Unatoč predviđanjima kako će zbog posljedica krize uzrokovane pandemijom Covida-19, protekla 2020. poslovna godina biti godina “preživljavanja”, objavljeni podaci iz Registra godišnjih financijskih izvještaja to opovrgavaju.
Prema rezultatima poslovanja u 2020. godini koje je objavila Fina, poduzetnici s područja Osječko-baranjske županije mogu biti zadovoljni ostvarenim.
Od ukupnog broja predanih financijskih izvještaja, njih 5.869 odnosi se na poduzetnike Osječko-baranjske županije, što je povećanje od 1,41% (82 poduzetnika) u odnosu na 2019. godinu.
Ukupni prihodi koje su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u OBŽ prvi put su 2018. godine prešli 28 milijardi kuna, kolika je bila prihodovna granica prije gospodarske krize 2008. godine, te su iznosili 28,567 milijardi kuna. Godine 2019. došlo je do blagog pada, ali su ponovno ostvareni prihodi više od 28 milijardi kuna. Prihodi poduzetnika u 2020. premašili su one iz 2019. ali i iz 2018. godine, te su iznosili 28,599 milijardi kuna.
Pozitivan konsolidirani financijski rezultat u 2020. godine ostvaren je u iznosu od 1,283 milijarde kuna, što je za 755 milijuna kuna više nego godinu ranije, čime se Osječko-baranjska županija pozicionirala na treće mjesto po uspješnosti, iza Grada Zagreba i Zagrebačke županije.
Gospodarstvo Osječko-baranjske županije izvozno je orijentirano, pa je usprkos činjenici što je i u vanjskom okruženju došlo do smanjenja poslovnih aktivnosti, ostvaren izvoz u iznosu od 5,672 milijarde kuna, što je povećanje od 2,1 posto u odnosu na 2019. godinu.
Porast zaposlenosti, smanjenje nezaposlenost, porast broja obrta, porast prosječne mjesečne neto plaće još su neki od pozitivnih gospodarskih trendova, na čije su kretanje utjecale mjere koje je provodila i koje provodi Vlada RH vezane za očuvanje radnih mjesta, mjere aktivne politike zapošljavanja, a svoj doprinos u tome ima i Županija.
Osječko-baranjska županija tijekom protekle četiri godine višestruko je povećala izdvajanja za potpore u gospodarstvu, te je osigurala niz mjera koje su jedinstvene u Hrvatskoj, poput beskamatnih poduzetničkih kredita.
– Osim stvaranja stimulativnog okruženje i pozitivne poslovne klime, Županija i kroz izgradnju gospodarske infrastrukture, prvenstveno Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće te Gospodarskog centra daje snažan poticaj gospodarstvu, pomažući tako napore poduzetnika za postizanjem konkurentnosti na domaćem i stranim tržištima, osiguranjem kontinuiranog rasta i razvoja, povećanjem kvalitete proizvoda i usluga te novim zapošljavanjem- ističu iz Županije.
(www.icv.hr, tj)