DOZVOLU IZRADITE SAMI Dnevno u šumi smijemo ubrati do 3 kilograma gljiva, 10 kilograma kestena i busen mahovine

Kad govorimo o šumskom blagu, onda će većina nas pomisliti na gljive, žir, kesten ili šipak. No, činjenica je da šuma vrvi prirodnim biljnim bogatstvom koje uz poznato, kesten i desetak vrsta gljiva, čine i deseci vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja, ali i treset, humus, lišće i grane.

Sve je to moguće skupljati i koristiti kako za osobne, tako i za komercijalne potrebe. Pravilnik o sakupljanju nedrvnih šumskih proizvoda i korištenju šume i šumskog zemljišta definira tako točne količine koje se na dnevnoj bazi mogu skupiti za osobne svrhe. Skupljanje u komercijalne svrhe podrazumijeva sakupljanje u svrhu prerade, trgovine i u tom slučaju sklapa se ugovor s nadležnom Upravom šuma.

Važno je pritom reći – ako ste krenuli u šetnju šumom i „za svaki slučaj“ ponijeli vrećicu u koju ćete ubaciti šaku češera, pokoji list, cvijet koji ćete osušiti za herbarij, treba vam dozvola za sakupljanje, ali i – osobna iskaznica.

Jer, oni koji godinama skupljaju žir, kesten ili gljive već znaju da je za to sakupljanje bilo čega u šumi važno imati dozvolu. Ona se mogla dobiti u nadležnoj Upravi šuma, a za područje Virovitičko-podravske županije to je Uprava šuma Podružnica Slatina. Od ove godine novost je da se dozvola može izraditi i putem online zahtjeva, pa će tražitelju stići na mail adresu, bez odlaska u nadležnu Upravu. Besplatna je.

IMG 20191011 122814

JEDNOSTAVNIJE DO DOZVOLE
– Pojednostavljen je to proces po principu „vlastite dozvole“ za sve one koji žele brže do zelenog svjetla za šumsku berbu. No, i dalje stoji pravilo – iako ste dozvolu izvadili sami, morate je nositi sa sobom u sakupljanje i po zahtjevu pokazati djelatnicima Hrvatskih šuma, uz predočenje osobne iskaznice ili nekog drugog identifikacijskog dokumenta – objašnjava Nataša Rap, voditeljica Odjela za ekologiju pri Upravi šuma Slatina.
Godišnje se izda stotinjak dozvola za područje ove Uprave. Ljudi najčešće traže dozvole za sakupljanje nadzemnih vrsta gljiva.

Nataša Rap naglašava kako je jedna od novina i to da odsad pčelari koji sele košnice s pčelama na pašu moraju sklopiti ugovor s nadležnom Upravom šuma. Za privremeno korištenje šuma i šumskog zemljišta za postavljenje selećih košnica ili vozila s košnicama ne plaće se naknada, ali se ugovorom određuje lokacija i uvjeti postavljanja.
Zašto je potrebno, pa čak i za male količine kao što je nekoliko komada žira, gljiva ili šaku kestena izvaditi dozvolu ako sve to koristimo za vlastite potrebe, pitamo?

– Izdavanjem dozvola na neki način dobijemo uvid o broju ljudi koji se kreću prostorom kojim gospodarimo, iako to ni približno nije prava slika. Isto tako, ljudi koji krenu u postupak izdavanja dozvole počnu na drugačiji način razmišljati o šumi, šumskim proizvodima i kretanju kroz šumu. Bitno je osvijestiti da šuma nije naše dvorište kroz koje se krećemo, da je to prostor kojim netko upravlja i da tu postoje neka pravila ponašanja kojih se treba pridržavati, kako zbog vlastite sigurnosti, tako i zbog očuvanja prirode i njene raznolikosti – odgovara N. Rap, upućujući nas na točno specificirane količine koje se u šumskoj berbi dnevno mogu iznijeti iz šume za osobne potrebe, a koje se mogu naći i u Pravilniku o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta (NN 114/17) te su ispisane i na dozvoli.

Zavirili smo i otkrili zaista bogatu prirodnu ponudu koja se inače nalazi u šumi. Uz desetak vrsta gljiva (vrganji, rujnice, mrka trubača, lisičica, smrčak i druge vrste) na popisu plodova i biljaka za branje su i šparoge, medvjeđi luk, neven, vrijes, stolisnik, bazga, gospina trava, lovor, melisa, komorač, maslačak, kopriva, imela i desetak drugih vrsta ljekovitog i aromatičnog bilja.
Šuma čuva i ukusno bobičasto voće – borovnicu, kupinu, malinu, divlju jagodu, kao i biljke s orašastim plodovima – lješnjak, orah.

