoli je pandemija koronavirusa ugostiteljstvo prošle godine „bacila na koljena“, Kurija Janković zabilježila je u 2019. godini 4300 noćenja. U Kuriju su pristizali gosti iz cijele Europe, ali i šire, zahvaljujući i visokoj ocjeni od 9,3 na poznatim booking servisima, rušeći tako sve rekorde posjećenosti na ovom području. Zašto je Kurija dobar putokaz koji daje nadu da će i Gradski dvorac Virovitica, kao i Centar za posjetitelje Dvorac Janković u Suhopolju imati svoje opravdanje u budućnosti, s obzirom da je u njihovu obnovu uloženo više od stotinu milijuna kuna?

Tekst se nastavlja ispod oglasa...

Kao prvo, odgovor se jednim dijelom nalazi i u činjenici da Virovitičko-podravska županija nema more s kojim će u turističkom smislu “dobiti sve na pladnju” već mora raditi na vlastitom imidžu koji ima s čim graditi (prirodne ljepote, kulturno-povijesna baština, gastronomska tradicija, vinarstvo i voćartvo, sport). Drugo, raste potražnja turista za manjim, mirnim sredinama, u kojima će uz odmor dobiti i svojevrsnu priču. Jer, kako kaže Sanja Sudar, voditeljica Heritage hotela Kurija Janković, moderni turisti žele upravo to.

AKTIVNI ODMOR

Priču koju će ponijeti kućama nakon što odsjednu u povijesnom hotelu, prošeću šumom, posjete obnovljeni dvorac, kušaju domaću ribu koju su sami upecali u Dravi i domaći liker od višnje koja je prije nekoliko sezona ubrana s drveta koje raste u blizini.

– Priča je važna jer gosta neće privući sami objekti. A mi uistinu imamo što ispričati, od samih kurija i dvoraca, do toga kako su grofovi živjeli, zašto su imanja gradili baš u našim malim mjestima, pa preko naše gastronomske ponude i kulturnog doživljaja. Modernim turistima, neovisno dolaze li iz Hrvatske ili Njemačke, Austrije, Velike Britanije ili Kanade, važno je ponuditi sadržaje u kojima će se i odmoriti, ali i isprobati autentičnost podneblja u kojem se nalaze. Turist neće doći u ovakav hotel ‘spavati’ četiri dana.

Prenoćit će, odmoriti se i reći: ok, da vidimo što imate. On želi obići znamenitosti, vidjeti okolinu, pojesti nešto domaće, prošetati parkom, posjetiti Gradski muzej u Virovitici, otići na Papuk na jedan dan i posjetiti Križnicu – naglašava Sanja Sudar, napomenuvši kako na ta i sva sljedeća pitanja i želje već imaju spremne odgovore. Stvorili su prvo bazu da se gost osjeti ugodno, da može birati između domaćih delicija, ali i modernih jelovnika (bez glutena, po halal sustavu, bez laktoze), domaćih čajeva, vina, rakija, likera i craft piva. Onog trena kad nogom stupi iz same Kurije, da može birati: šetnja, vožnja biciklom, izlet. Kurija će im kao domaćin osigurati sve što im je potrebno i biti poveznicom s drugima.

– Uvijek targetiramo različite skupine turista. Smatramo da smo kao tržište premali da bismo se specijalizirali samo za lovni turizam ili biciklizam, tako da imamo različit spektar gostiju, od poslovnjaka do biciklista, obitelji s djecom, vikend izletnike. Prepoznati smo kao cikloturističko središte, dosta turista nas upravo zbog toga i posjećuje, pa najčešće traže rute kojima mogu istraživati ovaj kraj. Imamo nekoliko licenciranih cikloturističkih vodiča koji su gostima također na raspolaganju i koji ih mogu voditi rutama do Drave, Virovitice i drugih mjesta. Posjetitelji mogu birati između električnih i brdskih bicikala.

Neki od gostiju, kad se vrate kući, i godinama nakon odmora zahvaljuju na gostoprimstvu i prisjećaju se kako im je bilo ovdje lijepo – kaže S. Sudar, te ističe kako je zbog pandemije cijeli turizam lani bio na svojevrsnom „čekanju“, ali da se situacija za ovu godinu popravlja. Društvene mreže i digitalne platforme odigrale su nezamjenjivu ulogu u promoviranju objekata poput ovih. Na društvenim mrežama i booking servisima našle su se i izvrsne recenzije, koje su na kraju najbolja reklama i zahvala za uložen trud.

