Pšenicom je zasijano 145 tisuća hektara, 9 tisuća više nego lani, a očekuje se prinos od milijun do milijun i sto tisuća tona. Ječam je zasijan na 60 tisuća hektara i dobrim je dijelom ovršen. Procjenjuje se da je u središnjoj Hrvatskoj žetva ječma pri kraju, s prosječnim prinosima od 4,5 – 7 tona po hektaru. Prošli je tjedan počela i i žetva ječma na sjeverozapadu Hrvatske dok je na istoku žetva ječma pri kraju, a prinosi se kreću od 9 do 10 tona po hektaru. Ovih dana počinje žetva pšenice, istaknuto je na press konferenciji održanoj jučer (ponedjeljak 5. srpnja)u Županijskom HGK-u U Osijeku.
-Očekujemo dobre prinose, unatoč suši koja je obilježila proteklo razdoblje od mjesec dana. U vanjsko-trgovinskoj bilanci žitarica posljednjih nekoliko godina imamo pozitivne trendove, kako količinski, tako i vrijednosno. Također, vrlo su važne ove godine cijene na burzama. Imali smo prigodu ovdje prije tri mjeseca nazočiti sastanku na kojem su neke naše tvrtke već tada poljoprivrednicima ponudile ugovore sa zajamčenom cijenom. Resorno ministarstvo pozdravlja taj potez i vjerujemo kako će to utjecati i na buduće sjetve, odnosno organizacije proizvodnje na poljoprivrednim gospodarstvima – istaknuo je državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, istaknuvši kako se posljednih godina bilježi trend izvoza žitarica.
-To nam nameće obvezu da u idućim godinama više žitarica zadržimo u Hrvatskoj, kako bismo postignuli veći stupanj samodostatnosti, među ostalim i u funkciji stočarske proizvodnje. Stoga ćemo se zauzimati kako bismo iz skladišne kapacitete za voće i povrće, osigurali i one za žitarice – dodao je Majdak.
Prema riječima profesora Bojana Stipeševića s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, suša u lipnju prisutna je već nekoliko desetljeća, no ovo je bila “tipična pšenična godina” , a nešto niže temperature krajem travnja i u svibnju nisu znatno utjecale što je vidljivo kod žetve ječma.
Žito grupa, kao jedan je od najvećih prerađivača pšenice otkupit će sve količine koje će biti ponuđene, potvrdio je to izvršni direktor sektora trgovanja i kooperacije u tvrtki Žito Relja Kovačić.
Dodao je i kako su od ožujka krenuli s kotacijskim cijenama (cijenu su poljoprivrednici mogli dogovoriti već kod sklapanja ugovor), što je na neki način inovacija u domaćoj poljoprivredi”. Istaknuo je kako kod pšenice svaka klasa proteina ima određenu cijenu. Početna cijena za današnji dan za IV. klasu iznosi 1,15 kuna po kilogramu,a za premium klasu, nužnoj mlinskoj industriji 1,40. Naglasio je i kako se proizvođačima ne naplaćuju troškovi prijema, samo 1 posto ulazni kalo, te troškovi analize i sušenja, ako je usjev potrebno dosušivati.
Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić istaknuo je zadovoljstvo ratara otkupnom cijenom, ali i dodao kako je riječ o samo 30-tak posto sjetvenih površina, dok ostaju upitne sve druge proljetne kulture među kojima kukuruz zauzima značajno mjesto.
-Najavljene vrlo visoke temperture i nedostatak kiše mogli bi utjecati na loše prinose tih kultura te je pitanje hoće li dobri rezultati u žetvi strnih žitarica moći pokriti one loše. Također, drago mi je što je državni tajnik Tugomir Majdak spomenuo natječaje za skladišne kapacitete, jer ih i mi očekujemo. Očekujemo da ćemo moći izgraditi skladišne kapacitete kako bismo svoje žito uskladištili. Volio bih čuti od države i resornog ministarstva da barem uspijemo u svojim skladištima osigurati zalihu žita za barem jednu godinu, a s obzirom na Covid-19 i druge okolnosti koje nam nisu išle na ruku. Trebao bi nam to biti cilj – u slučaju da nam se urod prepolovi – da možemo preživjeti. Nadam se da će Mjera IV biti mudro izbalansirana te da će je OPG-ovi u Hrvatskoj moći iskoristiti i izgrditi skladišta. Moramo i naučiti trgovati na burzama – da ne prodajemo pšenicu u žetvi, kad je najjeftinija- istaknuo je Brlošić.
Iz tvrtke Granolio, jedne od vodećih u preradi pšenice, poručuju kako kooperanti ne moraju strahovati jer će ta tvrtka otkupiti sve ponuđene količine pšenice.
(www.icv.hr, tj)