Budući da smo u proteklih godinu dana već pisali o investicijama i predstavljali odjele i usluge, ovog puta odlučili smo o Općoj bolnici progovoriti kroz brojke i to vezano uz poslovanje za 2020. godinu. Bio je to povod za intervju s ravnateljem Dinkom Blaževićem, s kojim smo razgovarali o aktualnim pitanjima kao što su utjecaj pandemije na rad bolnice, isporuka lijekova, pitanje kadra.

Za početak, valja podsjetiti neke osnovne podatke. Opća bolnica Virovitica danas u okviru stacionarne zdravstvene zaštite za liječenje bolesnika ima ustrojeno 9 odjela sa ukupno 228 kreveta, od toga 200 za akutno, 23 za produženo i 5 kreveta za palijativno liječenje. Krajem prošle godine u bolnici je radilo ukupno 700 ljudi, a gravitira joj oko 77.000 pacijenata s područja Virovitičko-podravske županije i rubnih područja.

Kakvi su pokazatelji broja pruženih medicinskih usluga za prošlu godinu? Imate li pad usluga i koliko se pacijenata lani liječilo u bolnici?

Prošla godina je po mnogočemu bila specifična. Nakon „normalnog“ i dobrog početka godine u smislu ostvarenja planiranih veličina, broja pregleda, hospitaliziranih i financijske realizacije, susreli smo se s novom bolešću Covid-19, o kojoj se i do sada relativno malo zna, a na početku pandemije se znalo još manje. Ovakvi organizacijski izazovi, ali i prilagođavanje novonastaloj situaciji pratilo nas je tokom cijele godine.

Tijekom 2020. godine ukupno je hospitalizirano 349 Covid-19 pozitivnih pacijenata, dok je najveći broj u određenom trenutku bio 60. Pandemija i hospitalizacija pozitivnih pacijenata na Sars CoV-2 u određenom broju utjecala je na smanjenje pacijenata hospitaliziranih po drugim dijagnozama, međutim, bilježimo povećanje određenih dijagnostičko terapijskih postupaka (DTP) u pojedinim službama.

Kada gledamo cijelu godinu, možemo reći kako je u polikliničko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti ostvareno ukupno 302.396 slučaja/posjeta ili 29,4 posto manje u odnosu na 2019. godinu, dok je u stacionaru ostvareno 8.469 slučaja/posjeta što je za 17,4 posto manje u odnosu na godinu ranije.

Na bolničkim odjelima Opće bolnice tijekom 2020. godine liječeno je ukupno 7.606 bolesnika, dnevno je u prosjeku zapriman 21 pacijent uz iskorištenost kapaciteta od 57,7%, što je 13,5% manje u odnosu na 2019. godinu. Prosječna dužina liječenja u 2020. godini iznosila je 6,3 dana, isto kao i 2019. godine.

Kako je pandemija koronavirusa utjecala na rad bolnice? Morali ste dio odjela prenamijeniti za COVID-19 pacijente i organizirati rad bolnice po novim uvjetima koje je nametnula situacija.

Da, Opće bolnice Virovitica, kao i svih zdravstvenih ustanova u Republici Hrvatskoj u 2020. godini obilježila je pandemija COVID-19 bolesti. Pored redovnog odvijanja rada i sustava zdravstvene zaštite, velik dio organizacijskih i investicijskih aktivnosti bio je usmjeren upravo na borbu protiv pandemije. Tijekom ljetnih mjeseci 2020. godine obavljena je rekonstrukcija i prenamjena pojedinih prostornih kapaciteta za hospitalizaciju COVID-19 pozitivnih pacijenata.

Nepovoljnim razvojem epidemiološke situacije krajem listopada prošle godine reducirali smo rad u specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti i hladni program, što je trajalo do kraja godine, te se produžilo i u siječnju 2021. godine.

Od 228 kreveta u bolnici, 40 je preraspoređeno za prihvat suspektnih i COVID-19 pozitivnih pacijenata. Krajem listopada njihov broj je rastao gotovo iz dana u dan, dok smo, sukladno redukciji hladnog programa i specijalističko-konzilijarnih pregleda smanjivali broj pacijenata koji nisu COVID -19 pozitivni. Pacijenti kojima je bila potrebna hospitalizacija primali su se u prostor izolacije, uzimao im se bris na SARS CoV-2 te se do pristizanja nalaza sa pacijentima postupalo kao da jesu COVID-19 pozitivni.

Pristizanjem negativnog nalaza, pacijenti su se premještali na predviđeni odjel, gdje su se nalazili pacijenti sa negativnim testom na SARS CoV-2. U isto vrijeme, zbrinjavanje prioritetnih, osobito onkoloških pacijenata kroz specijalističko-konzilijarnu djelatnost i stacionar u našoj ustanovi odvijalo se neometano. Sukladno razvoju situacije, odnosno širenja pandemije u jesen smo osigurali dodatnih 20 kreveta za zbrinjavanje suspektnih, odnosno pozitivnih pacijenata na COVID-19, a u prosincu 2020. godine otvorili i Covid 3 odjel u prostoru „nove kuhinje“ u D1 zgradi, koji smo opremili s dodatnih 15 kreveta.