MOGU USPJETI SAMO UZ SURADNJU

A na kontinentu se u njega mora ulagati svih 12 mjeseci u godini i svaki se gost mora osjetiti posebno. Uspjeh će ovisi uglavnom o suradnji – teško će samo jedan hotel, restoran, centar uspjeti sam. Potrebna je povezanost i s ugostiteljima, proizvođačima, kulturnim ustanovama, vodičima. Smisao ulaganja u stare dvorce i kurije nije obnoviti zidove, već omogućiti nova radna mjesta i osigurati lokalnoj zajednici da se razvija. Posljedično, koristi od svakog obnovljenog dvorca i kurije može imati OPG koji ondje može plasirati svoje domaće proizvode, ugostitelji, klubovi i udruge…

Neki sadržaji koje su modernije zemlje prepoznale kao svoju turističku priču kod nas se još uvijek ne percipiraju tako. Obići farmu, pomusti kravu, napraviti „svoj“ avjar ili džem od jagoda pri posjetu OPG-u, nešto što na zapadu znaju jako dobro unovčiti, kod nas se još uvijek gleda kao na nešto obično i u tom smislu turistički besmisleno. A to je pogreška, smatra S. Sudar, istaknuvši kako je važno krenuti u edukaciju cijele zajednice, a potom stvoriti jasnu viziju svih mogućnosti koje naš kraj nudi.

ISKORAK U BOLJE

Da valja iskoračiti iz „baze“, pokazuje virovitički Gradski muzej koji se okitio titulom najboljeg stalnog postava u Hrvatskoj, vrijednog strukovnog priznanja koje je potvrdilo kako je s 81 milijun kuna vrijednom investicijom obnove dvorca Pejačević, u kojemu se nalazi Gradski muzej, ovaj virovitički kulturno-povijesni biser zakoračio u novu eru.
Dvorac je kao prvi izložak Gradskog muzeja Virovitica stavljen u potpunosti u funkciju muzeja sa svim suvremenim popratnim sadržajima. Promatrač ondje postaje sudionik, neovisno je li riječ o djetetu koje će „hvatati bube“ po simuliranom šumskom tlu na digitalnoj platformi ili umirovljenik kojeg će zanimati fotografije starih virovitičkih obrtnika.

– Posjetitelj sve može isprobati, može doživjeti to drvo o kojem pričamo vrlo neposredno, a pritom može biti i aktivan. Može dodirivati, namirisati, vidjeti, čuti postav kroz izloške. Kroz ovaj interdiscipliniran i interaktivan pristup uspjeli smo ostvariti sinergiju između naših korisnika, naše građe, kulturne baštine i nas stručnih djelatnika. Zadovoljni smo kad vidimo kako se ljudi koji Viroviticu posjete poslovno i obiđu naš postav uskoro vraćaju sa svojim obiteljima – ističe Mihaela Kulej, ravnateljica Gradskog muzeja Virovitica.
Kulturna i tradicijska baština se u ovom slučaju prezentira i „modernim jezikom“ – multimedijom.

Tako se na svega nekoliko metara udaljenosti može vidjeti zub mamuta i simulacija razvoja Virovitice kroz povijest, staro dlijeto i pila kojom su obrtnici obrađivali drvo, a nekoliko soba dalje moderan digitalni ormar u kojem se posjetitelji mogu „obući“ u grofovo ili grofičino ruho (haljine s pratećim modnim dodatcima) i poslati fotografiju e-poštom za uspomenu. Od Kelta do pile kojom možete ispiliti virtualnu lipu ili hrast, jasno je vidljivo kako više nije dovoljno ostati na nečemu, ma koliko to bogato i vrijedno bilo, već je nužno dodatnim sadržajima stalno raditi na privlačenju novog para očiju koje će u svemu navedenom uživati.

Pogotovo u vremenu druge godine pandemije, kada nema škola, turističkih grupa, organiziranih grupnih posjeta, umirovljenika i kada je među posjetiteljima najviše parova i obitelji, a koji ne stvaraju neke masovne brojke.

– Pandemija je došla samo nekoliko mjeseci nakon službenog otvorenja i postavila pred nas nove izazove. Kao i većina muzeja, našli smo se pred pitanjem: ostaviti postav kao takav, da ga posjetitelji otkrivaju osobno ili prebaciti sve u digitalnu sferu i bazirati se na ‘klikove’? Odlučili smo se za obje varijante i njihove najpovoljnije karakteristike. Sad radimo snimke izložbi, dio stalnog postava može se vidjeti i online, na platformama imamo više od 230.000 ‘klikova’.

No, i dalje nam je najveća želja vidjeti uživo posjetitelja i provesti ga postavom. Muzej će u jednom dijelu zaživjeti i u digitalnom prostoru. Smatram da će se potpuno iskustvo i doživljaj i dalje najbolje moći ostvariti na onaj klasični, osoban način – fizički proći kroz cijeli postav – smatra M. Kulej.