Pravilnik, između ostalog, kaže kako se za osobne potrebe dnevno može nabrati do tri kilograma nadzemnih gljiva, do dva kilograma stabljika s cvjetovima i listovima biljaka i do ukupno 10 kilograma plodova biljaka.
Možete sakupljati i grane bez naknade, do određene količine – do pet kilograma crnogoričnih grana, do pet kilograma za grane koje će poslužiti za košare i obruče, kao i do pet kilograma šušnja i listinca.

U vreću bez plaćanja naknade možete staviti i do pet kilograma bogatog humusa i treseta dnevno, kao i do dva kilograma češera.
I dok neke plodove možete brati bez naknade ‘na kilograme’ za osobnu upotrebu, neki su i pod tom kategorijom ograničeni. Tako je moguće dnevno ubrati samo jedan busen mahovine i vrlo malo lišaja i bršljana.

IMG 20211014 101511

ZA SAKUPLJANJE TARTUFA NAKNADE OD 160 KUNA
Podzemno blago na koje je ovih dana lov tek krenuo, tartufi, priča su za sebe i za njih vrijede posebna pravila sakupljanja. I ovdje trebate imati dozvolu, a uz nju ovaj put ide i naknada. Ukoliko sakupljate tartufe za osobne potrebe naknada iznosi 160 kuna za dan, 400 kuna za tjedan, 680 kuna za mjesec, odnosno 1360 kuna na godišnjoj razini za sakupljanje ovog ukusnog blaga. Važno je pritom napomenuti da je dozvoljena količina tartufa za osobne potrebe 0,1 kg dnevno.

Sakupljanje tartufa u komercijalne svrhe druga je priča, bez obzira na količinu sakupljanja potreban je ugovor i odobrenje za sakupljače.
Uz poznavanje pravila sakupljanja i dozvolu jako je važno, upozoravaju iz Uprave šuma Slatina, znati i područje kojim se krećete. Većinom se tu radi o gospodarskim šumama u kojima se redovno obavljaju poslovi gospodarenja šumom koji uključuju i sječu i izvlačenje drvnih sortimenata.

– Područja u kojima se obavlja sječa treba izbjegavati zbog vlastite sigurnosti. Čak i ako se šumom krećete u popodnevnim satima, sječine nisu dobra ideja za šetnju jer osim otežanog kretanja zbog vidljivih prepreka na tlu u vidu debala, krošnji, panjeva, neravnina uzrokovanih šumskom mehanizacijom… Tu su i nevidljive opasnosti poput zaostalih grana u krošnjama. Sakupljanje nedrvnih šumskih proizvoda nikako nije dozvoljeno u dijelovima šume gdje je u fazi obnova sastojina, isto je tako za humus, listinac, grane. Uvijek je potrebno na šumariji provjeriti u kojim je predjelima šumogospodarskim planovima dozvoljeno njihovo odnošenje – upozorava N. Rap.

IMG 20211014 105334

Iskusni sakupljači također znaju da se prilikom sakupljanja bilo za osobne ili komercijalne potrebe moraju pridržavati nekih općih pravila. Primjerice, kod sakupljanja biljaka nije dopušteno sakupiti više od dvije trećine jedinki na jednom nalazištu, za sakupljanje nadzemnih dijelova biljke koristi se tehnika rezanja, stanište se ne smije oštećivati…
Kod nadzemnih vrsta gljiva sakuplja se samo plodište i nije dopušteno oštećivati micelij, a na svakom staništu potrebno je ostaviti trećinu plodišta netaknuto. Ovaj „šumski bonton“ osigurava tako da od zajedničkog dobra svi imaju koristi, ali se pritom mora misliti na očuvanje prirodnog blaga koje nije neograničeno.

Kolike su cijene ako sakupljate za komercijalnu svrhu?
Želite li sakupljati šumske plodove u komercijalne svrhe, tada je potrebno s Hrvatskim šumama potpisati ugovor i za prikupljene količine proizvoda platiti naknadu. Neki od proizvoda tako se cijene po kilogramu, neki po komadu, a neki po dijelu biljke.

IMG 20211014 100340

Pitomi kesten – 2 kune po kilogramu
Orah – 3 kune po kilogramu
Vrganj – 10 kuna po kilogramu
Kupina – 2 kune po kilogramu
Malina – 2 kune po kilogramu
Velika kopriva – 1 kuna po kilogramu stabljike
Šparoge – 20 kuna po kilogramu
Medvjeđi luk – 20 kuna po kilogramu
Paprat – 1 kuna po kilogramu
Mahovina – 5 kuna po kilogramu
Bršljan – 80 kuna po m3

Uz jedinične cijene plaća se i naknada za godišnje odobrenje za svakog sakupljača navedenog u ugovoru koja ovisi o broju sakupljača. (www.icv.hr, PROMO, foto: M. Lovrenc, Ž. Đaković Leš)

- PROMO -

 

 

Povezane vijesti

Skip to content