Svim raspoloživim kadrom, opremom i prostorom, ustanova je izradila plan reorganizacije bolnice za navedeno razdoblje, i do sada uspješno zbrinjava i liječi, kako pacijente bolesne od COVID-19 bolesti, tako i svih drugih bolesti.

U prošloj godini, uz pandemiju, bolnica je imala i druge, „financijske boljke“. Govorimo o naplati duga od strane veledrogerija za lijekove, ali i pravomoćnim sudskim presudama s kojima su liječnici ostvarili pravo na isplatu krivo obračunatih prekovremenih sati putem ovrha. Sve to utječe na proračun bolnice. O kojim se iznosima radi?

Tijekom 2020. godine bolnica je počela zaprimati pravomoćne presude za krivo obračunate prekovremene sate liječnicima, do kojeg je došlo već više puta spominjanim krivim obračunom COP-a, a kao obveza dosuđena je poslodavcima, odnosno bolnicama. Na dan 31.12.2020. godine OB Virovitica imala je ukupno 40 sudskih postupaka liječnika za naplatu razlike plaće za uvjete rada u prekovremenom radu. Od toga 26 je presuda pravomoćno i ovršno, a vrijednost im je ukupno 2.792.887,47 kuna, u što ulaze i glavnica i parnični troškovi. Od navedenog iznosa do 31.12.2020. plaćeno je ukupno 125.236,46 kuna parničnih troškova, kako bi se izbjegao pritisak odvjetničkih ureda.

Procjena financijskog rizika za 26 pravomoćnih i ovršnih presuda zajedno s ostalim troškovima (kamata, odvjetnika, sudskih pristojbi i sl.) kreće se oko 5,5 milijuna kuna. Inače je ukupno 64 postupka i njihov trošak iznosi oko 10 milijuna kuna, uključujući glavnicu, parnične troškove, kamate i dr.

Također, tijekom 2020. godine protiv OB Virovitica pokrenuta su četiri parnična postupka od strane veledrogerija. Medika d.d. pokrenula je postupak radi zateznih kamata na račune plaćene izvan valute plaćanja u iznosu 1,9 milijuna kuna, a dobavljač Oktal-Pharma d.o.o. radi dospjelih i nepodmirenih računa zajedno sa zateznom kamatom u visini 6,6 milijuna kuna. Tijekom postupka podmirena su dospjela utužena potraživanja na ime glavnice u visini od 5,7 milijuna kuna, pa se ove godine za isplatu cjelokupnog utuženog iznosa očekuje opterećenje bolničkog proračuna u visini od 2,8 milijuna kuna.

Sve navedene okolnosti utjecale su na poslovanje Opće bolnice Virovitica i ozbiljno ugrozile ionako tešku situaciju u hrvatskom zdravstvu. Nakon najave obustave lijekova bolnicama, Vlada je financijskim intervencijama pomogla bolnicama kako bi podmirile bar dio duga, pa je tako Opća bolnica Virovitica u tri navrata prošle godine dobila ukupno oko 33 milijuna kuna za podmirenje duga veledrogerijama. Teška financijska situacija posljedica je nemogućnosti servisiranja troškova lijekova i potrošnog medicinskog materijala, koji su u doba pandemije rasli, ali i konstantnog povećanja ukupnog troška plaća.

Početkom prošle godine povećala se i osnovica za izračun plaće te je trošak plaće Opće bolnice Virovitica u 2020. godini iznosio ukupno 108.273.111 kuna, za 7,8 milijuna kuna više u odnosu na godinu dana prije. Tijekom 2020. godine broj zaposlenih na određeno vrijeme povećan je zbog privremenog otvaranja četiri Covid odjela, ali je i broj prekovremenih sati rastao, s obzirom da je dio djelatnika bio u izolacijama, samoizolacijama i dugotrajnim bolovanjima, tako da je bolnica u određenim mjesecima 2020. radila i sa 20 posto manje djelatnika.

Pored svih navedenih razloga koji su utjecali na ukupan manjak poslovanja bolnice, znatno je utjecalo i smanjenje prihoda od HZZO-a te obveza knjiženja sredstava doznačenih iz tzv. financijske pomoći u iznosu od 16.241.281 kuna na konto predujmova, odnosno obveza.

U bolnici danas od devet odjela imate četiri koje „drži“ jedan čovjek specijalist – Odjel za infektologiju, Odjel za dermatologiju i venerologiju, Odjel za otorinolaringologiju i Odjel za transfuzijsku medicinu. Kako rješavate pitanje kadra?

Kao i druge bolnice, već duže vrijeme se i Opća bolnica Virovitica bori s nedostatkom liječnika, a taj problem pokušavamo amortizirati kroz natječaje za specijalizacije. Često puta, zbog potrebe korištenja godišnjih odmora ili ponekad i bolovanja, nedostatak liječnika pokušavamo nadomjestiti angažiranjem vanjskih suradnika. T

renutno imamo angažirano 30 vanjskih suradnika koji povremeno rade iz bolnica kao što su KBC Osijek, KB Dubrava, OB Našice, OB Koprivnica i drugi. Kao i u drugim bolnicama, i nama nedostaje liječnika svih specijalnosti, a baš u ovom trenutku možda najviše internista i to općih, s obzirom na sve veći broj internističkih pacijenata.

