Na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku započela je danas (utorak) dvodnevna međunarodna radionica “Procjena konzervacijske obrade tla kao napredne metode uzgoja usjeva i prevencije degradacije tla”.
Riječ je o drugoj radionici koja se održava u organizaciji ISTRO-a – Međunarodne organizacije za proučavanje obrade tla i u suorganizaciji HDPOT-a – Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala.
Okupljenim domaćim te stručnjacima iz Francuske, Poljske i Češke, sutra će biti predstavljeni rezultati višegodišnjih istraživanja na pokusnom polju u Čačincima.
– Ovo je znanstvena radionica radne skupine koja proučava konzervacijsku obradu tla, a iznimno je važna jer je prvi put u svijetu pokrenuta na toj razini i s tom temom. Prvi dan na fakultetu raspravljamo o temama vezanima uz konzervacijsku obradu tla, a sutra idemo na poljoprivrednu eksperimentalnu površinu koju još od 2009. godine držimo pod određenim sustavima konzervacijske obrade tla. Posebno je važno to što možemo prezentirati projekt Hrvatske zaklade za znanost o različitim sustavima obrade tla i kondicionerima koje koristimo u uzgoju naših najznačajnijih ratarskih kultura – rekao je za medije predsjednik Hrvatskog društva za proučavanje obrade tala Danijel Jug.
Istaknuo je kako cijela Europa i svijet imaju probleme vezane uz tlo te da je primjena konzervacijskih sustava obrade tla među najjačim faktorima koji mogu pomoći u revitalizaciji tala, odnosno u sprječavanju njihove daljnje degradacije.
Na novinarski upit o opasnosti koje prijete baranjskim tlima od kiselosti, profesor Jug odgovorio je kako imamo problema sa našim tlima, ne samo baranjskim, slavonskim ili zapadnijim.
– Jedan dio kontinetalne Hrvatske može se podijeliti na uvjetno rečeno kiseli i alkalni. Niz je degradirajućih procesa koji zahvaćaju tla, ne samo u Hrvatskoj. Ovaj sustav, ovo o čemu danas razgovaramo je upravo jedan od krucijalnih sustava koji se bavi smanjivanjem degradacije, zaustavljanjem i laganim početkom oporavljanja tala. Tlo se jednostavno može degradirati, ali popraviti ga iznova, podići njegovu kvaliteteu zahtijeva puno truda, puno vremena. A pitanje je koliko imamo vremena. Ono tradicionalno oranje i samo oranje je sada jedno stara tehnologija. U Hrvatskoj se primjenjuje oranje plugom na još 50 posto površina, naravno ovisno o kojoj se kulturi radi, ali ide se u dobrom smjeru – istaknuo je Jug.
– Na radionici se bavimo problemima obrade tla u izmijenjenim klimatskim uvjetima koji se događaju posljednjih desetljeća. Najveći je problem to što je naša poljopriveda – tvornica bez krova pa su posljedice klimatskih promjena naizraženije u poljoprivredi. Primjerice, zbog ovogodišnjeg sušnog razdoblja cijene su poljoprivrednih proizvoda enormno porasle jer su prinosi manji. Na ovom skupu u Osijeku pokušavamo dati smjernice na koji način prilagoditi i što mijenjati u obradi tla, kako bismo pokušali ublažiti posljedice emisije stakleničkih plinova koju uzrokuju klimatske promjene – rekao je dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu Ivica Kisić.
(www.icv.hr, tj)