Pod nazivom “Bolja proizvodnja, bolja prehrana, bolji okoliš i bolji život” jučer (ponedjeljak) je na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti održan okrugli stol u organizaciji Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, a u sklopu obilježavanja Svjetskog dana hrane.
Naime, organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda FAO, te Europska agencija za sigurnost hrane EFSA, kao osnovne smjernice navode nužnost povećanja količine hrane proizvedene na održiv način, podizanje svijesti o zdravom načinu života te smanjenju gubitka i bacanja hrane, a kako to primijeniti u Hrvatskoj raspravljalo se na jučerašnjoj panel raspravi.
Ravnateljica HAPIH-a Darja Sokolić istaknula je kako su nam u 21. stoljeću nužni održivi prehrambeni sustavi koji podrazumijevaju proizvodnju, preradu, distribuciju i konzumaciju hrane.
– Svjesni smo kako je danas u svijetu tri milijarde gladnih ljudi, kako je pandemija pretilosti zahvatila preko dva milijuna ljudi, te kakav je naš utjecaj na okoliš. Prehrambeni sustavi utječu na emisiju stakleničkih plinova oko trideset posto. U prehrambenim sustavima diljem svijeta sudjeluje preko milijardu ljudi. Oni obuhvaćaju najveći sektor gospodarstva. Vrlo su dinamični i stalno se prilagođavaju te je u njima puno dionika. Ovim okruglim stolom želimo potaknuti svijest o tim problemima, a s obzirom da smo svi mi potrošači- istaknula je Sokolović dodavši kako u tom smjeru ide i Europska strategija “Od polja do stola”, odnosno njezina primjena kroz 27 akata što će donijeti značajne promjene u načinima proizvodnje, te potrošnje hrane.
– Danas na prehranu stanovništva Hrvatske uvelike utječe činjenica da se samo 20 posto hrane proizvodi na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, 40 posto proizvode veliki proizvođači, a uvozi se gotovo 40 posto hrane često upitne kvalitete. U tom kontekstu potrebno je napomenuti kako Hrvatska unatoč postojanju svih regionalnih preduvjeta za uzgoj kvalitetene hrane, a isto tako prehrane, zapravo spada u skupinu zemalja s vrlo lošim prehrambenim navikama i na začelju je liste zemalja po kinzumaciji zdrave hrane. No, isto tako znajući naše potencijale u proizvodnji hrane, kao i eminentne stručnajke iz znanstvenog i gospodarskog života, siguran sam da će se naći odgovori na izazove koji su pred nama- istaknuo je dekanosječkog Fazos-a Krunoslav Zmaić.
Prema riječima eurozastupnika Tomislava Sokola, njemu je kao izvjestitelju bilo važno zaštiti potrošače i pružiti im vjerodostojne podatke o prehrambenoj vrijednosti proizvoda i njegovom podrijetlu.
– Posebno se to odnosi na proizvodnju meda, no isto tako je bilo važno zaštiti tradicionalne poljoprivredne proizvođače kao što su to proizvođači kulena i pršuta koji su u prvom verziji bili dosta negativno intonirani od strane europske komisije odnosno parlamenta. Drago mi je da su usvojeni moji amandmani i da ćemo uspijeti pružiti informacije o tome što mi svi jedemo, a isto tako i zaštiti naše tradicionalne proizvođače- naglasio je Sokol.
No, kako je naveo potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore Dragan Kovačević, pokazatelji o proizvodnji hrane u Hrvatskoj ne idu nam na ruku.
– Veliki smo uvoznici hrane posebice mesa, mlijeka i jaja. Od ulaska u Europsku uniju potpore su se gotovo utrostručile, ali ih nisu pratili proizvodni rezultati. Velika su nam očekivanja od Nacionalnog programa ZPP-a koji bi trebao prepoznati prioritete te politiku potpora usmjeriti u one proizvodnje u kojima Hrvatska može biti konkurentna. Nama su se potpore u poljoprivredi od 2013. godine povećale s 2,4 na 6,8 milijardi kuna. Riječ je o ogromnom novcu, no čini se da su se potpore raspršile- istaknuo je Kovačević.
Kad su ”mali” proizvođači u pitanju, njihova je svakodnevica ”borbena” prema riječima finalista u ovogodišnjem izboru Zlata vrijedan iz Osječko-baranjske županije Stjepana Dumančića.
– Imam brend Stipino i kupci ga prepoznaju. Proizvodim jabuke, paprike i rajčice i prerađujem ih. Problem u hrvatskoj proizvodnji su propisi. Trebali bismo pomoć i edukaciju, s obzirom da velik broj mladih poljoprivrednika ne zna na koji bi način počeo s proizvodnjom. Svi se boje kazni, prestrašeni su, pa stoga ni ne žele u poljoprivrednu proizvodnju- iznio je problem Dumančić uz šalu kako bi mladi možda bolje trebali uključiti u politiku i promijeniti propise koji ograničavaju poljoprivrednike i njihovu proizvodnju.
(www.icv.hr, tj)