Inače, u 2020. godini od strane Ministarstva zdravstva odobrene su nam ukupno 32 specijalizacije za doktore medicine, jedna specijalizacija iz područja kliničke farmacije – bolničkog ljekarništva te jedna specijalizacija i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a lani je u bolnici započeto osam specijalizacija.
Kada uspoređujemo same brojke, one kažu kako se trend u posljednje dvije godine po tom pitanju ipak mijenja na bolje. U 2018. godini imali smo svega jednog novog specijalizanta, u 2019. imali smo ih 7, a u 2020. godini 9 novih specijalizanata. Vjerujem da će se pozitivan trend nastaviti i ove godine.

Možete li se osvrnuti na projekt Dnevne bolnice, koji je dovršen prije godinu i pol? Što je omogućio pacijentima i je li opravdao ulaganje od 50 milijuna kuna?

U to nema nikakve sumnje. Kao što znate, Dnevna bolnica predstavlja program cjelovite poduke o životu sa bolešću koja se provodi dnevnim boravkom u bolnici. Prikladna je za one bolesnike koji ne zahtijevaju hospitalizaciju. Pacijenti puno lakše podnose ovakav način liječenja jer je puno sličniji njihovom svakodnevnom životu. Uz aktivno liječenje koje traje samo dio dana, ostaje im vremena i za ostale društvene i obiteljske aktivnosti, što nesumnjivo pridonosi kvaliteti života. Iskustva pacijenata koji su sudionici takvog liječenja potvrđuju najbolju kvalitetu takvog načina rada.

Liječenje kroz dnevnu bolnicu je posebno pogodan i olakšavajući za najosjetljiviju skupinu pacijenata, a to su djeca. Hospitalizacija je posebno traumatično i stresno iskustvo za svako dijete i to manje zbog samih dijagnostičkih i terapijskih intervencija, a više zbog odvojenosti od roditelja i nedostatka njihove potpore, straha. Dnevna bolnica im omogućuje da sve što treba obave u pratnji svojih roditelja i nakon toga zajedno odu kući. Sljedeća prednost je rad u manjim grupama, posebice Dnevne bolnice odjela za psihijatriju, s kojima radi stručni tim specijaliziran za usko područje.

Time pacijenti dobivaju dobru edukaciju o svojoj bolesti i time se sami aktivno uključuju u liječenje i kontrolu bolesti. U Dnevnoj bolnici Službe internističkih djelatnosti pacijentima je omogućeno i onkološko liječenje, kako ne bi morali putovati u udaljenije bolničke ustanove kao što su kliničke bolnice u Zagrebu ili Osijeku. Pacijentima je tako omogućena primjena kemoterapije u našoj ustanovi u suradnji s liječnicima onkolozima koji u našoj ustanovi rade kao vanjski suradnici.

Služba kirurških djelatnosti i Odjel oftalmologije kroz dnevnu bolnicu odrađuje niz operativnih zahvata nakon kojih pacijenti budu otpušteni kući unutar 24 sata. Odjel ginekologije i opstetricije u sklopu dnevne bolnice osim liječenja pacijentica, provode svakodnevno i kontrolu trudnica od 38 tjedna trudnoće do poroda.

Iza bolnice, uz ovu godinu obilježenom COVIDOM-19, su i dvije godine velikih ulaganja, vrijednih više od 60 milijuna kuna. Energetskim obnovama zgrade su dobile novo lice i postižu uštede, a nabavili ste novu opremu i uređaje, poput RTG uređaja i novog ultrazvuka srca, CT-a i magnetske rezonance, pa pacijenti po te medicinske usluge više ne moraju u druge sredine. Koje investicije planirate u ovoj godini? Najavljena je, naime, rekonstrukcija rodilišta, projekt koji sve trudnice i majke željno čekaju.

Osim planirane zamjene postojećih starih i dotrajalih uređaja, ove godine od opreme u planu nam je nabavka ultrazvuka i uređaja EMNG za Odjel neurologije, vrijednog oko 600.000 kuna. Druge veće građevinske investicije tijekom prošle i ove godine bile su u drugom planu zbog pandemije.

Kao što ste rekli, u planu je rekonstrukcija rodilišta koje već godinama vapi za renovacijom i vrijedna je 7 milijuna kuna, a čeka nas i velika energetska obnova svih preostalih zgrada bolnice, što će stajati 28 milijuna kuna i za što već imamo gotove projekte. U pripremi su i drugi projekti poput izgradnje fotonaponske elektrane, pa će i u budućnosti biti ulaganja koja će osigurati uštede, a ponajviše kvalitetniju skrb i bolje uvjete za sve naše pacijente i zaposlenike.

(www.icv.hr, mlo, foto: M. Rođak i M. Lovrenc, arhiv)