EU naređuje još niže razine kancerogenih metala u hrani. Ovo se najviše tiče djece

blank
Freepik

Jogurti, sladoled, krastavci, razna hrana s sa sezamom… Posljednjih mjeseci Ministarstvo poljoprivrede poslalo je mnoštvo obavijesti o povlačenju iz prodaje teško je i nabrojati koliko prehrambenih proizvoda, kontaminiranih previsokim razinama pesticida.

Narednih, pak, mjeseci tek bismo trebali vidjeti hoće li nadležne inspekcije biti jednako ažurne s nastupanjem na snagu Uredbe o najvećim dopuštenim količina kadmija i olova u hrani Europske komisije.

Nove razine o dopuštenoj količini olova u hrani odlukom EK-a vrijede od jučer (ponedjeljak), a od danas (utorak) i za kadmij. Riječ je o teškim metalima, koji u određenim količinama na organizme mogu djelovati izrazito kancerogeno, piše RTL.

Primjerice, sol će ubuduće smjeti sadržavati najviše samo jedan miligram olova po kilogramu kuhinjske soli. Do sada je to bilo dva miligrama.

Razno voće smjet će sadržavati do između 0,02 i 0,05 miligrama kadmija po kilogramu, pojedino povrće samo 0,01 miligrama kao mliječna čokolada, meso – ovisno o vrsti životinje i organu o kojem je riječ – od 0,2 do jedan miligram, itd.

Slična drastična smanjenja dopuštenih vrijednosti u hrani od sada vrijede i za olovo.
Posebno pažljivo EK uvodi granične vrijednosti za hranu za bebe i uopće prehrambene proizvode za djecu. Nije pritom riječ samo o teškim metalima kao uzročnicima raka od čega je u 2020. u EU-u oboljelo 2,7 milijuna ljudi, a umrlo ih 1,3 milijuna.

Europska uprava za sigurnost hrane (EFSA) ovog je mjeseca obrazložila ovakve akcije zbog neurotoksičnosti ovih metala kod male djece, a onda usto i zbog kardiovaskularnih oboljenja odraslih. EFSA je navela i to da visoke razine teških metala u hrani, posebno olova, katastrofalno utječu već i na fetus tijekom trudnoće.

Primjerice, već desetljećima navode se teorije o utjecaju trovanja olova iz olovnih vodovodnih cijevi na zdravlje stanovnika Rimskog carstva, pa čak i na njegov konačan pad. Od listopada 2017. Sveučilište u Sheffieldu na ovu je temu pokrenulo veliko arheološko istraživanje.

EK si je za kadmij postavila cilj ograničiti najviši tjedni unos tog metala na 2,5 mikrograma po kilogramu tjelesne mase osobe.

EK se u svojim dokumentima poziva na izvještaj stručnjaka iz siječnja 2012. da su Europljani, i to i djeca i odrasli, uz tadašnje standarde o sigurnosti hrane, premašivali najviši preporučen unos kadmija u tijelo sve do 95 posto slučajeva.

Za olovo EK nije čak postavila niti granične vrijednosti unosa, i to zbog direktnog utjecaja na neurološki razvoj djece od najranije dobi.

EK sličnim tempom posljednjih godina cilja i upotrebu i trovanje ljudi pesticidima iz hrane, što se očito osjeti i po aktivnostima nadležnih inspekcija u Republici Hrvatskoj. U svibnju 2020. EK je predložila smanjenje upotrebe pesticida u poljoprivredi za 50 posto do 2030.

(rtl.hr)