Ako pratite našu emisiju od početka ove godine, možda se sjećate prvog izdanja u kojemu smo govorili o muzikoterapiji. Jučerašnja tema bila je slična spomenutoj, ali smo umjesto glazbe govorili o knjigama.
Što je biblioterapija, kako ona utječe na ljude i koje pozitivne promjene donosi, otkrila nam je psihologinja Sandra Matošina Borbaš koja je gostovala u novom izdanju naše emisije Zdravi kutak.
– Pod pojmom biblioterapije zapravo objašnjavamo pristup u terapijskom radu, odnosno jedan art dio terapije kojim se pomaže ljudima da se lakše nose s emocijama kojima su nezadovoljni, a ona ujedno podrazumijeva korištenje knjiga i pisane riječi u terapijske svrhe. Kao jedan veliki bibliofil koji voli čitati apsolutno sve, od romana, pjesama i kratkih priča, mogu reći da nam knjiga omogućava bijeg od realnosti, uči nas nečemu novome i na jedan drugi način se možemo nositi s našim emocijama. Ima toliko tema i pisaca i vjerujem da svatko može pronaći nešto za sebe, poistovjetiti se s imaginarnim likovima prateći što oni i kako rade, što zapravo posredno utječe i na samo naše ponašanje- započela je naš razgovor Sandra.
Otkrila je koje sve probleme možemo ublažiti biblioterapijom, te na koje se načine ona može provoditi.
– Niti jedan problem ne može se riješiti samo čitanjem, već to tumačimo kao dodanu vrijednost klasičnoj terapiji. Pozitivno utječe na emocionalne poteškoće i teškoće u ponašanju, utječe na samopoštovanje, posebno kod ljudi u starijoj dobi, a može pomoći i prilikom poremećaja prehrane. Važno je procijeniti ljude, vidjeti u kojim bi im fazama odgovarala određena knjiga, budući da univerzalne liste na to nema. Osim ovog što smo spomenuli, može se koristiti i u preventivne svrhe, a jedan od oblika su čitateljski klubovi. Jedan takav nalazi se i u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica gdje sam i sama član i gdje se svatko može uključiti, a to možemo tumačiti kao razvojni oblik biblioterapije. Nastoje se preventirati teškoće, ljudi se mogu naučiti kako reagirati u određenoj situaciji koje će nas kad-tad zahvatiti i samim time možemo raditi sami na sebi.
Kako kaže poslovica, sto ljudi-sto čudi, tako ne postoji način kojim se može u potpunosti pogoditi knjiga koja bi odgovarala određenoj osobi jer, kako nam kaže Sandra, za to je potrebno puno iskustva, a i tada se može pogriješiti.
– Knjige koje se koriste u terapeutskoj svrsi biraju se pažljivo. Ljudi vole različite žanrove, svatko ima pravo na svoje interese i zato je važno da osoba koja ih savjetuje ima široku opću kulturu, odnosno da ima iskustvo i znanja kako će preporučena knjiga djelovati na ljude kako nebi izazvala kontraproduktivnu reakciju. Ne postoji univerzalni recept za to, ne možemo reći da jedna knjiga rješava jedan problem jer to nije točno. Najbolje bi bilo da naslove biramo sami, da puno čitamo i nađemo ono što će nama odgovarati, jer upravo je to ono najbitnije i samo ćemo na taj način postići ono što biblioterapija nudi u cjelini- zaključila je.
(www.icv.hr, mra)