Napomenula je kako će ovog ljeta posjetiteljima omogućiti da neke od aktivnosti koje inače provode, a koje su prošle godine zbog pandemije bile odgođene, prebaciti na „epidemiološki sigurniju lokaciju“. Konkretno, događaje poput radionica moguće je održati i na otvorenom, u parku, a planiraju i niz drugih aktivnosti o kojima će riječi, kaže, biti uskoro.

Sve su to načini na koji se stari dvorci i kurije u novom ruhu bore za goste i posjetitelje, te na taj način pravdaju velika ulaganja. Nije to lak zadatak niti će rezultati stići preko noći, ali govori o malim i važnim pomacima koji našu sredinu pozicioniraju na turističkoj karti na kontinentu i govore drugima da imamo što ponuditi.

MJESTO ZA SEBE

Posjetiteljski centar „Dravska priča“, bivši ljetnikovac grofa Draškovića, profilirao se kao mjesto na kojem se spaja zaštita prirode, promocija zdravog stila života, edukacija i znanost, pa gosti koji traže takav sadržaj ondje dolaze na svoje. S obzirom da smo se u ovoj temi bazirali isključivo na kulturno-povijesnu baštinu, o Dravskoj priči će biti riječi drugi put. O Kuriji Janković, prvoobnovljenom zdanju i Dvorcu Pejačević puno smo rekli. Zaključujemo s najmlađe obnovljenim – nedavno otvorenim Posjetiteljskim centrom Dvorcem Janković u Suhopolju.

I on je spoj starog i novog – posjetiteljski centar u kojem se kroz multimedijalni postav može interaktivno istražiti povijest Jankovića i Suhopolja, suvenirnica, caffe bar s terasom u dvorištu dvorca s bogatom lokalnom ponudom, koji omogućuje noćenje u sobama s 4 zvjezdice uz uslugu doručka u restoranu dvorca, tu je i konferencijska dvorana kapaciteta 20 osoba, najam brdskih i električnih bicikala te projekcije u 5D kinu po dogovoru.
– Iza nas je poprilično izazovno razdoblje u kojem smo do zadnjeg detalja pripremali sve za otvorenje dvorca Janković te smo iznimno sretni što u samo dva tjedna od početka poslovanja bilježimo prodanih više od stotinu ulaznica za posjetiteljski centar te više desetaka noćenja. Osim toga, veliki interes je i za organizacijom grupnih posjeta te različitih evenata – zadovoljno kaže voditeljica Sanja Sudar.

Uskoro kreće i obnova dvorca u Cabuni, koji će postati Centar za kulturu zdravlja Cabuna. Svi ovi objekti imaju svoju ponudu, svoju priču, koja ima zadatak posjetitelja privući, zadržati i navesti da se opet vrati, sam ili u pratnji. Neovisno je li riječ o noćenju, ručku ili kavi. Bitno je da je u dvorcu ili kuriji pronašao novo mjesto – mjesto za sebe.

Tomislav Petric, SAFU: Dvorac Pejačević simbolizira europske fondove u Virovitičko-podravskoj županiji

Virovitičko-podravska županija prepoznata je kao jedna od najuspješnijih korisnika sredstava iz EU fondova, a osobito se ističu projekti kroz koje su obnovljeni dvorci. Njihovu važnost za cijelu Hrvatsku istaknuo je ravnatelj Središnje agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) Tomislav Petric.

– Kada gledamo kulturnu baštinu, zasigurno smo u državi prepoznati po dvorcima. Dvorci Pejačević i Janković su obnovljeni, a dvorac u Cabuni u općini Suhopolje također ide u obnovu. Rekao bih da ih sve treba obnoviti jer su oni naše bogatstvo. Treba ih obnoviti ne zbog toga što ih volimo gledati, nego zato što je to prilika za gospodarski razvoj – rekao je Petric.

Kada govorimo o projektima u Virovitičko-podravskoj županiji koji su financirani EU sredstvima, prvi na koji svi pomisle je zasigurno dvorac Pejačević. Tko god dođe u Viroviticu, ne može ga mimoići.

– Svi koji su iz Virovitice imaju stotine emocija i događaja vezano za taj dvorac, pa tako i ja. No, on za mene simbolizira neki novi početak. Prije smo bili u „šumi“, imali problem s vranama, a sada imamo najljepši dvorac i park. Kao što Pelješki most simbolizira europske fondove u Republici Hrvatskoj, tako i dvorac simbolizira jedan novi početak i nove prilike europskih fondova na području grada Virovitice i cijele županije. A sve ovo drugo što ide uz njega, prije svega turizam, samo je jedan mozaik, jedna slagalica u kompletnoj priči strateškog razvoja cijele županije i grada. Mislim da se to izvrsno radi i zato su županija i grad uspješni jer se strateški razvijaju i projekti se strateški pripremaju – istaknuo je Petric.

(www.icv.hr, mlo, žđl, Foto: K. Toplak, privatni arhiv)

[g-gallery gid=”632772″]